MALI KVIZ

mali kviz 2. prva stranicakviz 2. druga stranica

mali ljetni ABC kviz prvih pet pitanjamali ljetni ABC kviz 2016. PPP druga stranica

BOŽIČNI ABC KVIZ PČELINA ŠKOLICA

BOŽIČNI ABC KVIZ

  1. Pčelarski sajam „Dalmatina“ održan je 21. – 22. studenog 2015. u:

a) Splitu

b) Dubrovniku

c) Zadru

2. Na izbornoj skupštini Hrvatskog apiterapijskog društva održanoj 25. rujna 2015. u Velikoj Gorici za novu predsjednicu izabrana je:

a) Gordana Begić

b) Gordana Hegić

c) Gordana Legić

3. Pčelarska udruga Labin 24. listopada 2015. je proslavila obljetnicu osnivanja. Koliko je godina prošlo od osnutka ovog društva?

a) 10

b) 20

c) 35

4. Na pčelarskoj izložbi „Apitera“ održanoj 15. – 18. listopada 2015. u Zagrebu dr. med. vet. Ivana Bugarija je držala predavanje pod naslovom:

a) „Primjena apiterapije u veterini“

b) „Primjena apiterapije u Kini“

c) „Primjena fizikalne terapije na pčelarima“

5. Međunarodni foto-natječaj ČZS – krovna organizacija slovenskih pčelara organizira:

a) prvi put

b) peti put

c) deveti put

6. Mr. sc. Jadranka Luketa – Marković napisala je i objavila knjigu pod naslovom:

a) „Pčelarenje kao (api)terapija u poboljšanju kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom“

b) „ Pecanje kao radna terapija u rehabilitaciji liječenih ovisnika“

c) „Crtanje kao psihoterapijska tehnika kod djece zaostale u razvoju“

7. U Umagu je 20. studenog 2015. održao stručno predavanje „Apiterapija kao pomoć pri ozdravljenju“:

a) Pino Čorić

b) Nino Čurić

c) Dino Cerić

8. Pčelari Mađarske, Slovačke i Slovenije prosvjedovali su krajem listopada 2015. zbog uvoza meda loše kvalitete u Europu iz zemalja Južne Amerike i patvorenog kineskog meda u:

a) Londonu

b) Bruxellesu

c) Parizu

9. Besplatnu Malu školu pčelarstva 5. – 11. studenog.2015. organizirala je pčelarska udruga:

a) PD Zagreb

b) Udruga pčelara Bujštine

c) UP „Lipa“

10. XI međunarodna konferencija Collos i Simpozij o apiterapiji u Brdu pri Lukovici i Mariboru održana je:

a) 21. – 24. kolovoza 2015.

b) 21. – 24. rujna 2015.

c) 21. – 24. listopada 2015.

ODGOVORI: 1. a) u Splitu; 2. b) Gordana Hegić; 3.c) 35 godina; 4.a) „Primjena apiterapije u veterini“; 5.c) deveti put; 6.a) Pčelarenje kao (api)terapija….7.c) Dino Cerić; 8.b) u Bruxellesu; 9.a) PD Zagreb; 10.c) 21. – 24. listopada 2015.

OCIJENE: 9 – 10 točnih odgovora: odličan; 7 – 8 točnih odgovora: vrlo dobar; 5 – 6 točnih odgovora: dobar; 3 – 4 točna odgovora: dovoljan; 1 – 2 točna odgovora: pokušaj iznova

ABC KVIZ Pavo i Maja

LJETNI ABC KVIZ

  1. Prva međunarodna izložba pčelarstva APItera održati će se u Zagrebu:                                                                         a) 18. listopada 2015.                                                                                                                                                                b) 18. studenog 2016.                                                                                                                                                               c) 18. prosinca 2017.

