FILM, KAZALIŠTE I TV

film

PČELE – UBOJITA PRIJETNJA

IZVORNI NAZIV:„Die Bienen – todliche bedrohung“

PROIZVODNJA: Njemačka, 2008.

REŽIJA: Michael Karen

ULOGE: Janin Reinhardt (Karla Bergmann), Stephen Luca (Ben Herzog)

SADRŽAJ: Uvodna scena s četvero mladih koji se na moru susreću s ogromnim rojem ubojitih pčela odmah daje do znanja da se radi o horroru, no u nastavku filma se vidi da režiser želi svijetu prenijeti i daleko dublje poruke o pčelama, ali i o ljudima. Glavni lik priče o pčelama ubojicama je Karla Bergmann, studentica medicine koja dolazi u Mallorcu posjetiti oca. Na aerodromu upoznaje zgodnog i pomalo drskog taksistu (po struci entomologa, što tada jo ne zna) Bena Herzoga s kojim će kasnije upasti u najveću i najopasniju avanturu svog života. Nakon uboda pčele njen otac pada u anafilatički šok i počinje se gušiti, a Karla ga spašava improviziranim postupkom traheotomije. U bolnici liječnik dijagnosticira pacijentovo stanje kao alergiju na ubod insekta kakvih je u praksi imao mnogo i ne obraća previše pozornosti na sumnje koje iznosi Karla. Gotovo cinički dobacuje obitelji da nabave pribor za prvu pomoć s adrenalinom koji bi alergičari morali uvijek imati kod sebe. Karlu je tim više čudila činjenica da njen otac uopće nije alergičan na ubode pčela, dapače vjerovao je ubodi pomažu u liječenju reume, pa je dopuštao da ga bodu. U međuvremenu kao žrtve napada ovih neobičnih pčela padaju i drugi stanovnici, turisti, čak i krupna stoka na otoku, pa sve to počinj ozbiljno zabrinjavati inspektora u lokalnoj policiji. U potrazi za lijekom koji bi pomogao njenom ocu, ali i svim drugim da ne umru od trovanja, Karla i Ben susreću znanstvenika opsjednutog spasom pčelinje vrste bez obzira na cijenu. Dr. Alvareza potvrđuje poslovicu: „Put u pakao je popločan dobrim namjerama!“ Naime, on je uspio križati domaće pčele i izuzetno opasnu vrstu Pandemon iz Nove Gvineje i stvoriti tzv. super-pčelu (što nas asocira na eksperimentalno križanje američke i afričke pčele Apis scutellata koje je također imalo tragične posljedice). Kroz film se isprepliču poruke o o ugroženosti pčelinje vrste i o nebrizi ljudi što će se desiti ukoliko pčele posve nestanu. Tako se spominje CCD (Colony Colapse Disorder – masovno odumiranje pčelinjih zajednica) zbog kojeg je u SAD nestalo 80 % svih pčela, ali i onečišćenje okoliša i genetski modificirano bilje. U tom se kontekstu spominje šteta od više milijardi dolara, na što Karla prilično naivno upita je li to zbog nedostatka meda, da bi je Ben i njegov prijatelj, stari pčelar Pablo podučili kako su pčele kao oprašivači zaslužni za dvije trećine svjetske proizvodnje hrane i kako bi bez pčela počelo odumirati i čovječanstvo, a usput je kušala i specijalitet s Mallorce – med od naranče! Poslije je Karna naučila i da dim smiruje pčele, odnosno da zbog njega ne bodu jer znaju da im žalci neće pomoći protiv vatre. Pri lovu na uzorke pčela (kasnije se ispostavilo da su ulovili samo trutove) Karla je doživjela neugodnu epizodu s jednom (jedinom) pčelom, pa je Beu naučio Karlu da u takvoj opasnosti (pčela joj se zavukla u zaštitno odijelo) ne smije paničariti, duboko disati i znojiti se (jer znoj pčele ne odbija, već upravo suprotno – privlači ih!). Ali što kad je strah jači od razuma? Tu je zato hrabar, a uz to zgodan i pametan muškarac da je spasi od opasne gamadi (izraz koji se često ponavlja kroz film, ali mi nikako nije htio „ući u uho“) Karla i Ben se sukobljavaju sa zločestim znanstvenikom, bježe pred pčelama i upadaju u razne nevolje (kroz koje se bolje upoznaju i zaljube), ali na kraju uspjevaju naći mjesto gdje se nalazi matica i vatrom uništavaju gnijezdo (i tako spriječe da inspektor i policija avionskim tretiranjem uništi sve – i dobre i loše – kukce na otoku), pa film dobiva željeni happyend: zahvaljujući serumu koji su oteli dr. Alvarezu Karlin otac je spašen u zadnji čas, dr. Alvarez je uhićen pri bijegu iz zemlje, a kako svi dobri horrori završavaju nagovještajem novog početka, tako i u ovom filmu posljednja scena govori da netko uspjeva kroz carinsku zonu iznijeti kovčeg s smrtonosnim teretom – rojem pčela-ubojica.

scena-iz-filma

KOMENTAR: Možda neću biti dovoljno objektivan s obzirom da nisam neki naročit ljubitelj horrora i ne volim da se pčele prikazuju kao opasan neprijatelj čovjeka, jer mnogo je više takvih filmova od onih u kojima su pčele pozitivni likovi, ali moram priznati da su mi se svidjele poruke koje režiser spretno „ubacuje“ između redova u radnji. Ne želeći da podcjenim horror kao filmski žanr, mislim da „Die Bienen – todliche bedrohung“ ipak ostaje u okvirima strave i užasa, a ne u znanstveno-fantastičnoj domeni. Bez obzira na sve, toplo preporučujemo pogledati film prvom prilikom, no bez straha: u stvarnosti pčele (još) nisu tako opasne kao u filmu!

putovima medenjaka 1.

PUTOVIMA MEDENJAKA

Povijest medenjaka je veoma duga, gotovo kao i pčelarstvu. Medenjaka su pekli već u starom Egiptu, a starim Grcima su služili kao žrtveni darovi. U antičkom Rimu već su postojale prodavaonice kolača – dulciariji. Kamera nas vodi kroz najpoznatija središta proizvodnje medenjaka u srednjevjekovnoj Europi: samostan Seckau u Štajerskoj, Torun u Poljskoj (gdje postoji i Muzej medenjaka u kojem se održavaju dječje radionice) , Pardubice (Češka), tradicionalnu slastičarnicu Lenkiewitz, lovački dvorac baruna Draschea itd.

putovima medenjaka 2.

