PROJEKTI

MEDENI MAGAZIN

PROJEKT:  MEDENI MAGAZIN

CILJ PROJEKTA: pokretanje časopisa za promicanje pčelarstva, apiterapije, gastronomije i kozmetike na bazi pčelinjih proizvoda i pčelarskog turizma na području Istre, Kvarnera i Dalmacije s otocima

GLAVNE SMJERNICE: promidžba pčelarstva kao plemenite vještine, zanimljivog hobija i perspektivnog zanimanja s naglaskom na unaprjeđenje ekološkog pčelarenja, predstavljanje lokalnih pčelara kao vrijednih i skromnih ljudi koji se bave izuzetno odgovornim poslom, promjena prehrambenih navika u pravcu redovite potrošnje pčelinjih proizvoda zbog njihovih neospornih vrijednosti za zdravlje, nadopuna ugostiteljske ponude po restoranima i hotelima receptima na bazi meda kao oplemenjivača gastronomskog doživljaja i zamjene za šećer, prezentiranje apikozmetike i masaže medom u wellness-centrima, promocija apiturizma kao nove komponente turističke ponude i apiterapije kao komplementarne metode očuvanja zdravlja i podizanja kvalitete života svih dobnih skupina

NOSITELJI PROJEKTA: pčelarske udruge, turističke zajednice, gospodarske komore, te institucije lokalne uprave i samouprave u ciljanom području

OGLAŠIVAČI /SPONZORI: gospodarski subjekti (prerađivači pčelinjih proizvoda), proizvođači pčelarske opreme, lokalni pčelarski obrti i OPG-i

CILJANA SKUPINA: građanstvo s jadranskog područja, turisti

IZVORI FINANCIRANJA: Ministarstvo turizma, samofinanciranje putem prodaje reklamnog prostora i privatni sponzori

FAZE PROJEKTA: prezentacija projekta na skupovima pčelara sa ciljanih područja, okupljanje zainteresiranih subjekata, okrugli stol o sadržaju, dizajnu i tiražu časopisa, te volontiranju/honoriranju suradnika, iznalaženje izvora financiranja, ustanovljavanje uredništva časopisa, koordinacija dopisnika po temama, tisak, kvartalna distribucija (jedan broj = jedno godišnje doba); ljetni broj na 3 jezika (engleski, njemački i talijanski)

SADRŽAJ PRVOG BROJA ČASOPISA :

  • Naslovnica: u gornjem dijelu naslov i podnaslov (časopis za promicanje pčelarstva, apiterapije, gastronomije i kozmetike na bazi pčelinjih proizvoda i pčelarskog turizma), fotografija meda s drugim pčelinjim proizvodima (prizor sa nekih od sajmova, bez etikete proizvođača), izdvojeni naslovi iz sadržaja
  • Uvod: osnovne napomene o pčeli i pčelinjoj zajednici, njenoj ulozi u prirodi i koristima za ljude (oprašivanje); fotografije: pčela na cvijetu, pčele na okvirima ili na ulasku u košnicu
  • O pčelinjim proizvodima: prednosti s nutricionističkog i medicinskog gledišta; fotografije: med, propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji otrov uz dodatak: geografske specifičnosti ponude ovih krajeva
  • O pčelarstvu i pčelarima: kao marljivim i plemenitim sugrađanima koji se skrbe o ugroženoj životinjskoj vrsti
  • O gastronomiji na bazi meda: prednosti meda u kulinarstvu uz dodatak: kuharski recepti za predjelo, glavno jelo, desert (medenjak), napitak (medovača)
  • O apiterapiji: definicija, potencijali, smjernice za budućnost uz dodatak: recepti iz narodne apoteke za određenu bolest
  • O apikozmetici: osnovne napomene uz dodatak – recepti za tretmane lica i tijela, masaža medom u wellness-ponudi hotela
  • O apiturizmu: pojam, vizije
  • Portreti pčelara: najstariji/najmlađi pčelar u regiji i dodatak: popis svih pčelara s asortimanom proizvoda koje nude i podacima za kontakt
  • Iz povijesti pčelarstva: portret neke od pčelarskih legendi ovih krajeva; stari obrti (licitarstvo)
  • Portret jedne pčelarske udruge: osnovni podaci, intervju s predsjednikom o aktivnostima i sl.
  • Zanimljivosti: umjetnost oslikavanja košnica i staklenki ili rubrika: „Jeste li znali?“ (nepoznate činjenice o medu i drugim pčelinjim proizvodima)
  • Najave događanja: termini prodajno-izložbenih sajmova, znanstvenih skupova i edukacijskih radionica
  • Pčelari i djeca: posjete pčelara vrtićima i školama, mala pčelarska škola, dječji likovni i pismeni radovi na temu pčela i pčelinjih proizvoda
  • Enigmatika, humor, horoskop, strip

 

ZAKLJUČAK: Nakon organiziranja pčelarskih smotri „Dani meda“ u Pazinu, „Medenjak ‘z Opatije“ i „Dalmatina“ u Splitu, novi korak u promicanju pčelinjih proizvoda, pčelarstva i pčelara ovog područja i njihovog  specifičnog svjetonazora, kulture i mentaliteta je pokretanje časopisa radnog naziva „Medeni magazin“. Vizija idejnog autora ovog projekta je promjena u percepciji ove profesije i okretanja konzumenata prirodnim vrijednostima, a za to nije dovoljno imati par prodajno-izložbenih priredbi posvećenih ovim temama i jedan jedini specijalizirani časopis „Hrvatska pčela“ namjenjen članovima strukovnih organizacija. Kako bi časopis zaživio (bar u kvartalnom izdanju) i ovaj projekt  ostvario zadane ciljeve, neophodna je suradnja svih pčelara ovih krajeva, ali i šire zajednice. Da naš i vaš portal bude što raznolikiji, bogatiji i ljepši, od samog početka bi se trebali uključiti u stvaranje časopisa svi zainteresirani pčelari i postati dopisnici/suradnici redovno obavljujući svoje priloge, anegdote iz pčelarske prakse, fotografije s pčelinjaka ili sajmova. Samo tako magazin može zaživjeti i postati putokaz i drugim pčelarskim udruženjima širom Lijepe naše kako unaprijediti struku, podsjetiti javnost na povijesne ličnosti zaslužne za razvitak pčelarstva na ovim područjima, izvući iz sjene ove skromne, marljive ljude i staviti ovu profesiju na mjesto koje zaslužuje: rame uz rame s vinarima, maslinarima i drugim proizvođačima autohtonih blaga ovog podneblja, a istovremeno potaknuti građanstvo na promjenu prehrambenih navika, informirati potrošače, sadašnje i buduće o prednostima pčelinjih proizvoda u kulinarstvu, ali i kozmetici kao i o dokazanim uspjesima njihove primjene u liječenju određenih bolesti i zdravstvenih tegoba.

apiness 02.