     2.  Cilj međunarodnog natječaja „European Bee Award“ je:                                                                                                             a) zaštita oprašivača i biološke raznolikosti u okoliša                                                                                                                      b) zaštita potrošača pčelinjih proizvoda od ovisnosti                                                                                                                        c) zaštita farmaceutske industrije od prosvjednika

     3.  Centar za razvoj pčelarstva Crne Gore se otvorio u:                                                                                                                    a) mjestu Grbe kod Danilovgrada                                                                                                                                                         b) mjestu Medun kod Podgorice                                                                                                                                                          c) mjestu Kumbor kod Herceg Novog

     4.  Pčelari Slavonije i Baranje nedavno su pokrenuli proceduru zaštite:                                                                                           a) med                                                                                                                                                                                                b) propolisa                                                                                                                                                                                       c) cvjetnog praha

     5. Zeleni koridor tzv. „autoput za pčele“ kroz glavni grad osmislili su:                                                                                              a) Norvežani                                                                                                                                                                                       b) Danci                                                                                                                                                                                             c) Šveđani

      6. Najstarija rimska zbirka kuharskih recepata zove se:                                                                                                                   a) Apicius                                                                                                                                                                                        b) Apiarium                                                                                                                                                                                      c) Apistudium

      7.  Foto-natječaj Udruge pčelara Bujštine se zove:                                                                                                                          a) Čuvajmo pčele!                                                                                                                                                                           b) Čuvajte se pčela!                                                                                                                                                                         c) Čuvari pčela

       8.  Internetski portal „Pčelina školica“ 5. kolovoza je proslavio svoj:                                                                                                 a) treći rođendan                                                                                                                                                                             b) četvrti rođendan                                                                                                                                                                          c) peti rođendan

        9.  Loukumades je vrsta deserta u:                                                                                                                                                  a) Grčkoj                                                                                                                                                                                        b) Indiji                                                                                                                                                                                            c) Meksiku

        10. Časopis Hrvatskog pčelarskog saveza “Hrvatska pčela” stručni je časopis koji je osnovalo Hrvatsko-slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku, čiji je prvi broj pod imenom „Slavonska pčela“ izašao:                                                                                 a) 10. ožujka 1881.                                                                                                                                                                          b) 11. travnja 1991.                                                                                                                                                                         c) 12. svibnja 2001.

ODGOVORI: Na sva pitanja odgovor se nalazi pod a) OCIJENE: 8 – 10 točnih odgovora: odličan; 6 – 8 točnih odgovora: vrlo dobar; 4-6 točnih odgovora: dobar 2 – 4 točnih odgovora: dovoljan

mali ljetni kviz

MALI LJETNI DA/NE KVIZ

1) Na Zemlji živi 2.000 vrsta pčela…………………………………………………………………DA/NE

2) Propolis je smolasta tvar koju pčele skupljaju s raznog bilja i koriste je u košnici kao materijal za konstrukciju i antiseptik……………………………………………………………DA/NE

3) Najveći pčelarski sajam u Hrvatskoj se održava u veljači u Kumrovcu…………..DA/NE 

4) Rojenje pčela u ekonomskom smislu je negativna pojava i pčelari je nastoje izbjeći, odnosno spriječiti…………………………………………………………………………………………DA/NE

5) Med ima negativan učinak na rast kose i prhut……………………………………………DA/NE

6) Hrvatski pčelarski savez  je 6. veljače ove godine slavio 100 godina osnivanja…DA/NE

7) Apiturizam je specifična grana agroturizma kojim se bavi profesionalni pčelar čiji objekti ispunjavaju uvjete za primitak većeg broja gostiju, a ponuda uključuje sve od posjete turista pčelinjaku, upoznavanja s tehnologijom proizvodnje preko stručno-edukativnog sadržaja do degustacije i prodaje prodaje………………………………….…DA/NE

8) Apikozmetika je specijalni kozmetički program koji objedinjuje masažu, čišćenje, parenje i piling kože lica i tijela uz korištenje pripravaka na bazi meda, propolisa, voska i matične mliječi radi opuštajućeg, terapijskog i energetskog učinka…………………..DA/NE 

9) Međunarodno natjecanje u pčelarskim ilustracijama organiziraju po treći put Nizozemci…………………………………………………………………………………………………….DA/NE 