Prof. dr. Helmut Eberhart sa Univerziteta u Grazu (Austrija) i Anna K. Jedrzejewska, kustosica Kopernikovog muzeja u Torunu (Poljska) i medičari Michel Regner i Aleš Vostrez pričaju nam o tim vremenima kad je medenjak bio cijenjen i kao čudo slastičarskog umijeća i kao blagdanski ukras, suvenir, čak i kao izvozni artikl za hodoćašća i obiteljska slavlja. U samostanima širom srednjevjekovne Europe redovnici su se bavili poljoprivredom, a u sklopu stočarstva i uzgojem pčela, no ne zbog proizvodnje meda, kako bi se odmah pomislilo, već prvenstveno zbog izrade svijeća od pčelinjeg voska. Dakle, medenjaci su u to doba bili nuzproizvod, no kako su skupe začine, neophodne u proizvodnji medenjaka, mogli nabaviti samo redovnici oni su postali i prvi medičari. Zbog specifične mješavine sastojaka, medenjaci su se mogli održati godinama, skladištiti, a ako se ne bi smočili i transportirati daleko od mjesta proizvodnje. Ispočetka jednostavan i skroman, jer nastaje od meda i brašna (pšeničnog ili raženog), šećera i oraha, dodatkom začina (papar, cimet, đumbir i oni egzotičniji: zvjezdani anis, muškatni oraščić i dr.) medenjak je dobio na bogatstvu okusa i postao još cjenjeniji kao specijalitet koji su počeli proizvoditi obrtnici naseljeni u blizini samostana.

putovima medenjaka 3.

Uz  medenjake su vezane i mnogobrojne legende, a za „katarinčice“, tradicionalni torunski medenjaci izrađeni u obliku srca povezanih prstenjem postoji čak  dvije priče o njihovu nastanku: jedna je vezana za redovnicu po imenu Katarina koja je spasila svoje sugrađane od gladi, a druga govori o srcima kao simbolu ljubavi između dvoje Torunjaca. Blagoslov, vjerovanje u magiju i čarolije duboko su usađeni u povijest izrade medenjaka pa se vjerovalo da liječe neke bolesti, čak i ljubavne probleme. Medenjaci su se za sreću i zdravlje dijelili svatima i stavljali novorođenčadi u kolijevku.

film o medenjacima

U početku je medenjak  bio slatka privilegija imućnijih građana, no s pojavom jeftinijih sastojaka (prvenstveno šećera) medenjak je postao dostupan širem sloju stanovništva. Još kasnije, kad se u izradi medenjaka počela koristiti melasa, boje, marcipan, na tijesto su se lijepile slike svetaca ili Božični motivi, šećernečipke, mala zrcala i slično, za kalupe se koristilo jabukovo i kruškino drvo i s vremenom su se medenjaci počeli pretvarati u mala umjetnička djela. Pri ukrašavanju su se koristile razne sirovine, čak i bakar, vrlo brzo zabranjen zbog trovanja pri konzumiranju. Neki su medičari napravili odmak od tradicionalnog recepta, u tijesto dodali jaja, maslac i mlijeko, a kasnije i čokoladni preljev, blanširani badem, kandiranu trešnju. Začinska mješavina i dalje se drži u tajnosti, no iako je to bio iskorak iz uobičajenog poimanja medenjaci nisu izgubili svoju prvotnu draž, a dobili su puniji okus i nov komercijalni uzlet.

film 1

Film „DOGAĐAJ” („The Happening“) redatelja M. Night Shyamalana snimljen je 2008. godine s Markom Wahlbergom u glavnoj ulozi. Sadržaj: misteriozni događaji koji prijete da čovječanstvo nestane s ove planete. Ono što me posebno dojmilo u filmu je uvod u kojem glavni lik, nastavnik prirodnih predmeta u srednjoj školi u Phyladelphiji raspravlja s učenicima o tajanstvenom nestanku pčela u čak 24 američke države. Kako su na profesorovo pitanje: „Zašto su pčele nestale?“ odgovorili učenici, pogledajte u nastavku:

film 2

Laura je pokušala nestanak pčela objasniti bolešću, no profesor nije bio zadovoljan odgovorom.

film 3

I drugi su se potrudili dati koliko-toliko smisleno objašnjenje, jedino se Jack nije uključio u raspravu, sve dok ga profesor nije prozvao i isprovocirao, a ovaj je izgovorio svoju verziju tog tajanstvenog događaja koji je zadesio pčele u SAD 2006.(znanstvenici su ovaj fenomen kasnije nazvali CCD = Colony Collapse Disorder:  

film 4

Na njegov komentar, profesor je samo dodao: “Znanost će naći neki razlog za udžbenike, ali to će biti samo teorija. Nećemo prihvatiti da postoje sile koje nismo u stanju shvatiti.” i zaključio: “Dobar znanstvenik treba imati strahopoštovanje prema prirodi!” Nadam se da vam je sad jasnije zašto se pčelari toliko bore protiv svega što ugrožava opstanak ne samo pčela, već i drugih korisnih kukaca, no bi ih stvarno spasili  moramo ujediniti sve: i tehnologiju i znanost i politiku i medije…Samo tako možemo stvoriti sve potrebne preduvjete za njihovo preživljavanje, jer moramo biti svjesni činjenice da bi bez pčela i naš opstanak bio ugrožen! 

spojile se dobre paše

SPOJILE SE DOBRE PAŠE

Novinar Mladen Stubljar i snimatelj Dražen Koluder u sklopu HRT-emisije za poljoprivrednike “Plodovi zemlje” prošle su nedjelje posjetili pčelinjak Ivana Pavlovića iz Siska gdje ovaj vrijedni pčelar drži oko 50 pčelinjih zajednica. Kolega Ivan je ove sezone zadovoljan količinom i kvalitetom meda (prinos po košnici u prosjeku oko 25 kg), kao i zdravljem pčela, konstatirajući da su se ove godine (za razliku od nekoliko užasnih sezona) zahvaljujući dobrim vremenskim uvijetima spojile dvije pčelinje paše: bagrem i amorfa, pa rezultati nisu ni mogli izostati. Zajedno s još desetak pčelara iz Italije, Slovenije i BiH uključio se u projekt SMART BEE (engl. Mudra pčela) čiji je cilj pronaći zajednice prirodno otpornije na varozu kako bi se njihov genetski potencijal prenio na potomke. O ovom projektu je više govorila dr. Maja Dražić iz HPA koja je okupljene polaznike ovog programa pokazala kako pravilno ocijeniti pčelinju zajednicu prema njenim biološkim svojstvima: snazi, brojnosti koliko ulica zaposjedaju u košnici, koliko imaju legla, ponašanju na okvirima, mirnoći/agresivnosti, rojevnom nagonu, prisutnosti matice, eventualni simptomi bolesti – sve prema zajedničkom protokolu koji vrijedi za sve testne pčelinjake u EU uključene u ovaj hvalevrijedan projekt. Ivan Pavlović je objasnio što je to PIN-TEST kojim se utvrđuje higijensko ponašanje pčela: namjerno usmrtimo 50 ličinki i nakon 24 sata promatramo koliko ih je zajednica odstranila, jer je utvrđeno da su pčele s jače izraženim nagonom za čišćenje otpornije na bolesti.