 NOVI MODEL ZDRAVSTVENOG TURIZMA: APINESS

Suvremeni način života, podrazumjeva znatnu izloženost prekomjernom stresu i emocionalnu neuravnoteženost, koja za posljedicu ima tjelesne i mentalne poremećaje. Uklanjanje i ublažavanje posljedica stresa te prevencija stresne reakcije u životu suvremenog čovjeka postaju sve veća potreba. To je razlog što wellness i fitneess u čitavom svijetu zadnjih desetak godina postaje trend, pa se wellnes turizmu predviđa brza stopa rasta i mogućnost velike zarade, pa je za vjerovati da će u slijedećem desetljeću nadmašiti potrošnju u aktualnoj medicinskoj industriji. No, što je uopće wellness, odnosno – apiness?
WELLNESS je sinteza fizičkih aktivnosti, zdrave prehrane, kozmetičkih tretmana i relaksacije radi poboljšanja sveukupnog zdravlja, ljepote duha i tijela u potpunom skladu s prirodom, što je ustvari holistički pristup zdravlju, stil i način življenja. Termin je kovanica dviju riječi iz engleskog jezika: „well-being (dobro-biti) i „fitness“ (biti u formi). Često se koristi i njegov sinonim SPA (latinski: Sanus Per Aquam = zdravlje kroz vodu). U wellness turizmu osnovni motiv putovanja i boravka je očuvanje i unapređenje zdravlja. Wellness destinacije su mjesta (najčešće hoteli više kategorije) odmora, rekreacije, zabave i aktivnog odmora u kojima gost uživa u masažama, njezi lica i tijela, opušta se u kupkama, bazenima i saunama, vježbama, aromaterapijama. Wellness centar je posebna rekreacijsko-zdravstvena zona u sklopu hotela, a može biti u neposrednoj blizini bazena, kozmetičkog ili salona za masažu. Wellness oaza sadrži brojne saune, parne kupelji, kupke, prostor za opuštanje, rashlađivanje, tuševe doživljaja, kneipp sisteme, refresh kutak, te zasebne prostorije u kojima se nude masaže, njega lica i tijela, manikura i pedikura. Wellness programi su profilaktički orijentirani na sve komponente ljudskog zdravlja, tjelesne, mentalne i socijalne. Wellnes tretmani uključuju različite tradicionalne i suvremene tehnike relaksacije i unapređenja zdravlja: ayurvedske metode, akupresura, akupunktura, aromaterapija, balneoterapija, fitoterapija, kneippova metoda, razne masažne tehnike (reiki, shiatsu, tui na i švedska masaža, limfna drenaža, refleksna masaža stopala) i preparati za njegu lica i tijela (esencijalna ulja, blato, mineralne soli, alge, ljekovito bilje, Kleopatrina kupka: kozje mlijeko i eterična ulja), saune (finska, turska, rimska, egipatska, infracrvena, biosauna, sanarij, švicarski tuš), thalassoterapija i yoga.

WELLNESS + APINESS = HAPPYNESS

Termin „api-wellness“ se prvi put spominje u projektu „Apipoints – pčelarski turizam na umaški način“ (detaljno opisan na stranici O AUTORU u rubrici PROJEKTI) i podrazumjeva specijalni wellness-program na bazi pčelinjih proizvoda: masažu medom, apikozmetiku, inhalacije u tzv. api-komorama, apipunkturu kao i neke druge apiterapijske metode. Kako je ovaj prilog tek putokaz u kom pravcu bi trebali ići svi oni pčelari koji žele unaprijediti i proširiti svoju djelatnost, za skup različitih relaksirajućih tehnika i terapijskih metoda na bazi pčelinjih proizvoda koji bi se koristili u posebnim centrima, bilo uz obalu ili u unutrašnjosti, u nastavku teksta ćemo koristiti termin APINESS.

apiness 6

MASAŽA MEDOM je iznimno ljekovit, relaksirajući i zagrijavajući tretman koji na posve ugodan način potiče obnavljanje kože. Med pomaže pri uklanjanju celulita, potiče cirkulaciju, obnavlja mišićni tonus i regenerira stanice unutarnjih tkiva. Osim što relaksira čitavo tijelo, med putem masaže pomaže i pri regulaciji težine, odnosno u popravku sitnih nepravilnosti figure. Budući da potiče opskrbu kože i mišića kisikom, masaža medom daje koži gladak, elastičan i svilenkast izgled, pomaže kao preventivan tretman u slučaju glavobolje, poremećaja spavanja, fizičke i psihičke iscrpljenosti i pada imuniteta. Više o masaži medom na stranici UČIONICA u rubrici JESTE LI ZNALI?

APIKOZMETIKA podrazumjeva čišćenje, parenje i piling lica i tijela uz korištenje pripravaka na bazi meda, propolisa i matične mliječi radi opuštajućeg, terapijskog i energetskog djelovanja. Svi oni koji muku muče s znakovima starenja, nedovoljne hidratacije ili oštećenjima kože zbog pretjeranog izlaganja sunčevim zrakama naći će spas u riznici zdravlja iz košnice. Natečenost, podočnjake i bore najefikasnije uklanjaju maske za lice na bazi prirodnih pripravaka, a med djeluje antiseptički, regeneracijski, hrani i daruje sjaj koži, pa je apikozmetika neizostavan dio anti-age i beauty programa. (više o tome na stranici UČIONICA u rubrici JESTE LI ZNALI? pod naslovom SUNCE, MORE, MED I MLIJEKO, kao i na stranici RADIONICA u rubrici MALI ATELJE pod naslovom MEDENI PILING i MEDENE MASKE).

apiness a

AEROSOL TRETMAN U APIKOMORI je najnoviji pravac apiterapije koji se temelji na inhalaciju zraka iz košnice koji u razdoblju od travnja do rujna sadrži više komponenti podjednako značajnih za ljudsko zdravlje (propolis, matičnu mliječ i pčelinji vosak) uz cvjetni prah – pelud (koji nije pčelinji, već cvjetni proizvod). Udisanjem toplog zraka iz kružnih otvora na košnici kroz fleksibilnu plastičnu cijev spojenu s respiratorom, pacijent duboko udiše tvari s ljekovitim djelovanjem Uz specifičan miris aerosol ima iznimno blagotvoran učinak na psihofizičko stanje i pomaže u liječenju slijedećih zdravstvenih tegoba: bronhitis, astma, alergije, KOPB, osjetljivost na infekcije, oslabljen imunološki sustav, infekcije dišnih organa, kronične glavobolje i migrene, stres i depresivna stanja. Više o api-komorama na stranici UČIONICA u rubrici PITALICA.

apiness 3a

APIPUNKTURA je metoda liječenja upalnih bolesti i kroničnih bolesnih stanja ubodima pčela u akupunkturne točke prema drevnoj istočnjačkoj medicini. Pčelinji otrov (apitoksin) se sastoji od 18 biološki aktivnih tvari koja imaju izražena protuupalna, antibakterijska i antipiretska svojstva. Terapija se može izvesti i potkožnim ubrizgavanjem otrova injekcijom u oboljela mjesta ili akupunkturne točke. U trenutku uboda se aktivira imunološki sustav organizma pri čemu se šire krvne žile, pojačava cirkulacija i ubrzava metabolizam i izbacivanje otpadnih tvari, a organizam napuni kisikom. Pčelinji otrov se danas koristi i u liječenju neuropatije, astme, upale živaca, artroze, reume i drugih bolesti. Pozitivno djeluje na apetit, nesanicu, migrenu, cirkulaciju, krvni pritisak, kolesterol i imunitet općenito. Uspješno se koristi u liječenju kroničnih bolova, rana i ožiljaka, multiple skleroze, spondiloze, psorijaze, urtikarije, artroze i artritisa, neuritisa, išijasa, alergija, cerebralne paralize, upala jajnika i jajovoda, te krvnih žila. Više o apipunkturi na stranici UČIONICA u rubrici PITALICA.