10) Medeni mjesec je dobio ime zbog tradicionalnog konzumiranja meda tijekom prvih 30 dana braka……………………………………………………………………………………………………DA/NE

ODGOVORI: 1)  NE (na Zemlji živi više od 20.000 vrsta pčela) 2) DA 3) NE (u Gudovcu) 4) DA 5) NE (dapače, med ima izvrstan učinak na rast i regeneraciju kose, kao i na sprječavanje opadanja i  stvaranje prhuti) 6) NE (HPS  je ove godine slavio 60-tu obljetnicu svog postojanja) 7) DA 8) DA 9) NE (Japanci), 10) DA

božićni ABC kviz 1. str.božićni ABC kviz 2. str.božićni ABC kviz 3. str.

abc kviz prva stranicamali ABC kviz drugi diomali ABC kviz treći dio

kviz 1

kviz 2

1. Uvod u kviz

P1

P2

P3

P4

P5

P6

P7

P8

P9

P10X

P 11. ODGOVORI NA PITANJA

NOVI TEST 1NOVI TEST 2NOVI TESt 3 popravNOVI TEST odg dor

MALI TEST ZNANJA 1. Ako se sjećate priloga o pticama – pčelinjim neprijateljima u rubrici “PITALICA” na stranici “UČIONICA”, ovaj mali test znanja vam neće predstavljati nikakav problem. Samo trebate odgonetnuti imena ptica i povezati ih s brojevima 1 – 6.  

mali test znanja

MALI TEST ODGONETKE

MALI TEST ZNANJA 2. – POZNAVANJE MEDONOSNOG BILJA: Kao  i u prethodnom testu valja odgonetnuti o kojim se biljkama radi i spojiti ih s brojevima 1 – 12. Kako bi vam bilo lakše, otkrit ćemo vam da su tu: lavanda, lipa, kesten, kadulja, amorfa, trešnja, bršljan, bagrem, maslačak, suncokret, uljana repica i facelija. 

medonosno bilje - kviz

Čestitamo sveznalicama, više truda neznalicama!

MEDONOSNO BILJE ODGONETKE

EVO I DUGO NAJAVLJIVANOG FOTO-KVIZA:

FOTOKVIZ A

fotokviz b

FOTOKVIZ C

FOTOKVIZ D

Pa, naravno: na sva pitanja je odgovor pod brojem 4.

fotokviz odg

šašavi kviz 22

šašavo kviz odg

fk 1

fk 2

fk 3

fk 4

FK ODG - kopija

šk 3

ODGOVOR NA SVA PITANJA 1 – 10. JE – NE! SLIJEDI OBRAZLOŽENJE I RAZJAŠNJENJE POJMOVA!

ŠK III odgonetke

MALI KVIZ

Poznato je da se debljamo ako jedemo količinski više no što je potrebno, ali je podjednako važno da hranu treba rasporediti u više dnevnih obroka, a namirnice spajati na ispravan način, te ih pravilno sažvakati, a ne gutati kako bi se brže probavila i asimilirala. Sva odstupanja od osnovnih pravila zdrave prehrane neminovno vode narušavanju idealne težine, a to je put u prekomjerno nakupljanje toksičnih tvari u tijelu zbog kojih osjećamo umor, malaksalost, pospanost, što su ujedno i preduvjeti za neke bolesti. Vjerujemo da vam ovo nije prvi put da se susrećete s pojmovima: ZDRAVA PREHRANA, DIJETA, OPTIMALNA TEŽINA, DETOKSINACIJA…ali ne škodi utvrditi gradivo, zar ne? Jer: ZDRAVLJA NIKAD DOSTA!

MALI TEST 1TEST 2 X

1000 PITANJA I 1000 ODGOVORA (test za napredne učenike)

 1.  Što čini pčelinju zajednicu?  MATICA (reproduktivna ženka), TRUTOVI (mužjaci) i RADILICE (spolno nerazvijene ženke

2. Zašto je medonosna pčela korisna? Proizvodi med, vosak, propolis, pelud, oprašuje bilje.

3. Zašto je pčela socijalno biće? Može preživjeti samo kao dio skupine. Ne može živjeti pojedinačno (solitarno), izvan zajednice ugiba.