utvrđivanje stupnja invadiranosti

Prof. dr. Nikola Kezić je polaznicima pokazao jednostavan način kontrole varoze u košnici: za uzorak uzimamo 500 pčela, istresemo ih u teglicu, po njima isipamo 3 vrhom pune žlice sitno mljevenog šećera, protresemo, ostavimo da stoji 3 minute i istresemo natrag na okvire, te izbrojimo otpale grinje. Ako ih nađemo 5, to znači da se u zajednici nalazi po 1 varoa na 100 pčela.

BANOVE PČELE

BANOVE PČELE

U samom centru Zaprešića, svega 4 m od pješačke staze pčelar Vladimir Logožar drži pčele koje vuku podrijetlo od pčela uzgajanih na imanju bana Josipa Jelačića. Već sama ta činjenica ponukala je ekipu HRT-emisije „Kod Sunca u šest“ da posjete našeg kolegu i otkriju tajnu zašto su ove pčele tako mirne i pitome da otkada su tu nisu nikoga ubole niti uplašile i zašto je njihov med dobio priznanje kao najbolji u Hrvatskoj.

Da Vladimir pčelari bez zaštitne opreme ne treba čuditi, jer je njegovo iskustvo veoma dugo, pa nema razloga za strah, no da se plašila nije niti novinarka Vesna Zovko niti snimatelj/montažer Marko Dimić gotovo je bilo nevjerojatno! Da li je tome razlog njihovo podrijetlo (Vladimir ih je dobio od kuma čiji su preci uzgajali pčele na imanju bana Josipa Jelačića) ili činjenica da svoje pčele tretira vlastitim prirodnim varocidom (na bazi eteričnih ulja), uistinu je teško odgonetnuti. Kad se tome dodaju i zlatna odličja i priznanje za najbolji hrvatski med na prestižnom natjecanju u kvaliteti meda, enigma postaje još veća. No, Vladimir je skroman i tvrdi da to nije do njega već do pčela, no ipak dodaje da posjeduje i pčelinjak na otoku Krku, pa kad taj primorski med pomješa s kontinentalnim, uz svojstven miris, okus i sastojke ne može izostati ni kvaliteta završnog proizvoda, a s njom i nagrade.

Prilog ne traje dugo (svega par minuta), ali vjerno pokazuje pčelarevu ljubav prema svojim mezimicama, njegovu stručnost i iskustvo. Priča završava snimkom oblaka pčela oko košnica i čuvenom rečenicom Alberta Einsteina: „Ukoliko ostanemo bez pčela, svijet kakav danas poznajemo će nestati za svega 4 godine!“

banove pčele 2

KOMENTAR: Vjerujem da bi priču sličnu ovoj o ljubavi prema pčelarstvu i pčelama mogao ispričati svaki pčelar u Hrvatskoj, jer je svatko od nas uvjeren da su baš njegove pčele najmarljivije, najmirnije, najproduktivnije, a njihov med najslađi i najkvalitetniji. Pitam se: zašto je onda ovakvih emisija na našoj TV tako malo (iako situacija nažalost nije puno bolja ni u ostalim TV-kućama u nas i u svijetu)? I zar baš sve emisije moraju završavati tom – iako dobronamjernom i veoma zlokobnom – Eisteinvom teorijom? Pa ona nije upućena običnom puku, već industrijalcima, zagačivačima, nemarnim poljoprivrednicima i svima koji zbog profita ili neznanja prijete opstanku pčelinje vrste na Zemlji! Smisao svake TV-emisije o pčelama i pčelarima ne bi smjela  biti isključivo u prijetećem ili upozoravajućem tonu: pčelarstvo je dovoljno plemenita vještina da se njome može baviti svatko tko voli biti u prirodi i želi zdravo živjeti! Samo promatrati pčele dok zuje uokolo tražeći nektar od kojeg će kasnije stvoriti med za sebe, ali i za nas – već je dobar motiv za početi se baviti ovim zanimanjem kao hobijem. Zato s ovog mjesta apeliramo na ljude s televizije da u budućim prilozima daju naglasak na te vrline u pčelara i te benefite pčela, a Vesni i Marku čestitamo na hrabrosti prilikom prvog susreta s pčelama! Hvala i našem kolegi Vladimiru koji je ispričao zanimljivu priču o svojim pčelama, pa mu želimo još puno uspjeha u pčelarenju i na natjecanjima u kvaliteti meda.

3

PČELICA MAJA USKORO U HRVATSKIM KINIMA: u novom filmu o pčelici Maji i njenim prijateljima Pavi, Flipu i drugima koji će se početi prikazivati od 23. listopada u Cineplexxu i ostalim kinematografima širom Lijepe naše, glavni junaci spašavaju košnicu od pohlepne kraljičine savjetnice i okončavaju dugotrajno neprijateljstvo između pčela i stršljena. Mala pčelica Maja nemirnog je duha i ne želi prihvatiti pravila košnice. Jedno od tih pravila je da se ne smije vjerovati stršljenima koji žive izvan livade. Kada netko ukrade Kraljevski med prva sumnja pada na stršljene i Maju kao njihovu saveznicu. Nitko ne vjeruje da je Maja nevina i ne želi joj pomoći osim njenog najboljeg prijatelja Pave. Nakon velike i uzbudljive avanture do košnica stršljena, Maja i Pavo pronalaze pravog kradljivca i dvoje prijatelja se ponovno sprijateljuju s ostalim stanovnicima bogatog kraljevstva.

4

Zanimljivost vezana za verziju  sinhroniziranu na hrvatski jezik: nekim likovima u filmu glas je posudila Nika Predmerski, 10-godišnjakinja iz Slavonskog Broda čiji je videoklip bio najbolji na natječaju portala www.klokanica.hr Glasove u filmu osim male Nike pčelici Maji i njenim prijateljima su posudili: Dunja Fajdić, Hrvoje Perc, Lucija Barišić, Sandi Cenov, Željko Pervan i drugi profesionalni glumci i pjevači. Film na engleskom jeziku možete downlodati na www.covercity.net

JATA ROJEVI 4

Na svom putovanju u potrazi za jednim od najvećih čuda Majke prirode, poznati zoolog i dokumentarist George McGavin krenuo je iz sjeverne Amerike, točnije iz južne Karoline. Tu će na najvećim plantažama imati priliku upoznati rad, red i ustroj pčela koji će prenijeti nama kroz film “Jata, rojevi, kolonije”

JATA ROJEVI 1

Kraljica sa svojim najodanijim timom u potrazi za novim domom: roj se zadržava na prvom zgodnom mjestu i čeka da se izviđačice vrate sa svog istraživačkog puta!