AUDIOTERAPIJA je relativno nova antistres – metoda u kojoj se koriste vibracije, zvuk i glazba kao sredstvo iscjeljivanja energetskog sustava. U tradicionalnoj istočnjačkoj medicini već sam boravak u prirodi nosi u sebi određene benefite, a povezivanje s prirodom putem mirisa ili zvuka ima velik utjecaj na aktivaciju čakri (energetskih centara u našem tijelu) koje zauzvrat pokreću čitav endokrini sustav. Naši su susjedi odavno uvidjeli neke nove mogućnosti za unaprjeđenje pčelarstva, pa su među prvima odlučili apikomore ugraditi u pčelarski turizam, a uz tu vrstu apiterapije i audioterapiju zvukom s pčelinjaka. Ovaj fantastičan doživljaj najpoznatiji slovenski apiterapeut i promotor pčelarskog turizma inž. Franc Šivic je opisao gotovo pjesnički: «Šumenje sto tisočerih čebel najljepša simfonija, ki umiri in napolni z novo energijo!»

DNEVNI MENI na zdravoj hrani (nabavljenoj kod lokalnih poljoprivrednih proizvođača) s naglaskom na pčelinje proizvode (kao preljev, dodatak ili tek kao zamjenu za običan šećer) je aktualan ukoliko se radi o vikend programu ili višednevnom aranžmanu. Po primitku gosta-pacijenta provjeriti njegov zdravstveni status (prije svega da li je dijabetičar ili alergičar). U dogovoru s liječnikom – apiterapeutom dogovoriti raspored tretmana.

APINESS WEEKEND je primjer kako bi mogao izgledati 2-dnevni paket aranžman koji bi uključio ovdje navedene terapijske metode i relax tehnike (tek toliko da nitko ne može reći kako mi pčelari nemamo mašte!).

SUBOTA:

7.30 – ustajanje

8.00 – 8.30 konzultacije s apiterapeutom: dijagnoza i terapija

8.30 – 9.00 zajutrak (čaj s medom, prepečenac s premazom po izboru  gosta: maslac, marmelada, džem, kremasti med)

9.00 – 9.30 lagana šetnja u blizini hotela

9.30 – 10.15 apipunktura (prema dijagnozi apiterapeuta)

10.15 – 10.45 doručak (kava s medom, medenjaci)

10.45 – 11.15 opuštanje u sali za audioterapiju

11.15 – 12.15 relaksacija u bazenu

12.15 – 13.00 razgledanje grada i šoping

13.00 – 14.00 ručak (pileća juha, file u umaku od meda i senfa s prilogom na bazi sezonskog povrća, medena pita, napitak na bazi meda)

14.00 – 16.00 izlet (obilazak lokalnog pčelara, medenica za dobrodošlicu, prezentacija proizvoda, degustacija, posjet pčelinjaku)

16.00 – 16.45 apikozmetički tretman (po izboru gosta)

16.45 – 17.15 popodnevni međuobrok (jabuka ili neko drugo sezonsko voće)

17.15 – 18.15 edukativno-promidžbeni film “Zdravlje iz košnica” u maloj dvorani

18.15 – 19.00 večera (povrtna juha, kuhana junetina i sezonsko povrće kao prilog, medeni sladoled kao desert, napitak na bazi meda)

NEDJELJA:

8.00 ustajanje

8.30 – 9.00 joga

9.00 – 9.30 zajutrak

9.30 – 10.15 aerosol tretman (prema dijagnozi apiterapeuta)

10.15 – 10.45 doručak

10.45 – 11.45 predavanje “Apiterapija – jučer, danas, sutra”

11.45 – 13.00 relaksacija u bazenu

13.00 – 14.00 ručak

14.00 – 16.00 izlet (obilazak lokalnih OPG-a i agroturističkih objekata)

16.00 – 16.45  masaža medom (po izboru gosta: parcijalno ili čitavo tijelo)

16.45 – 17.15 popodnevni međuobrok

17.15 – 18.15 konzultacije s apiterapeutom (upute za daljnji oporavak)

18.15 – 19.00 večera

apiness 1.

ZAKLJUČAK: Ovdje smo obradili samo par mogućih apiness-metoda s isključivim ciljem da probudimo inovativnost i kreativnost naših kolega pčelara širom Hrvatske (ali i u drugim državama u okruženju) kako bi se napokon trgli i dokazali svima u turističkom sektoru da i mi imamo što pokazati svijetu kroz osavremenjivanje svojih usluga uz poštivanje tradicije i autentičnosti svoje regije. Da bi se sve navedeno ostvarilo, nužan je čitav niz predradnji (prezentacija projekta menadžmentu ciljanog hotela, osoblju kozmetičkog salona, maserima i kupeljarima, djelatnicima fitness centra, angažiranje apiterapeuta – savjetnika, uređenje ordinacije za prijem pacijenata, prilagodba drugih apiness prostora za relaksaciju: apikomore, sala za terapiju zvukom, marketing – osmišljavanje paket aranžmana, cijenik usluga, agencije, prijevoz). Čak da regularna medicina prestane s nevjericom gledati na primjenu pčelinjih proizvoda bilo kao pomoćnih ljekovitih sredstava ili u aktivnoj terapijskoj primjeni, a turistički djelatnici pokažu dovoljno strpljenja i razumijevanja nas neiskusnih u tim vodama, uhodavanje bi trajalo jednu čitavu sezonu. Kvaliteta ukupnog programa uvelike bi ovisila o profesionalnosti apiterapeuta i njegova osoblja. Iako nitko ne osporava povoljan učinak meda, peludi, matične mliječi, propolisa i pčelinjeg otrova na čovjekov organizam, apiterapeutima zamjeraju nestandardiziranost pripravaka i činjenicu da znanstveno dokazanih pozitivnih svojstava pčelinjih proizvoda još uvijek nema (iako nisu oni za to krivi, već institucije kompetentne za takva istraživanja!). Te činjenice ne smijemo izgubiti iz vida ako ikad budemo pokrenuli ovaj vid zdravstvenog turizma u nas  kako bi u startu skepticima onemogućili bilo kakve prigovore. U tom slučaju apiness ima zagarantirano sigurnu budućnost i financijsku održivost.