4. Koji je bio prvi preduvjet za evolucijski razvoj pčela? Pojava cvjetnica.

5.  Koja je osnovna razlika između osa i pčela? Ose su mesožderi.

6.  Kad se desila preobrazba osa u pčele? Prije 80.000.000 godina.

7.  U koji red, razred i porodicu spada rod APIS? Koljeno ČLANKONOŠCI, razred KUKCI (Hexapoda, Insekta), red OPNOKRILCI, nadporodica ŽALČARI, porodica PRAVE PČELE (Apidae)

8.  Koje su podporodice Apidae? APINAE (prave pčele), MELIPONAE (bezžalčane pčele) i BUMBINAE (bumbari)

9.   Koji su najvažnije vrste u rodu Apinae? MEDONOSNA PČELA (Apis mellifera), AZIJSKA PČELA (Apis cerana), VELIKA JUŽNOAZIJSKA PČELA (Apis dorsata), MALA JUŽNOAZIJSKA PČELA (Apis florea)

10.  Što znači Apis mellifera? Pčela koja skuplja med (iako ga ne skuplja, već ga proizvodi preradom nektara!)

11.   Koje su najpoznatije zemljopisne pasmine pčela? Afričke, orijentalne i europske.

12.  Koje su europske pasmine pčela? Tamna europska pčela (A.m.mellifera), siva kavkaska (A.m. caucasica), žuta pčela (A.m. ligustica) i siva pčela (A.m. carnica)

13.  Koje  su vrline sive pčele nasuprot drugim pasminama? Mirnije su, bolje podnose zimu, imaju dulje rilce, jak nagon za rojenjem, brz razvoj u proljeće, slabije prikupljanje propolisa, nije sklona zalijetanju

14. Koji su ekotipovi sive pčele? ALPSKA, PANONSKA i MEDITERANSKA

15. Koje su odlike mediteranske sive pčele? Nemirnija, zna se zalijetati u tuđe košnice, leti nisko (zbog vjetrova, pa zato pokriva manje područje)

16. Što su BUCKFAST pčele? Križanci između tamne i žute.

17.  Koja su osnovne odlike matice? Matica je jedina spolno razvijena ženka, ona samo nese jaja i ne radi ništa drugo, osim što matičnim feromonom održava sklad u zajednici, majka svih drugih pčela u tijeku svoje reprodukcije, jedna jedina u zajednici.

18. Koje su razlike u građi matice i radilice? Veća (15 – 20 mm, oko 0,23 g)            snažnija, zadak duži od krila, imaju velike jajnike i spermateku, ali nemaju košarice za pelud, ni voskovne žlijezde, živi 3 – 4 godine

19.  Koje su osnovne odlike radilice? Najbrojniji članovi zajednice (nekoliko desetaka tisuća), nemaju reprodukcijsku ulogu, rade sve.

20.  Koje su razlike radilice u odnosu na maticu?  Manje (12 – 14 mm), lakše (0,1 g), nemaju razvijene spolne organe, zadak dužine krila, žive puno kraće: 4 – 6 tjedana (zimi par mjeseci), imaju  dobro razvijene organe za skupljanje hrane, gradnju saća, hranjenje legla, razvijen žalac

21. Koje su osnovne odlike trutova? Spolno razvijeni muški članovi, manje ih ima nego radilica (nekoliko stotina do par tisuća), razvijaju se iz neoplođenih jaja (partenogeneza), veći (15 – 17 mm) i teži (0,196 g) od radilica, nemaju organe za skupljenje hrane, nemaju žalac, ne rade ništa osim što oplode maticu, žive 3 – 6 mjeseci (potkraj ljeta, s prestankom paše i kad više nema potrebe za oplodnjom matice, radilice ih izbacuju van košnice i oni ugibaju udaljeni od zajednice)