JATA ROJEVI 2

Ono što je za većinu ljudi najgora noćna mora, za našeg Georga je prava zabava, no ipak ne preporučamo da to probate doma!!! Njegova preobrazba u maticu je ustvari lukava prevara radilica putem mješavine matičinih feromona – bez toga bi George loše prošao, a možda ne bi ni preživio!

JATA ROJEVI 3

Mjesto za novi dom u ime zajednice traže izviđačice, koje potom plesom pokazuju smjer u kojem se nalazi izabran objekt, no konačnu odluku donosi čitav roj – zajednički! Zahvaljujući dobrom poznavanju ponašanja pčela u rojevnom stanju, George je bez problema pogodio koju će od 3 ponuđene košnice pčele izabrati!

BEE 0 naslov

HONEY BEE BLUES (u slobodnom prijevodu: „Pčelina tužaljka“) je jednosatni dokumentarni film (proizveden 2009.) koji nas vodi u čaroban svijet Apis mellifere – pčele medarice, najvažnijeg kukca na svijetu bez koje bismo izgubili trećinu prirodnih izvora hrane na našoj planeti. Nažalost, danas se borimo za njen opstanak opasno ugrožen zbog gubitka staništa, pretjerane upotrebe pesticida u intenzivnoj poljoprivredi i zbog grinje Varroa destructor. Borba za opstanak pčele u filmu nas vodi do ogromnih industrijskih farmi u Americi do udaljenih sela Papue i nedirnutih šuma i voćnjaka u Australiji.

BEE 1.

U središtu filma je dr. Denis Anderson, vodeći svjetski pčelinji patolog koji je prvi identificirao i dao naziv Varroa destructor. Danas je od ove pošasti pošteđena jedino Australija, dr. Anderson se boji da je dolazak ove grinje neminovan i na taj kontinent. Podsjeća da je Varroa 2000. G. stigna na Novi Zeland i u kratko vrijeme poharala pola komercijanih pčelinjaka u zemlji. U Novoj Gvineji je otkrio novu prijetnju za svjetsku populaciju pčela: još opasnijeg nametnika sličnog opisanom i dao mu ime Varroa Jacobsoni.

bee 2 x

Dr. Anderson vjeruje da ključ iskorjenjivanja Varroe leži u genima pčele. On želi identificirati gen koji šalje kemijske signale grinji da je pravo vrijeme da se reproduciraju na ličinki pčele. Ako uspije isključiti taj gen, onemogućiti će uzročnicima varoze da se razmnožavaju, a to može pomoći spasiti medonosnu pčelu od uništenja vrste. Ova istraživanja su nažalost zapela zbog nedostatka financijskih sredstava i dr. Anderson se plaši da znanstvenicima, pčelarima i pčelama vrijeme istječe.

bee 4 h

ZAKLJUČAK: pomoću  fascinantnih snimki pčela u košnici i oko nje, putem studioznih animacija i uz predivnu glazbu u pozadini filma, dr. Anderson nas vodi na nevjerojatno putovanje u čaroban svijet Apis mellifere, medonosne pčele kojoj se divimo radi njenog ustroja, marljivosti i zajedništva, ulozi u oprašivanju poljoprivrednih kultura i održabanju bioraznolikosti na Zemlji, kao i blagodatima njenih darova: meda, propolisa, matične mliječi…Kroz intervjue s pčelarima, proizvođačima i izvoznicima gledatelj saznaje koliko je naša pčela ugrožena grinjom (i ne samo njom!) i koliko su ta zlokobna predviđanja realna. Rječju, film Honeybee Blues ostavlja čak i upućenijeg gledatelja bez daha za sve vrijeme trajanja projekcije. Nadamo se da će ovakvih filmova biti i u budućnosti, ali – daj, Bože! – s više optimizma glede opstanka pčele, ali i svih drugih ugroženih kukaca-oprašivača (bumbara, leptira, bubamara…).

suša u košnicama 2.

SUŠA U KOŠNICAMA: nezapamćena suša, oslabjele pčelinje zajednice i bolesti koje im prijete te što pčelari mogu poduzeti kako bi očuvali pčele bile su teme priloga u emisiji za poljoprivrednike na HTV-1  koju je uredio Vlatko Grgurić, a na pčelinjacima u okolici Zagreba snimio Tomislav Trumbetaš. Emisija “Plodovi zemlje” se prikazivala u uobičajenom terminu, nedjeljom od 12.35 do 13.35. Sudjelovali su: doc. dr. Ivana Tlak-Gajger i pčelari dr. sc. Zdenko Franić, Tvrtko i Anto Matijević, Silvija Leka, Josip Prusec, Josip Derniković i Damir Rogulja. suša u košnicama 3.