2

PROJEKT “MEDNIM STAZAMA BUJŠTINE” – POVEZNICE IZMEĐU BICIKLIZMA I PČELARSTVA: Još su stari Grci i Rimljani koristili med za povećanje snage i izdržljivosti svojih sportaša, a suvremena znanost i praksa potvrđuje činjenicu da je med idealan izvor energije koji će zbog bogatstva ugljikohidrata, vitamina i minerala osigurati kondiciju prije, tijekom i nakon treninga, a time i pomoći u ostvarenju vrhunskih rezultata. Svaki sportaš, bio on profesionalac ili amater nosi u sebi specifičan svjetonazor o tjelesnoj aktivnosti kao temelju zdravog života. Iako je bicikl u svojoj suštini prijevozno sredstvo kojim se mogu ostvariti financijske uštede i pozitivan ekološki učinak, biciklizam je sportsko-rekreativna aktivnost koja prije svega promiče zdraviji način života, a cikloturizam relaksaciju, opuštanje i boravak u prirodi. Slijedeći tu logiku i staru, mudru izreku: «U zdravom tijelu – zdrav duh!» sama po sebi se nameće poveznica između biciklizma i korištenja pčelinjih proizvoda radi zdravlja, snage i kondicije, odnosno između cikloturista i pčelara kao domaćine uz ostale predstavnike destinacije (OPG, ugostitelji, humanitarne udruge, aktivisti-volonteri).

ŠTO JE TO CIKLOTURIZAM? To je specifičan oblik turizma koji podrazumijeva aktivan odmor na vlastitom ili iznajmljenom biciklu, bilo rekreacijski (tematski ili po osobnom nahođenju, s vodičem, smještajem ili bez njih), bilo profesionalni (cestovne ili mountain bike pripreme za utrke i natjecanja. Cikloturisti su različitog uzrasta i tjelesne spreme i dolaze u raznim aranžmanima. Ovaj je model turizma idealan način da se uživa u lokalnim prirodnim i kulturno-povijesnim specifičnostima, kao i gastronomskim specijalitetima tog kraja. Cikloturizam pruža zdraviji i kvalitetniji stil odmora i zabave i upravo zato bilježi najveću stopu rasta u Europi. Sve prirodne blagodati Istre od mora i potoka, livada i šuma, crkvica i arheoloških iskopina utkane su u mrežu od 500 kilometara biciklističkih staza. Predivan je to spoj avanture, zajedništva, mediteranskog ugođaja i osjećaja povratka prirodi, pa broj cikloturista u Istri raste sve više i više. Manifestacije u sklopu biciklijada su međunarodnog karaktera, a nekima je toliko narasla popularnost da su postale tradicijom svog područja (Maraton Parenzana, Istarsko proljeće, Trofej Umag, Istria Granfondo) na što su ponosni i sudionici i organizatori događaja, baš kao i lokalno stanovništvo, jer su cikloturisti izuzetno zahvalni gosti spremni potrošiti više od ostalih na dodatne sadržaje (seoska gospodarstva, lokalni restorani). Uz zdravu tjelesnu aktivnost i opuštanje za sve uzraste i ukuse na čistom zraku, dodana vrijednost cikloturizma je i njegov humanitarni karakter, jer se sredstva prikupljena prodajom prigodnih suvenira doniraju u dobrotvorne svrhe.

O DESTINACIJI: Bujština je područje Istre između rijeke Mirne na jugu i slovenske granice na sjeveru. Obuhvaća gradove Buje, Umag i Novigrad, te općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj. Bujština je bogata nizom prirodnih ljepota: od oranica i livada tik uz more preko vinograda i maslinika u središnjem dijelu do šumovitih brežuljaka u zaleđu. Sukladno toj biološkoj raznolikosti bogata je i gastronomska ponuda: od svježe ribe i plodova mora uz obalu i tradicionalnih jela i vrhunskih vina ili specijaliteta na bazi tartufa u unutrašnjosti. Domaćim i stranim turistima odavno su poznate vinske i ceste maslinovog ulja, a bike-turisti ovaj kraj obilaze brojnim stazama: asfaltiranim i bijelim cestama, laganim i onim malo zahtjevnijim najčešće u grupama s vodičima koji im pomažu upoznati ne samo prirodna bogatstva ovog dijela Istre, već i ljude, njihove običaje i kulturno-povijesno nasljeđe. Na ovom području djeluju 2 biciklistička kluba: BK Bujština i BBK Grožnjan. Lokalna pčelarska udruga broji 50-tak članova, iako se na Bujštini pčelarstvom bavi 80-tak obitelji, pretežno hobistički i kao dopunsku djelatnost. Med i pčelinji proizvodi iz njihovih košnica cijenjen je i često nagrađivan visokim priznanjima i van granica domovine. Usprkos zalaganju par pojedinaca, projekti koji su trebali približiti pčelarstvo turističkom sektoru nisu zaživjeli zbog pasivnosti Udruge i nezainteresiranosti turističke zajednice za pomak od dosadašnje ponude.

1

OSNOVNI CILJ PROJEKTA: povezivanje lokalnih turističke zajednice i biciklističkih klubova s udrugom pčelara Bujštine radi otvaranja nove tematske rute i njeno uvrštavanje u mrežu biciklističkih staza Istre; uvrštavanje meda u redovni meni bike-hotela u sjeverozapadnoj Istri; edukacija cikloturista o pčelinjim proizvodima s naglaskom na redovito korištenje meda u svakodnevnoj prehrani kao nezaobilaznoj komponenti zdravog načina života

NOSITELJI PROJEKTA: Udruga pčelara Bujštine, BK «Bujština», BBK «Grožnjan»

STRATEŠKI PARTNERI: Turistička zajednica klastera sjeverozapadne Istre, Istraturist d.d. Umag,  Laguna d.d. Novigrad, Alternativna Istra d.o.o. Brtonigla

SPONZORI: iznajmljivači, trgovine i servisi bicikala, restorni i agroturistički objekti na Buštini, kušaone i prodavaonice autohtonih proizvoda

CILJANA SKUPINA: turisti svih dobi (naglasak na roditelje s djecom) iz Italije, Njemačke, Austrije, ali i iz Rusije, Ukrajine, Litve i Norveške; posebna kategorija su pčelari iz prijateljskih udruga u Hrvatskoj i zemljama u okruženju

TERMINI: blagdani i praznici u sva 4 godišnja doba u skladu s kalendarom drugih kružnih biciklističkih ruta u hotelskim ili agencijskim aranžmanima

4

RUTA: «Mali đir» Umag – Petrovija – Radini – Buje – Brtonigla – Umag; dužina staze:    km; podloga: asfalt i makadam; zahtjevnost staze: srednja; «Veliki đir» Buje – Momjan –  Sveti Ivan – Završje – Škofi – Livade – Krasica – Buje