22.  Koliko ima pčela u 1 kg? 10.000 radilica – zimi jedna zajednica (kolonija) ima 1 maticu i 10.000 radilica, a ljeti 20.000 – 40.000 radilica i 300 – 3.000 trutova

23.   Što je to SATINA? Skup 6-stranih stanica, pravilno poredanih jedna do druge, pa jedna uz drugu vise okomito pričvršćene za letvicu satonošu, dvostrukog kapaciteta (dvorednost stanica – karakteristika pčela medarica)

24.   Kako izgledaju STANICE?  Imaju oblik pravilnog 6-stranog valjka,  s dnom u obliku valjka, vezane s 9 (6+3) drugih stanica, duljina 10-12 mm

25.  Što je POLOŽAJ NA HLADNO? Poredak sječimice u odnosu na leto ( s ulaza se vidi više satina), olakšan pristup zraka, pčele ga više vole

26.   Što je POLOŽAJ NA TOPLO? Poredak ploštimice u odnosu na leto (vidi se samo jedna satina), otežan pristup zraka

27. Koliki je kapacitet saća? 1 kg voska u saću drži 25 kg meda

28. Kako nastaju saće? Pčela (zadnjom nogom) prelazi preko zatka i ostrugom zahvati voštani listić (izlučen iz voštanih žlijezdi), preuzima ga prednjim nogama, prinosi čeljustima, te ga prerađuju (gnječenjem i miješanjem sa slinom) i lijepe u lance i zastore obješene jedna pčela o drugu na satonoše okvira

29. Koji je pravilan položaj stanica? Paralelne stjenke u okomitom položaju

30. Koje su razlike između stanica? RADILIČKE (za razvoj radilica, smještaj meda i peluda) TRUTOVSKE (za razvoj trutova i smještaj meda), MATIČNJACI (povremene, samo za razvoj matica, nakon toga ih pčele razgrađuju, u obliku žira)

31.   Što su PRISILNI MATIČNJACI? U slučaju nestanka matice, a u zajednici postoji leglo, radilice brzo pregrađuju stanice u kojima su radiličke ličinke i prerađuju ih u matičnjake (rekonstruiraju  usku 6-straničnu radiličku stanicu u oblik matičnjaka) bilo gdje na okviru, intenzivno ih hrane matičnom mliječi da zajednica što prije dođe do nove matice. Matica koja se prva izvali od najstarije je ličinke i nije baš najbolja.

32.  Što je PČELAC? Jedna jedinica = pčele + saće + košnica

33.  Koliko stanica ima 1 satina? 6.400 radiličkih stanica

34.  Što karakterizira člankonošce? Vanjski skelet od tvrde kože, koji ograničava veličinu kukca, pa je oblik pčele stalan

35.  Koliko koža ima slojeva?  Tri: KUTIKULU (vanjski mrtvi sloj), EPIDERMU i BAZALNU MEMBRANU.

36.  Koliko slojeva ima kutikula? Tri: epikutikulu, egzokutikulu i endokutikulu.

37. Koja je funkcija hitinskih dlačica na koži? Skupljanje peluda, osjetni organi za primanje zvuka i dodira.

38. Koji su dijelovi tijela pčele? Glava, prsište i zadak.

39.Od koliko se kolutića sastoje? Glava: 6, prsa 3+1, zadak 9.

40.Dijelovi kolutića: LEĐNI i TRBUŠNI povezani bočnom hitinskom membranom, poredani poput crijepa na krovu

41. Građa glave: baza (1. segment), ticala (2. i 3. segment), rilce (4.,5. i 6. kolutić)

42. Što je smješteno na glavi? SLOŽENE OČI (u vanjskim kutovima), JEDNOSTAVNE OČI (3), ČEONI ŠTIT (na koji se vežu ticala), ZATILJNI OTVOR (kroz koji prolaze jednjak, dušnici, aorta, živci, žlijezda slinovnica) i UDUBLJENJE (u koje je složeno rilce)

43.  Građa prsišta  4 kolutića: prednja, srednja i stražnja prsa + prvi kolutić zatka (za razliku od drugih kukaca vezan za prsa kao 4. segment)

44. Što nose prednja prsa? Vrat i prvi par nogu.