I dok se većina pčelara žalila na trenutnu situaciju glede količina meda u košnicama, predstojnica Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, dr. med. vet. dala je naglasak na zdravstveno stanje pčelinjih zajednica u Hrvatskoj, jer u tome vidi dodatni razlog manjku meda u košnicama. Podsjetila je pčelare na opasnost koja vreba pčelama od spore Nosema Cerana, o kojoj je pisala u više navrata za časopis «Hrvatska pčela» i upozoravala na predavanjima i u medijskim istupima. Nosema Cerana utiče na pčelin probavni sustav tako da ona ima neprestan osjećaj gladi, počinje trošiti znatno veće količine hrane, matica intenzivnije leže jaja, okviri su puni legla, dakle zajednica nema karakterističnih znakova bolesti, a usprkos tome krajem vegetacijskog razdoblja, zajednice nestaju bez traga! Hoćemo li koristiti ovaj ili onaj preparat protiv ove bolesti manje je važno od činjenice da tretiranje treba vršiti preventivno i kontinuirano, svaku generaciju pčela. Predsjednik UP «Pčelinjak» Damir Rogulja dao je par dobrih savjeta o neizbježnosti i neodgodivosti prihrane, obaveznom sužavanju leta, višestrukoj koristi od higijenske pojilice koju nažalost još uvijek ignoriraju pojedini pčelari. Iako je u emisiji bilo dosta riječi i o cijeni meda na domaćem tržištu, nije li bespredmetno naglašavati opravdanost tog čina baš u ovakvom trenutku? Zar je dizanje cijena na 100 ili više kuna po kg zdravog, domaćeg prirodnog meda veći problem od uvoza meda upitne kvalitete ili pojave patvorenog meda u trgovačkim centrima, na tržnicama, na štandovima? Odgovor na to pitanje znaju svi pčelari! more than honey 2  «VIŠE OD MEDA» – requiem za pčele: bez obzira na budžet, režiju i tehničke detalje svaki je film o pčelama fascinantan, jer je njihov svijet tako očaravajući da gledatelj jednostavno ne može biti indiferentan ni dok ga gleda, ni kasnije dok razmišlja o filmu kad napusti kino-dvoranu. A kad mikro-kamere uđu u košnicu i razotkriju vam svu tajanstvenost pčelinje zajednice kao u filmu Markusa Imhoofa «Više od meda» onda se neupućenom gledatelju čini kao da je na sat i pol (koliko traje film) otputovao daleko u svemir među vanzemaljce!  «Dobro došli u naš svijet!» – kao da nas u prvim kadrovima pozdravljaju glavni likovi, no što se priča više bliži svom kraju, glas naratora postaje sve tiši i zabrinutiji za njihovu sudbinu, a pčele kao da se opraštaju s nama: «Zbogom, jer možda se nikad više nećemo vidjeti!» Uistinu nitko ne može na ekranu mirno gledati gomilu mrtvih pčela uz koju stoji zapanjen pčelar bez odgovora zašto se to desilo: po kinu su se mogli samo čuti duboki uzdasi zabrinutosti i suosjećanja! Ne sjećam se kad je neki film o životinjskom svijetu izazvao toliko emocija kao «Više od meda»! I sam sam ga gledao bez daha, prosto ga upijao u sebe i osjetio veliku bojazan ne samo za budućnost pčela, već i ljudi! Vjerojatno svatko od nas pčelara i ljubitelja pčelinjeg svijeta ima svoju priču o pčelama, njihovoj organiziranosti, redu i radu na paši i košnici, pa bi po toj logici  i svi mi snimili svoju verziju filma, dali naglasak na ono što je nama važno, poučno i zanimljivo i vjerojatno bi svaki taj film imao drugačiji naziv. Da li bi svi mi pali u istu shemu i po tko zna koji put ponovili proročke riječi čuvenog Alberta Einsteina uopće nije upitno, jer njegova parola ima svevremensku dimenziju i film sigurno ne gubi na svojoj vjerodostojnosti zbog njih. No, mi nismo ni snimatelji ni režiseri, pa o tome da li bi kroz 5 godina (koliko se ukupno snimao ovaj film) uspjeli napraviti bolje djelo od Markusa Imhoofa, uopće nećemo polemizirati: «Više od meda» je definitivno jedan od najboljih filmova o pčelama ikad snimljen i teško da ga u dogledno vrijeme itko može nadmašiti! Da je drugačije režiran (jedna priča, jedan zaplet, jedan lik i jasan rasplet, naravno s happyendom), film bi sigurno izgubio na svojoj objektivnosti (ponekad surovoj i beskrupuloznoj) i dokumentarnosti! Ovako je «Više od meda» i – više od filma! A tko ga nije pogledao u utorak, 13. svibnja 2014. u pazinskom Spomen domu, neka nipošto ne propusti projekciju u Poreču 22. svibnja (Pučko otvoreno učilište)! MONDO DEL API Nakon odjavne špice u dvorani se nisu upalila svjetla, a publici se obratio naš stari poznanik, vrsni poznavatelj pčelinjeg svijeta profesor Nikola Kezić. Oduvijek je on upozoravao na činjenicu kako napredak jedne vrste svjesno ili nesvjesno šteti opstanku druge. O tome je govorio tijekom predavanja u Pčelarskoj školi, na raznim prijemima i manifestacijama, baš jučer u TV-emisiji «Priče iz Maksimirske šume» (HTV-1, 17.00) i nakon projekcije filma «Više od meda». No, prvi put otkako slušam njegova predavanja, ton njegova glasa se snizio do te mjere da je postao nalik na žalopojku umjesto na znanstvenu disertaciju.

više od meda 222

No, iza svih tih vapaja za pomoć pčelama ugroženima od svih mogućih nedaća (intenzivna poljoprivreda i proizvodnja hrane, industrija preparata za zaštitu bilja, globalno zatopljenje) i odaslanima na nepoznate adrese, ipak se nazire tračak nade za opstanak ove vrste: afrikanizirane pčele! Da, vjerovali ili ne: upravo afrikanizirane pčele, toliko omražene zbog svoje divlje i ubilačke naravi nisu opasnost za ljudsku vrstu, već su posljednja nada za Apis melliferu, a sekundarno i za Homo sapiensa! Ili je to još jedna zabluda u koju želimo vjerovati jer smo tako očajni i uplašeni za svoj opstanak?

seoska gozba 1

SEOSKA GOZBA – na istarski način (uz med kao obavezan začin): sedam  pripadnica ljepšeg spola, poduzetnog duha, pune kreativnosti i volje da se bave agroturizmom – Miranda, Tatjana, Tihana, Suzana, Hilda, Marjana i Davorka iz sedam sela širom Lijepe naše: Bičine, Stara Rača, Popovac, Dabar, Novo Selo Palanječko, Sesvetski Kraljevec i Katun Lindarski zajedno s nama putuju svake subote kroz Hrvatsku, druže se, zabavljaju i takmiče u pripremi tradicionalnih i autohtonih jela svog kraja koristeći namirnice iz vlastitog domaćinstva ili iz najbližeg okruženja međusobno se ocjenjujući na kraju dana po završenoj gozbi koja mora imati tri slijeda: prejelo, glavno jelo i desert. Koliko je koja uspješna odlučit će same u posljednjoj epizodi.

seoska gozba 2

U prvoj je epizodi svoje prijateljice ugostila i počastila Miranda, a danas se fantastična šestorka uputila u Katun Lindarski, maleno istarsko selo sa svega 100-njak stanovnika smješteno između Pazina i Žminja, točnije u seljačko gospodarstvo Ograde koje već 22 godine vodi vrijedna obitelj Šajina – pioniri seoskog turizma u Istri i Hrvatskoj. Njihova domaćica Davorka dočekala ih je onako kako to samo Istrani znaju: odličnom hranom (pršutom, sirom i drugim gastronomskim blagima istarskog podneblja) i pjesmom dobrodošlice. Sudionice TV-showa dobile su priliku isprobati istarsku supu, vidjeti kažun stariji od 300 godina, Pazinsku jamu, upoznati šjoru Tereziju koja plete košare od šiblja, posjetiti eto-muzej, čak i brati šparoge. Za to vrijeme domaćica je dala sve od sebe da im pripremi najukusnija jela koja zna spraviti, pa je pekla domaći kruh, mijesila tijesto, obrađivala meso i druge namirnice.