ITINERAR: Polazna i posljednja stanica je umaški bike-hotel Sol Garden Istra ispred kojeg domaćini (predstavnici Udruge pčelara i biciklističkih klubova) u jutarnjim satima (nakon doručka) dočekuju goste-sudionike manifestacije degustacija izvornih proizvoda članova Udruge uz promociju pčelarstva kao plemenite vještine i zanimljivog hobija. Finale manifestacije u popodnevnim ili večernjim satima (ovisno je li riječ o malom ili velikom điru), doček biciklista s medenicom, svečani ručak/večera, podjela priznanja o učestvovanju (ako je event imao natjecateljski karakter i podjela medalja uz posebnu nagradu za prva tri mjesta: poklon paket s pčelinjim proizvodima Udruge pčelara Bujštine). U nastavku su navedene stanice i odmorišta bez obzira nalaze li se itineraru malog ili velikog đira (u slučaju odsutnosti nekog od pčelara u zadanom terminu, njegove obveze prema učesnicima preuzima drugi pčelar).

Prva stanica je mjesto Petrovija – pčelarski obrt «ApiMelon»: kraći odmor uz domaći kruh s medom, čaj s limunom i medom, kratka edukacija o koristima pčelinjih proizvoda; druga stanica – odmorište BUJE: pozdravni govor predsjednika Udruge, nastup lokalnog folklornog društva, prezentacije autohtonih poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina, degustacija, prigodni pokloni svakom učesniku (mala staklenka meda i paketić medenjaka); treća stanica Momjan: pčelarica Valenta Gordana; četvrta stanica Sveti Ivan pčelar Visintin Mirian; peta stanica Završje pčelar Miani Oliviano; šesta stanica Škofi pčelar Vežnaver Dario; sedma stanica OPRTALJ: zakuska, nastup lokalnog KUD-a; osma stanica Livade: pčelar Janković Svetozar; deveta stanica Krasica: pčelar Stelko Mario deseta stanica BRTONIGLA: pčelar Valenta Albino; jedanaesta stanica Radini: pčelar Zugan Massimo odlazak na pčelinjak, kratka edukacija

3

DODANA VRIJEDNOST PROJEKTA: Osim otvaranja nove tematske rute uoči ili nakon redovne turističke sezone, pazeći na sve aspekte biciklizma (servis, lunch paket, energetski paket za povećane tjelesne napore, stručni vodič) ovaj aranžman pruža cikloturistima nove doživljaje (susret s pčelarima, odlazak na pčelinjak, jela na bazi meda), saznanja o dobrobitima pčelinjih proizvoda (edukacija na terenu), uspomene (suveniri, fotografije) i emocije (druženje s lokalnim stanovništvom). Vožnja biciklom po predivnoj prirodi Bujštine (živopisna brežuljci, šumarci, gradovi i sela, cestice i puteljci, vidikovci s pogledom na more i dolinu rijeke Mirne), za cikloturiste uvijek je predstavljala mogućnost istraživanja lokaliteta sa svim svojim značajkama, ali i pronalazak sebe samih. Pošto je trasa predviđena projektom više edukativnog i rekreativnog karaktera nego natjecateljskog moguće je prilagoditi po kategorijama: roditelji s djecom, umirovljenici, pčelari – kolege iz drugih udruga. Na raspolaganju svim sudionicima bit će bike vodić na nekoliko jezika koji sadrži detaljne opise svih biciklističkih ruta po sjeverozapadnoj Istri s informacijama o duljini, zahtjevnosti, visinskoj razlici i podlozi staza i posebna bike karta itinerara Bujštine iz pčelarske perspektive.

ZAKLJUČAK: Kako raste svijest o zdravom načinu života, tako raste i broj cikloturista. Većina njih su srednje dobi, veće platežne moći, ali zato i očekuju više od kupanja i sunčanja. Iza nas je vrijeme prodaje destinacije kao područja prirodnih ljepota i užitaka za oči, novim zahtjevnijim gostima moramo pružiti i novi doživljaj. Med kao natprosječno kvalitetan proizvod savršeno se uklapa u priču o zdravim navikama i umjerenoj prehrani usmjerenu na samo cikloturistima, već svim ljubiteljima fizičke aktivnosti u čistoj, netaknutoj  prirodi. U projektu je riječ o jednodnevnom izletu po Bujštini, ali program se može prilagoditi i na manje sati, odnosno na drugo područje. Trenutna situacija u hrvatskom turizmu je daleko od zavidne: s jedne strane još je uvijek mnogo neiskorištenih potencijala, a s druge strane sve žešća konkurencija (Španjolska, Grčka, Turska). Cikloturizam u sjeverozapadnoj Istri je daleko odmakao: imamo čak 2 bike hotela, tradicionalni maraton Parenzana, Granfondo Istria, puno tematskih staza za razne kategorije gostiju, stara škola u Tribanu trebala bi se prenamijeniti u specijalizirani objekt za najam, smještaj, servis  za bicikle, prodavaonicu opreme i suvenira. No, paletu boja kojom se tako ponose turistički djelatnici klastera sjeverozapadne Istre (plava: more i wellness; narančasta: sport; zelena: prirodne ljepote; ljubičasta: enogastronomija) neizostavno valja nadopuniti i zlatno-žutom bojom meda, još jednog pravog istarskog bisera. Sinergijom turističkog i privatnog sektora, te redefiniranjem marketinškog pristupa temi zdravog života koji bez korištenja pčelinjih proizvoda u startu gubi na kvaliteti i vjerodostojnosti ostvario bi se projekt «Mednim stazama Bujštine», prva poveznica između turizma i pčelarstva u Istri, a njen uspješan ishod mogao bi postati baza za razvitak apiturizma kao vizije iz nekih drugih projekata istog autora. Autor projekta: Damir Gregurić (Udruga pčelara Bujštine)

Projekti 2011. - 2014.