45. Što nose srednja prsa? Prednja krila i drugi par nogu.

46. Što nose stražnja prsa? Zadnja krila i treći par nogu.

47. Zašto je važna promjenjivost volumena zatka? Zbog disanja, prikupljanja nektara i izmeta (zimi).

48. Da li se vide svi segmenti zatka? Ne: kod matice i radilice 6 (jer 7. i 8. čine dijelove žalca, a 9. anus), a kod truta 7 (jer je 8. spolni organ, 9. anus)

49. Koliko nogu ima pčela? 6: tri para

50.Dijelovi nogu: kuk, bedreni valjak, bedro, goljenica, stopalo (5 članaka)

51.Koja je uloga nogu? Služe za hodanje, čišćenje tijela, nošenje peluda i propolisa.

52. Što pčeli služi za kretanje po glatkoj površini? Jastučići za prijanjanje, smješteni između čaporaka.

53.  Što pčeli služi za kretanje po hrapavoj površini? 2 zavinuta šiljasta čaporka na kraju stopala.

54.Koja je specifičnost prednjih nogu? Imaju polukružno udubljenje obrubljeno dlačicama između zgloba stopala i goljenice koji služi ako aparat za čišćenje ticala. Prednje noge služe za čišćenje prašine, peluda i dr. s glave, očiju i usta.

55. Koja je specifičnost stražnjih nogu? Goljenica ima košaricu i peludni češalj (koji služe za skupljanje peluda) i ostrugu (kojom pčela utiskuje pelud u košaricu).

56. Sakupljanje i prijenos peluda: čisteći prednjim nogama rilce, pčela skuplja pelud, vlaži ga medom, čini ga ljepljivim i dok lebdi prebacuje pelud s prednjih na srednje i stražnje noge, pa se navlaženi miješa sa suhim (na peludnom češlju). Za leta tarući jednu o drugu nogu, prenosi se pelud sa češlja struganjem stražnje noge na ostrugu i dalje u košaricu nasuprotne noge. Kad pčele-letačice napune košarice, srednjim nogama skidaju pelud s njih u stanicu, a kućne pčele ga utiskuju prednjim čeljustima i prednjim nogama.

57. Koliko krila ima pčela?  2 para (spljoštene hitinske zračne vreće), prednje pokriva stražnje, a za leta se spoje zubićima u jedinstvenu plohu

58.Funkcija crtastih zadebljanja na krilima: učvršćenje kroz koja prolaze dušnici, krv i živci

59.Brzina i pokretljivost: 40 km/h – 200 pokreta/sek.

60. Dijelovi probavnog sustava: usni ustroj, žlijezde i probavna cijev

61. Dijelovi usnog ustroja: prednja usna, prednja čeljust i rilce

62.Funkcija prednje čeljusti: uzimanje hrane, gnječenje voska, otvaranje voštanih poklopaca

63. Razlika između prednje čeljusti kod radilica, matice i truta:  za razliku od radilica gdje su «kliješta» ravna, pa voštani poklopac moraju kidati iz sredine komadić po komadić, trut i matica imaju nazubljena, pa prilikom izlaza iz stanice prerežu voštani poklopac

64. Funkcija rilca: cijev-pumpa za usisavanje tekuće hrane i vode uz pomoć kontrakcije mišića u usnoj šupljini

65. Dijelovi rilca: stražnja usna (podbradnjak, bradica, jezik i 2 usna pipala) i stražnja čeljust

66. Dužina rilca: kod radilice 6-7 mm, kod matice i trutova 3,5-4 mm

67.  Koje su žlijezde vezane za prednje crijevo?  PREDNJOČELJUSNA, PODŽDRIJELNA (mliječna) i SLINOVNICE (prsna i tjemena)

68. Funkcija prednjočeljusne žlijezde? Izlučuje sekret koji otapa vosak, propolis, kožu peludnih zrnaca, kokon, pa vlaži usta, pomaže probavu, gradnju saća, stvaranje propolisa. Također stvara «matičnu supstancu» (koju radilice ližu s matice i tako je prenoseći po košnici održavaju sklad).