Kako bi udovoljila i najistančanijim ukusima i odabrala vino koje će se najbolje sljubiti uz njena jela, po sommelijerski savjet je otišla svom susjedu pčelaru i vinaru Ranku Anđeliniju (inače više puta pohvaljivanom na našem portalu zbog izuzetnog doprinosa u promicanju pčelinjih proizvoda u istarskoj kuhinji). Osim malvazije koja se savršeno uklapa uz sva jela, za desert koji je odabrala za svoje društvo naš joj je kolega preporučio med od kadulje kao nešto najbolje što može ponuditi istarsko pčelarstvo, a potpuno prirodno, gotovo ekološki čisto i privlačno za svako, pa i najprobiranije nepce. Za predjelo je Davorka pripremila fuže s šparogama, za glavno jelo punjenu kokoš s nadjevom, a za desert pečene jabuke sa skutom, medom i orasima. Za svako jelo su njene prijateljice (ali ne zaboravimo: i suparnice!) imale samo riječi pohvale, osim jedne sitne zamjerke desertu (po njihovom je mišljenju pečenim jabukama  nedostajalo cimet kako dodatak koji bi im dao punoću). Na kraju ugodne večeri oduševljene istarskim pejzažima, ruralnim ambijentom u Kaldiru i gostoprimstvom obitelji Šajina sve su sudionice gastro-showa za rastanak zapjevale i jednu lijepu pjesmu.

seoska gozba 3

Gastro-putopisni serijal «Seoska gozba» prema licenci «SF – Schweizer Fersehen» producirali su Miodrag Sila i Nebojša Taraba, a uredili Jasna Ceković i Zoran Happ. Svima skupa čestitke za dobro urađen televizijski show koji ne prikazuje kulinarska umijeća kuhara- profesionalaca ili celebrity zvijezda, već obične domaćice koje se trude svijetu pokazati što znaju i umiju i dokazati se kao majstorice i u kuhinji i u poduzetničkim vodama. Ovo je izvrstan način da se promoviraju još neka skrivena blaga određene destinacije, kao što je to med u ovoj epizodi, pa u budućnosti možemo samo poželjeti još ovakvih emisija.

više od meda 2 «VIŠE OD MEDA»: već 15 godina diljem svijeta misteriozno nestaju čitave pčelinje zajednice. Uzrok katastrofi još uvijek je  nepoznat, jer pčelari ne pronalaze uginule pčele niti je poznat prirodni neprijatelj koji bi mogao biti krivac za njihov nestanak. Pčela medarica se na našoj planeti pojavila prije 60 milijuna godina i neophodna je za ekonomiju i za opstanak čovječanstva. Pčele su oprašivači čak 80 % biljnih vrsta i bez njih bi voće i povrće moglo nestati s lica zemlje. Čuveni učenjak Albert Einstein je izgovorio poznatu rečenicu: «Nestanu li pčele s planete, čovječanstvo će izumrijeti za 4 godine!» predviđajući još prije 50 godina da uslijed čovjekovih grešaka i lakomosti može doći do izumiranja najkorisnijih kukaca na Zemlji. FILM 1 Dokumentarni film „Više od meda“ je snimljen 2012. godine i u 90 minuta trajanja pokušava odgovoriti na ovo pitanje u dosad najdetaljnijoj znanstvenoj, ali i vizualnoj analizi pčelinjih zajednica. Upotrebom mikro-kamera i snimanja unutar košnica, približili smo se ponašanju pčela, više nego to prostim okom ijedan pčelar može vidjeti.

FILM 2

Režiju filma „Više od meda“ potpisuje nagrađivani švicarski redatelj Markus Imhoof koji za njega ima posebno značenje budući da je njegov djed bio pčelar dok je njegova kćerka pčelarska znanstvenica. Produkcija filma trajala je čak punih 5 godina. Samo u Francuskoj film je pogledalo 130.000 gledatelja. Film je kandidat za prestižnu nagradu Oscar u kategoriji stranog dokumentarnog filma. U Hrvatskoj ga distribuira Restart Label u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom. Svečana pretpremijera ovog hit-filma održat će se 30. travnja u Zagrebu (Dokukino Grič, Jurišićeva 6, 18.30 sati). U našoj Županiji počinje se prikazivati u svibnju u slijedećim kino-dvoranama:

  • 13. svibnja: kino POU Pazin
  • 19. svibnja: kino „Antonio Gandusio“ POU Rovinj
  • od 22. svibnja: kino „Valli“, Pula
  • od 22. svibnja: kino POU Poreč