Potaknut poražavajućim činjenicama o visokoj starosnoj dobi pčelara u Hrvatskoj i nedostatnosti klasičnog školovanja u pomlađivanju kadrova, uz nesebičnu podršku Grada Umaga (gradonačelnik gosp. Vili Bassanese) i Županije Istarske (pročelnik Odjela za poljoprivredu gosp. Milan Antolović) u ožujku 2012.g. pokrenut je projekt “APIARIUM – CENTAR ZA PROMICANJE PČELARSTVA SEGET”.  Sam naziv APIARIUM dolazi iz latinskog jezika u značenju “pčelinjak” i simbolično predstavlja osnovni sadržaj ustanove. Glavni cilj projekta: osnivanje Male pčelarske škole s dodatnim muzejsko-galerijskim sadržajima i kompaktibilnim aktivnostima. Lokacija centra: kula iz XIX st. u Segetu (naselju par km od Umaga). Dio naselja (kula, gospodarske zgrade i park uz vilu) je zaštićeno kulturno dobro za koje se predviđa kompletna obnova i pretvaranje u elitni turističko-hotelijerski centar, pa u takvom okruženju kula može postati prava turistička atrakcija. Ciljana skupina: u početnoj fazi – djeca iz istarskih vrtića i osnovnih školi, a u nastavku projekta – polaznici iz drugih dijelova Hrvatske. Kula ima 4 etaže, pa se tako i predviđena nastava dijeli na 4 tematske cjeline:  1)  “ŽIVOT I RAD PČELA” 2)  “PČELE I PČELARI” 3) “PČELINJI PROIZVODI” i 4) “MED – HRANA I LIJEK/POVIJEST PČELARSTVA”. Uz edukativnu ulogu centar “Apiarium” treba povezati pčelarstvo i umjetnost nizom interaktivnih događanja: foto-natječaja, izložbi likovnih radova, večeri poezije, prezentacija starih, gotovo  zaboravljenih obrta i kreativnih radionica pod zajedničkim nazivom APIART i kao takva kula može postati pokretač i svega ostalog u apiturizmu sjeverozapadne Istre, možda i šire. Edukaciju vrše mentori – iskusni pčelari, članovi Udruge pčelara Bujštine na volonterskoj osnovi, entuzijasti kojima ne treba materijalna satisfakcija, već im zadovoljstvo čini sama činjenica što su odvajajući malo vremena za edukaciju nove generacije učinili mnogo za budućnost pčelarstva u svom kraju.

Projekt“UNAPREĐENJE PČELARSTVA U JUGOZAPADNOJ ISTRI” predstavljen je prvi put na stranici http://www.ladonja.org/unapredenje-pcelarstva-u-jugozapadnoj-istri 17. ožujka 2011.  u sklopu interaktivnog natječaja “Imaš ideju?”, pokrenutog od strane Udruge građana “Ladonja”. Cilj projekta: razvoj pčelarstva u području s mnogo neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, bez organiziranih pčelara, a svelikim pašnim potencijalom. Prvi korak: osnivanje Udruge pčelara jugozapadne Istre sa slijedećim zadacima: popis pčelinjaka zbog nacionalnog katastra paša. stručno-edukativna predavanja, promicanje vrijednosti meda među građanstvom. Sjedište Udruge: Bale. Potporu – od animiranja u medijima, obilaska svih zainteresiranih subjekata, okupljanja i registracije do startnih aktivnosti – pružit će sve istarske udruge pčelara. Drugi korak: otvaranje prve specijalizirane trgovine pčelarskom opremom u Istri – uz asortiman neophodan za suvremeno pčelarstvo, trgovina će imati i kompletnu ponudu meda – isključivo s ovog područja. Iza ovog dijela projekta stoji poduzetnik-vlasnik prodavaonice, i sam pčelar, prije svaga entuzijast, a potom trgovac. Otvaranje trgovine slijedi odmah po osnivanju Udruge. Treći korak: Medne ceste jugozapadne Istre – u suradnji s lokalnom Turističkom zajednicom organiziralo bi se 5 pčelara-profesionalaca (iz Vodnjana, Žminja, Kanfanara, Bala i Rovinja) koji ispunjavaju sve uvijete neophodne za ovu djelatnost, te posjeduju i odgovarajući prostor za prijem posjetitelja, da bi ih se povezalo u jedan turističko-gastronomski itinerar. Inicijativu daje Udruga, potporu i logistiku Turistička zajednica. Četvrti korak: u dogovoru s osnivačima i predavačima Pčelarske škole u Pazinu otvoriti njen područni odjel u Balama – uz podršku Županije (sufinaciranje troškova školarine) i lokalne zajednice (osiguravanje prostora za 30 učenika).

  

Projekt “APIARIUM” imao je za cilj otvoriti Malu pčelarsku školu uz koju bi funkcionirao i Mali pčelarski muzej i kušaonica meda i ostalih pčelinjih proizvoda. No, ista ta kula već zbog svog zanimljivog izgleda i povijesti ima i nepobitnu turističku vrijednost, koju nažalost još uvijek prepoznaje tek mali broj ljudi. Projekt APIPOINTS” je slijedeća stepenica u nadgradnji jednog ruralnog kraja i njegovom trajnom povezivanju s turizmom koji je alfa i omega ove destinacije. Cilj projekta nije samo turističkom tržištu otkriti još jedno istarsko blago – med, već pomoći da pčele i pčelare dožive na jedan nov, kompleksniji način.

Med, propolis, matična mliječ, pelud – sve su to produkti naših pčela u suradnji s prirodom. Činjenica je da svaki zasebno ima neospornu kvalitetu, a njihovim se miješanjem dobiva apikompleks, posve nov proizvod, jedinstven po svojim svojstvima i djelovanju.

        “APIPOINTS” je lanac turističkih izletišta nastao na istom principu – kombiniranjem raznih sadržaja iz domene apikulture, turizma, ugostiteljstva. Suštinski se razlikuje od klasičnih “Mednih točki”, jer gost ne posjećuje isključivo pčelare, dakle profesionalce koji se bave primarnom proizvodnjom, već se upoznaje i s kulturno-povijesnom baštinom, obilazi odgojno-obrazovne ustanove, specijalizirane trgovine, uživa u delicijama i opušta se uz pripravke na bazi meda i drugih pčelinjih proizvoda. Na ovaj način želio sam povezati tradiciju i stručno-edukacijski element s novim trendovima u kulinarstvu, zdravstveno-terapeutskoj i wellness-ponudi, a sve u svrhu unapređenja pčelarstva, širenja apikulture i promocije apiturizma.

NAPOMENA AUTORA: iz originalne verzije projekta “APIPOINTS” namjerno su izostavljeni nazivi  konkretnih poslovnih subjekata – potencijalnih partnera, jer se ni jedan nije aktivno uključio u realizaciju projekta! Zato neka ovaj prikaz autorovih želja, ideja i snova bude temelj nekoj drugoj ekipi ljudi, možda na sasvim drugoj strani svijeta, nema veze – glavno da se apiturizam napokon pokaže u svem svom sjaju i dokaže da je zaslužio ravnopravno mjesto uz druge oblike ruralnog turizma!

KAD - kopija

PROJEKT: KAD NARASTEM BIT ĆU PČELAR

 UVODNE NAPOMENE

 Općenito o pčelarstvu: Pčelarstvo je divan poziv koristan ljudima i prirodi, jer bez pčela i oprašivanja ne bi bilo ni poljoprivrede, ni hrane, a to znači ni života onakvog kakvog poznamo. Pčelari su marljivi i skromni ljudi koji pomažu pčelama da opstanu u sve težim okolnostima, ali usprkos plemenitosti tog čina podcijenjeni u svojoj sredini koja nažalost još uvijek favorizira neke druge djelatnosti.

Potencijali: u Istri egzistira tek 10 % od ukupnog broja pčelara u našoj zemlji, proizvodnja meda je čak 100 x manja od ostatka Hrvatske, iskorišteno je svega 10 % pašnih resursa. Teoretski je proizvodnju moguće bar 10 x povećati, pogotovo uzevši u obzir činjenicu da zemlje EU imaju daleko veću potrošnju po glavi stanovnika od nas, a time i mnogo veću potražnju za medom.

Problematika: Preokret u percepciji pčelarstva i njegovo podizanje na višu razinu proizvodnje (kvantitativno i kvalitativno) je neizvedivo bez novih, mladih snaga: pčelari u Istri su amateri i hobisti, bez kvalifikacije, pasivni, ali što je najgore: to su većinom osobe starije dobi (prosjek iznad 60 godina) bez nasljednika u užem krugu obitelji. Dosadašnji modeli obrazovanja pčelara nažalost nisu zaustavili taj negativan trend, a u medijima osvrta na ovu temu uopće nema, pa onda nije ni čudo da je percepcija pčelarskog poziva ostala nepromijenjena već čitav niz godina.

Situacija na Istri: ignoriranje ovih problema očito je i kod nas, a ogleda se najviše kroz nepostojanje bilo kakve komunikacije između pčelara i djece, bez obzira predškolske ili školske dobi, osim uz «Dane meda» u Pazinu kroz natjecanje djece iz Istre u pismenim i likovnim radovima na temu pčela i pčelarstva. Gradska knjižnica u Pazinu u suradnji s UP «Lipa» objavljuje dječju slikovnicu «Med za doručak», a nešto kasnije Gradska knjižnica u Poreču održava edukativno kreativnu radionicu «Pčelica medarica».  Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» u Buzetu pokreče dječji list «Buzzetalica», pčelarska udruga u Labinu kontinuirano donira med vrtićima i školama na Labinštini.

Perspektiva: može li se na Bujštini učiniti nešto slično (ili bolje) u  promicanju pčelarstva i popularizaciji meda među građanstvom, poglavito mlađim naraštajima? Da, može i to u relativno kratko vrijeme, no pod određenim uvjetima: kvalitetnijom suradnjom između pčelara, nastavnika u školama i odgajateljica u vrtićima, te prepoznavanju pčelarstva (kao dopunske djelatnosti i profesionalnog zanimanja) u svim segmentima društva.

NAZIV PROJEKTA: «Kad narastem bit ću pčelar»

LOKACIJA PROJEKTA: Umag

IDEJNI AUTOR PROJEKTA: inž. Gregurić Damir

STRATEŠKI PARTNERI: POU «Ante Babić» Umag, Gradska knjižnica Umag, Gradski muzej Umag, OŠ Marija i Lina Umag PŠ Petrovija, Dječji vrtić «Pčelica Maja» Umag, radio-postaja «Eurostar» Umag, Udruga «Gaia» Umag, Udruga «Murtilica» Kastav

SPONZORI: Grad Umag, Udruga pčelara Bujštine, privatni donatori («Pčelina školica»)

SURADNICI NA PROJEKTU: pčelari-volonteri Udruge pčelara Bujštine i drugih udruga, odgajatelji i nastavnici, predškolska i školska djeca

CILJANA SKUPINA: školska i predškolska djeca, građani i građanke Bujštine, posebice mladi

OPĆI CILJ PROJEKTA: edukacija djece i omladine Bujštine o pčelarstvu i popularizacija pčelinjih proizvoda među djecom i mladima: kroz pisanu riječ, stručno-popularna predavanja, radio-emisiju, izložbu, kreativne radionice i igrokaz

POSEBAN CILJ PROJEKTA: unapređivanje pčelarstva na području Bujštine kroz upoznavanje građanstva s svjetonazorima, kulturom i mentalitetom ljudi koji se bave pčelarstvom i radi promjene životne filozofije šire populacije i njihova okretanja prema prirodnim vrijednostima, kao što su med i drugi pčelinji proizvodi

TRAJANJE PROJEKTA: osnovna škola: kontinuirani rad s učeničkom zadrugom tijekom čitave školske godine svake subote; dječji vrtić: tjedan dana (radionice, čitanje) uz postepeno uvođenje meda u redovnu ishranu; učilište: subota (predavanja o pčelama, pčelarstvu i medu), nedjelja (predavanja o medu u kulinarstvu, medicini i kozmetici); knjižnica: subota (čitanje za djecu uz gosta autora knjige), nedjelja (gostovanje knjižare «Fritula»); muzej: tjedan dana (postava eksponata iz povijesti pčelarstva); radio:  subotom (polusatna emisija) mjesec dana; kazalište: vikend (subota: profesionalci; nedjelja: amateri)

REALIZACIJA PO SEGMENTIMA I  PARTNERIMA

1)   OŠ «Marija i Lina» Umag PŠ Petrovija:

a)      organiziranje Male pčelarske škole u područnoj školi Petrovija (po uzoru na sličan projekt 2011/12.) u suradnji odabranog tima mentora iz Udruge pčelara Bujštine i nastavnice Gordane Jašarević, a paralelno s školom – osnivanje Učeničke pčelarske zadruge (po uzoru na OŠ «Rivarela» Novigrad: voditelj Boško Mileusnić) – aktivnosti učenika potaknuti donacijom košnice sa slikom grada Umaga (donator: «Pčelina školica» i roja pčela (Udruga pčelara Bujštine)

b)     natječaj u literarnim i likovnim radovima za učenike osnovne škole i foto-natječaj za učenike osnovnih škola na temu «Pčele i pčelari drugovi su stari»

c)      organiziranje Malog školskog sajma proizvoda Zadruge u krugu škole ili ispred POU «Ante Babić» Umag nakon vrcanja i završetka školske godine uz nagrađivanje i pohvaljivanje najvrjednijih učenika

2)   Dječji vrtić «Pčelica Maja» Umag:

a)    čitanje pjesmica, pripovijetki i basni o životu pčela (slikovnica «Med za doručak» autorice Bojane Božović), projekcije animiranih filmova u kojima su pčele glavni junaci («Pčelica Maja») jednom tjedno uz degustaciju meda

b)    kreativne radionice (crtanje, slikanje i izrada igrački u obliku pčele) tijekom tjedna realizacije projekta – aktivnosti sudionika radionice potaknuti donacijom meda

c)    postepeno uvođenje meda u kuhinju dječje vrtića, isprva jednom tjedno, kasnije svaki dan, bar uz doručak (donator: Udruga pčelara Bujštine – jednokratno tijekom realizacije projekta, kasnije prigodom raznih manifestacija s humanitarnom notom)

3)   Pučko otvoreno učilište «Ante Babić» Umag

a)     predavanje u prostoru učilišta na slijedeće teme:

–         «Med – čudotvorna namirnica» (predavač: Blažević Mirta)

–         «Djeca – budućnost pčelarstva» (predavač: Gregurić Damir)

–         «Med u ishrani sportaša» (predavač: Kovač Ivan) 

Teme mogu biti i druge (med u kulinarstvu, apikozmetika, apiterapija, pčelarski turizam, unaprjeđenje prodaje meda) sukladno interesu članova Udruge i ciljanoj publici.