Kazališna skupina “DON HIHOT” iz Ivanić Grada nastupa po kazalištima i Centrima za kulturu, ali i vrtićima i školama širom Hrvatske s kostimiranom edukacijsko-zabavnom predstavom za djecu dobi 3 do 10 godina “PČELICE, PAZI!” u režiji dipl. oecc Lane Bitenc. Predstavu prati mnoštvo razigranih songova  u kojima sudjeluje i publika, a traje 30-tak minuta. Scenarij je osmišljen uz stručnu pomoć Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Agronomski fakultet iz Zagreba. Glazbu potpisuje Adam Luka Turjak, a kostimografiju Marija Ibriks. Glavni likovi: pčelica Evica (glumica Lana Bitenc), Medvjed Neven, Mobitel Jack, Spiker Krešimir, Roj Pčela (glumac Kristijan Krezić) Kratak sadržaj: dok pčelica Evica – “doktorica magistrica znanosti”  radi med i ostale proizvode od meda u svom laboratoriju i priprema se za predavanje na istu temu, prvo je iznenadi Medvjed Neven koji joj pokuša ukrasti med. U nastavku publika će saznati koliko koristi imamo od pčela i meda (kozmetičarke prave maske od badema i meda, bebe piju mlijeko s medom), no uskoro putem televizijskih vijesti Evica sazna da je strašni Mobitel Jack u šumi i da tamo želi postaviti nove odašiljače, a znamo da zračenje iz mobitela ubija pčele, jer ih na povratku doma u orijentaciji ometaju signali. U borbi protiv Mobitel Jacka neće baš sve ići glatko kako planira Evica, ali bez brige: i ova priča ima happyend!  Teatar “Don Hihot” osnovali su 2010. godine dramaturginja, redateljica i književnica Lana Bitenc i kazališno-filmski glumac Otokar Levaj. Osim predstava za djecu (“Dobrica Dabar”, “Zecmen”, “Baka Mraz u akciji”) ova skupina igra i predstave za odraslu publiku (komedija “Pirandello cabaret”). Nastupa gdje god ih pozovu bez obzira radi li se o gradu ili selu, o sportskim dvoranama ili trgovima. Više o njima saznajte na: http://www.donhihot.com  Kontakt: vera.bitenc@yahoo.com kranjska sivka 2 “KRANJSKA SIVKA” je hvalevrijedan poduhvat Čebelarske zveze Slovenije (producent: Boštjan Noč), ansambla “Čuki”, grupe “Plesno mesto” i scenariste Igora Ribiča koji su napravili uspješnu sintezu edukativno-zabavne priče o sivoj kranjskoj pčeli, kratkoj povijesti i tradiciji pčelarstva u Sloveniji, kao i koristima od pčela i pčelinjih proizvoda. Glavnu ulogu uz Sivku ima Igor Ribič i odigrao je za pet, ali su i mališani dokazali da znaju pjevati i plesati. Svaka čast Aniti, Sari, Katji, Tiboru, Jaku, Davidu, Ani i ostalima, kao i bendu “Čuki” koji im je pripomagao odličnom svirkom. Ovo je bio odličan način da se oda počast kraljici pčela, ovom plemenitom pozivu i da poticaj novim naraštajima mladih pčelara. 3 x bravo! Tajni život pčela 1 TAJNI ŽIVOT PČELA U četvrtak, 18. travnja 2013. u 20.00 sati na 2. programu HTV prikazuje se romantična drama «TAJNI ŽIVOT PČELA» (originalan naziv: «The Secret Life of Bees»). Film je adaptacije istoimenog romana Sue Monk Kidd, bijele spisateljice koja se u svojim djelima bori protiv rasne netrpeljivosti. Redateljica filma je Gina Prince-Bythewood, a glume: Dakota Fanning, Jennifer Hudson, Queen Latifah, Sophie Okonedo, Alicia Keys i drugi. Sadržaj romana i filma se vrti oko male Lily, bijele 14-godišnjakinje koja 1964. godine sa svojom crnom sluškinjom Rosaleen bježi od nasilnog oca i nalazi utočište u malom mjestu u južnoj Karolini kod sestara Boatwright: May – emotivne osobe sklone suicidu,  June – žestoke feministice i aktivistice u borbi protiv rasizma, August – najstarije sestre koja je svima nadomjestak za majku. Zaplet radnje je u traumama iz Lilynog ranog djetinjstva kad je u nesretnim okolnostima izgubila majku, ali već naslov je dovoljan da probudi u nama znatiželju o čemu je još riječ u tom filmu. Tajni život pčela 2  August (osim što je simbolično matica ove zajednice) je vrsna pčelarica i medarica koja će malu Lily odvesti na svoj pčelinjak i upoznati s tajnama pčelinjeg svijeta, poučavati pčelarstvu i proizvodnji meda. Njeni su savjeti o pravilima ponašanja na pčelinjaku i priče o pčelama tako tople i nadljudski nježne da ih treba upamtiti svaki gledatelj filma, imao on namjeru početi se baviti pčelarstvom ili ne. August nas uči da je «svijet jedna velika košnica» i da na oba mjesta važe ista pravila. tajni život pčela 3 Tako ćete saznati da se početnici moraju zaštititi odjećom s dugim rukavima i nogavicama, jer još nemaju stečeni imunitet na pčelinje ubode poput starijih, iskusnijih pčelara. «I da vam nije palo na pamet mlatarati rukama!» sugerira August i uči Lily da se ne mora plašiti pčela, jer «nijedna pčela koja voli život neće ubosti», te naglašava što je najvažnije u odnosu između čovjeka i pčela: «Pokažite pčelama da ih volite!» jer «svako biće želi biti voljeno». tajni život pčela 4 August nas dalje uči da pčelari moraju redovito kontrolirati stanje u košnicama, a razlog između ostalog leži u tome da matica mora imati mjesta za polaganje jaja kako ne nastao roj. Na Lilyn upit što je to roj, njena mentorica odgovara: «Kad imaš maticu i skupinu samostalnih pčela koje se odvoje i potraže drugo mjesto za život, tada nastaje roj, a pčelar izgubi pčele! Zato se izvade okviri puni meda i stave prazni.» August otkriva Lily koja je od pčela matica, a ova joj se klanja kako to i dolikuje jednoj kraljici, jer pčelari nisu gospodari pčela, već njihovi čuvari i vjerni podanici. Tajni život pčela 5 August puni dimilicu suhom travom i objašnjava zašto to radi: «Dim smiruje pčele i prikriva miris upozorenja koje puštaju pčele stražarice!» Tajni 6 August i Lily prislanjaju uho na krov košnice što komentira riječima: «To je zvuk lepršanja sto tisuća krila!» Tž 12 Osim s August i May, Lily se najviše druži s vršnjakom Zachary Taylorom koji joj pomaže da savlada pčelarske vještine i upoznaje s proizvodnjom meda. Nećemo otkrivati kako film završava, ali samo ćemo zaključiti da pčele kao nadasve nesebična i korisna stvorenja zaslužuju još puno romana i filmova o njihovu životu, radu i vrijednosti, a “Tajni život pčela” zaslužuje da ga se smatra klasikom. 001 «PČELE UBOJICE» U subotu 27. travnja na Prvom programu HTV u 16.00 sati prikazan je odličan dokumentarni film pomalo zlokobnog naslova «Pčele ubojice». Da nije riječ o dokumentarcu, netko bi mogao pomisliti da se radi o nekakvom horroru, a ustvari je topao i nježan film o afričkoj pčeli koja se bori za opstanak na surovim ravnicama Kenije.  