b)     radionica izrade sapuna i krema na bazi pčelinjih proizvoda  (voditelj: Anđelina Toto, Udruga «Murtilica» Kastav)

c)     prezentacija knjiga recepata za jela na bazi meda iz fundusa knjižare «Fritula» iz Rovinja (predavači: Dijana Volkmer i Mak Krajina) uz degustaciju meda iz ponude pčelara Udruge

4)   Gradski muzej Umag

a)      postav eksponata iz zbirke starog pčelarskog alata, pribora i drugih pomagala pčelara Svetozara Jankovića iz Livada, Libera Bassiaca iz Buja, Milana Čubrića iz Kostrene i drugih pčelara iz Istre (po uzoru na izložbu u Rijeci 2012.)

b)     fotografije iz povijesti pčelarstva Istre (Rimanić Mirjan: «Pčelarenje u našem kraju», svečana odora hrvatskih pčelara na lutki ili volonteri odjeveni u odore kao vodiči kroz izložbu

c)      degustacija meda za uzvanike na otvaranju i zatvaranju izložbe

5)   Radio-postaja «Eurostar» Umag

Ekipa iz radio-postaje i pčelari Udruge zajedno stvaraju i vode edukativno-zabavnu emisiju u trajanju 30 minuta svaku subotu kroz mjesec dana kroz 4 teme:

         a) Život i rad pčela

         b) O pčelarstvu i pčelarima

         c) Med – hrana i lijek

         d) Opstanak pčela

Sve navedene (ili slične) teme se obrađuju po istoj shemi: kroz intervju s vodećim pčelarima iz Udruge (voditelj: Gregurić Damir; gosti – urednici teme: Arduino Bubola, Blažević Marinko, Janković Svetozar, Biuk Slavko) i nagradni kviz za slušatelje emisije (nagrade: poklon-paketi, knjige o pčelarstvu, filmovi s pčelama, igračke ili suveniri u obliku pčele; sponzori/donatori: «Pčelina školica» i Udruga)

6)   Udruga «Gaia» Umag

a)        gostovanje profesionalne kazališne družine «Don Hihot» iz Ivanić-Grada s predstavom «Pčelice, pazi!» u prostorijama POU, OŠ i vrtića – 3 dana za redom

b)       uprizorenje pripovijetke za djecu «Legenda o Zmaju – Čuvaru tartufa» (autor: Gregurić Damir) kroz igrokaz koji bi uvježbala dramska sekcija Udruge, predstava u završnici projekta uz proglašenje pobjednika radio-kviza, literarnih i likovnih radova u osnovnim školama, foto-natječaja (čitanje, izložba)

c)        gostovanje dramske sekcije s predstavom na Danima meda u Pazinu i drugim prigodnim manifestacijama u Istri (Dani tartufa) i šire (pčelarske manifestacije u Hrvatskoj, Sloveniji)

MEDIJSKA POKRIVENOST PROJEKTA

Termini aktivnosti, popis učesnika, lokacije i kraći opis događanja bit će najavljeni na internetskim portalima («Pčelari Bujštine», «Pčelina školica», «Naša Bujština» i dr.) i emisijama lokalnih radio-postaja. Opširniji prikaz aktualnih dnevnih ili tjednih događanja prenijeti će dnevni list «Glas Istre», časopis «Bujština», a detaljan izvještaj i reportažu s analizom uspjeha projekta časopis «Hrvatska pčela» po završetku akcije «Kad narastem bit ću pčelar».

NAPOMENA PČELARSKIM UDRUGAMA

Ovaj projekt nije ničije intelektualno vlasništvo i bez ikakvih prepreka može postati i dio aktivnosti usmjerenih na unapređivanje pčelarstva na području koji pokriva Vaša udruga.

Dio smjernica i koraka u realizaciji već je viđen na više manifestacija u našoj zemlji, a slično je i drugdje u svijetu. Svugdje je i uvijek isti cilj: djecu osloboditi straha od uboda pčela, naučiti ih razlikovati od ostalih kukaca, objasniti kako funkcionira pčelinja zajednica, upoznati ih s koristima od meda i ostalih pčelinjih proizvoda, te ih tako – kroz igru, radionice i druge navedene aktivnosti zainteresirati za pčelarstvo. Ako kao udruga uspijete organizirati školsku sekciju od 5 – 6 zainteresiranih učenika s afinitetom prema prirodi i životinjama, učinili ste više od pola posla i osigurali pčelarski pomladak kojem nije motiv dopunska zarada, već prioritetno ljubav prema ovom pozivu. Neke razlike od udruge do udruge ipak postoje: financijska podrška Grada (općine ili nekog drugog izvora financiranja aktivnosti udruge) može biti izdašna, ali i neočekivano oskudna, nedostatna za realizaciju svih predviđenih aktivnosti.

Prvo valja preispitati sve potencijalne izvore financiranja (Grad, općina, tvrtke – sponzori, privatni donatori). Ako Vaša udruga nije sufinancirana od lokalne samouprave, teško je očekivati da će pomoći van donesenog Plana budžeta za tekuću godinu.

Drugo: ovaj projekt je rezultat vizija i entuzijazma pojedinaca, ali njegova realizacija se zasniva na timskom radu na volonterskoj osnovi. Volonterstvo nažalost nije zarazno, pa unaprijed morate znati koliko je članova na čiju pomoć možete ozbiljno računati, jer je dobar tim ponekad i važniji od same ideje!

Treće: ako je ekipa prava, ciljevi zajednički i samopouzdanja ne nedostaje, neće biti teško ni odabrati voditelja projekta, jer netko mora biti eksponiran u pregovorima i dogovorima. Obično je to osoba koja nije zauzeta proizvodnjom, već dolazi iz nastavničkog osoblja, netko kome ova materija nije strana (ako već nije pčelar), a voljan je voditi vannastavne aktivnosti i ima iskustva u organizaciji sličnih manifestacija.

ZAKLJUČAK

Ulaganje u mlade je jedino sigurno ulaganje u budućnost struke.

Misija svih partnera u projektu «Kad narastem bit ću pčelar» od udruge pčelara preko partnera i suradnika do djece u vrtićima i školama je da pčelarstvo opstane u našem kraju. Realizacija projekta ovisit će o svim čimbenicima: potpori od strane nadležnih institucija, autoritetu voditelja projekta, motiviranosti i ustrajnosti njegovih suradnika – volontera, stručnosti i samopouzdanju predavača i voditelja kreativnih radionica, ali i o interesima drugih subjekata, direktno ili indirektno uključenima u projekt.  No, ako se svi ovi (materijalni i ljudski) resursi poklope, nema razloga zbog čega i projekt ne bi bio uspješan!

Puno uspjeha u radu želi Vam idejni autor projekta «Kad narastem bit ću pčelar» inž. Gregurić Damir (Udruga pčelara Bujštine, «Pčelina školica»)

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s