002 Ovako je film predstavljen u većini TV-vodiča: «Danas je rođena kraljica. To je afrička kraljevska pčela pred kojom su ozbiljni životni zadaci. Ona se sama mora pobrinuti da preživi, da produži svoju kraljevsku lozu i uništi sve ostale pretendente na prijestolje. Ova malena vladarica zapovijeda veličanstvenom nepobjedivom pčelinjom vojskom koja za nju sakuplja i sprema dragocjeni med, ali pritom se stalno mora boriti s okrutnim uvjetima koje im određuje Majka priroda. Naša kraljica, međutim, nije jedina od kraljevskog roda na ovim kenijskim ravnicama – moćni slon je također u potrazi za boljim životnim uvjetima.» 003 No, iz takve šture najave ne može se nazrijeti sam zaplet i da će iz bitke Davida i Golijata, tj. male pčele i ogromnog slona ona zaći kao pobjednica i ne samo to, nego će i ljudima samom svojom prisutnošću pomoći u obrani od tih napasnih životinja u potrazi za hranom. I to ljudima čiji je pripadnik da li zbog gladi ili zato što mu je to u naravi gotovo uništio njihovu zajednicu.  004 U filmu ćemo upoznati i drugog, mnogo manjeg, ali ne i manje opasnog  pčelinjeg neprijatelja – pticu pčelaricu. Kraj filma nećemo otkriti, samo ćemo ga toplo preporučiti uz napomenu da ne vjerujete u pretencioznost naslova, ali vjerujte nama da ćete kroz film naučiti puno toga općenito o pčelama, a ne samo o afričkoj i vidjeti jedinstvene slike o njihovom životu unutar košnice: rađanje matice, hranjenje legla, borbu matica… 005 DRUŽENJE S PČELAMA U ZAGREBAČKOM ZOO-VRTU U nedjelju, 28. travnja 2013. na RTL u kratkom dokumentarnom prilogu koji je pripremio Andrej Dimitrijević imali smo priliku vidjeti čime se bavi ekipa iz Pčelarskog dežurstva grada Zagreba u slobodno vrijeme. 1 RTL Podsjetimo se: ova služba specijalizirana za sve intervencije u gradu koje imaju veze s pčelama, stršljenima i osama sastoji se iz 18 volontera koji odmah po dojavi građana u bilo koje doba dana kreću u akciju uklanjanja rojeva opasnih kukaca i pomaganja ljudima koji se nađu u takvoj nevolji. Aktivisti ove družine dolaze iz čak 6 pčelarskih udruga: UP «Pčelinjak», PD «Lipa», PU «Degenija», PU «Propolis» i PD «Zagreb» i djeluju uz potporu Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo u koordinaciji sa Službom 112 i veterinarskom inspekcijom.  2. RTL No, ovaj put nisu morali intervenirati ni koristiti insekticide, već su proveli dan u Zoološkom vrtu Grada Zagreba kako bi u paviljonu «Domaća hiža» postavili apisarij (staklenu košnicu) i male (ali i one starije) posjetitelje podsjetili da pčele nisu samo mala, ali opasna bića koja u zraku vrebaju da vas iznenada piknu i nanesu vam bol, već najkorisniji kukci zbog svoje funkcije glavnih oprašivača u prirodi, ali i leteće tvornice meda, njihovog najpoznatijeg proizvoda.  3. RTL Volonteri iz Pčelarskog dežurstva: Tonči Buličić, Ante Štavun, Kristijan Jusić i drugi prezentirali su opremu kojom zbrinjavaju pčele u Zagrebu, dijelili brošuru «Zagrebačke pčele, ose i stršljeni», nudili svoj med na kušanje i odgovarali na bezbrojna pitanja znatiželjnih mališana i njihovih roditelja o životu i radu pčela.  4. RTL Ljubitelji pčelinjih proizvoda mogli su degustirati neke novitete u ponudi našeg najpoznatijeg proizvođača «PIP» koji je ujedno bio i pokrovitelj apisarija. Za najmanje posjetitelje tu je bila likovna radionica, dječja predstava «Pčelice, pazi!» teatra Don Hihot i druženje s maskotama pčela Zagrebačke banke. Tijekom dana posjetitelji su imali priliku puno toga naučiti o pčelama, gledati ih u apisariju i pod lupom, a oni najhrabriji i podragati bumbara.  5 RTL Hvala aktivistima Pčelarskog dežurstva, hvala organizatorima i sponzorima, hvala RTL televiziji na kratkom, ali slatkom prilogu kakvih će, nadamo se, biti ubuduće i više. PM opera za djecu DJEČJA OPERA «PČELICA MAJA» NA MDF U ŠIBENIKU Već i ptice na grani znaju za priču o simpatičnoj pčelici Maji i njenim prijateljima koju je napisao njemački pisac Waldemar Bondels 1912. godine. Dvanaest godina kasnije o istoj priči napravljen je i prvi dugometražni igrani film u kojem su glavnu ulogu odigrali kukci. Glavni lik priče postao je poznat svjetskoj publici po crtanoj seriji «Pustolovine pčelice Maje» nastaloj 1957. u Japanu. Malo je poznato, ali ne čudi da je većinu likova osmislio Marty Murphy, bivši crtač čuvenog američkog producenta animiranih filmova Walta Disneya, oca Mickey Mousa i drugih dječjih junaka. Još je manje poznato da je još 1952. godine prema originalnom tekstu naš poznati skladatelj Bruno Bjelinski napisao operu za djecu «Pčelica Maja». U njegovom glazbenom opusu posebno mjesto ima dječje glazbeno kazalište (obradio je priču «Pinocchio» u balet), a praizvedba je bila 1963. godine u Rijeci. Reprizirana je čak 28 puta. Zanimljivo je da se na sceni profiliraju različite skupine kukaca kao zasebne etničke skupine. Po svojoj posebnosti i glazbenoj dorađenosti jedno od najzanimljivijih djela takve vrste na svjetskoj razini vratilo se na riječku scenu 2007. godine kada je prvi put u naslovnoj ulozi nastupila nacionalna operna primadona Olga Šober. U predstavi koja traje sat i petnaest minuta (bez pauze) nastupili su i zbor i orkestar Opere, te članice Baleta riječkog HNK. Redatelj Ivan Leo Lemo 2009. godine režira istu priču u obliku drame u zagrebačkom kazalištu «Žar-ptica». Od premijere do danas ovu hit predstavu ovjenčanu nagradama i izvrsnim kritikama gledalo je tisuće mališana širom Lijepe naše. Predstavu su mali gledatelji u Rijeci imali prigodu gledati 3. lipnja 2013. u HNK Ivana pl. Zajca. Ista ekipa (dirigent Igor Vlajnić, scenografija: Vesna Režić, kostimografija: Mirjana Zagorec, glumci: Denis Brižić, Anđelka Rušin, Anamarija Knego i drugi) izvedena je i 26. lipnja 2013. (srijeda) na 53. Međunarodnom dječjem festivalu na Ljetnoj pozornici na Trgu Republike u Šibeniku. Većini djece u publici bilo je to prvo upoznavanje sa svijetom opere, a mi ćemo pohvaliti spontan i autentičan način kojim su prvenstveno skladatelj, ali odmah potom i redatelj i čitav ansambl mališanima približili za njih još uvijek čudnovat i dalek svijet kukaca. Ne treba ni spominjati da je predstava ponovno, kao bezbroj puta do sada, ispraćena burnim pljeskom. Ova se opera gleda i sluša u jednom dahu, s velikim užitkom i zaslužuje još puno aplauza, nagrada i pohvala kritičara, publike i nas – pčelara…

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s