69.Funkcija mliječne žlijezde?  Izlučuje MATIČNU MLIJEČ (sadrži puno bjelančevina, šećera, masti, vitamina B1, E) kojom radilice hrane svoje i ličinke trutova (prva 2-3 dana) i maticu (čitavo vrijeme). Razvijena je samo u radilica u dobi od 6-10 dana.

70. Funkcija tjemene žlijezde: izlučuje predivo za kukuljicu (kokon), a kao sastavni dio sline pomaže probavu hrane (enzim invertaza sudjeluje u razgradnji polisaharida u monosaharide – pretvorbi nektara u med.

71.Dijelovi probavne cijevi:  prednje, srednje i stražnje crijevo.

72. Dijelovi prednjeg crijeva: ždrijelo, jednjak i medni mjehur

73. Funkcija mednog mjehura: poput ptičje voljke, služi za skladištenje i fermentaciju nektara, nakon što pčele skupe nektar (ili medljiku) i unesu je u košnicu, antiperistaltičkim gibanjem izbacuju je na rilce i predaju na rilce drugim pčelama

74. Što je NEZRELI MED? Hrana se prilikom gutanja i vraćanja miješa sa sekretima žlijezda slinovnica i ugrađuje u sebe enzime. To je nezreli med kojeg pčele prenose iz stanice u stanicu, sve dok ne postane ZRELI MED.

75. Dijelovi međucrijeva: glava, vrat i ventilna cijev

76. Funkcija međucrijeva: vrši filtraciju nektara (dlačice izdvajaju peludna zrnca, a nektar vraćaju u medni mjehur

77. Funkcija srednjeg crijeva: probavna

78.  Funkcija stražnjeg crijeva: odvodna

79.  Dijelovi stražnjeg crijeva:  tanko crijevo, malpigijeve cjevčice i rektum

80.  Uloga malpigijevih cjevčica: izlučivanje probavnih produkata («bubrezi»)

81.  Koliko ima rektalnih žlijezdi i koji enzim luče?  6 – oksidaza

82. Koja je funkcija oksidaze? Sprječava truljenje sadržaja u rektumu.

83.  Kad pčela izbacuje izmet? Isključivo za vrijeme leta.

84.   Što je PROČISNI LET? Pčela zimi izmet zadržava u rektumu, pa prvi proljetni let kad je temp. + 12 *C koristi za čišćenje.

85. Koja je specifičnost krvotoka kod pčela? Otvoren sustav cirkulacije: krv nakon izlaska iz aorte slobodno oplakuje organe.

86. Koliko komora ima srce u pčele i kako funkcionira? 5 – njihovim se širenjem kroz otvore s zaliscima omogućava da krv ulazi, a kad srce kontrahira, ostije su zatvorene, krv tjera naprijed.

87. Koja je uloga krvi u pčela? HEMOLIMFA – transport hranjivih tvari, dok se višak (glikogen, mast) skuplja u masnobjelačevinastom tijelu pčela.

88. Kako pčele dišu? Iz razloga što imaju debelu i tvrdu kožu – IZRAVNO : zrak (02) ulazi preko traheja (dušnika), traheola (dušničkih kapilara) i dišnih vreća, stanice primaju kisik izravno bez posredovanja, krv resorbira 02 samo koliko joj je  neophodno – dišni pokreti: produživanjem i skraćivanjem zatka, pčele dišu na 10 pari odušaka raspoređenih postrance na kolutićima prsiju i zatka – pasivnom  ventilacijom dušnika uz pomoć odušaka koji mogu biti otvoreni i zatvoreni

89. Što su DIŠNE VREĆE?  Jako proširene traheje koje, ispunjene zrakom olakšavaju let (ako su prazne radilica ne može izbaciti žalac, a trut ne može oploditi maticu)

90. Broj udisaja: 100/min. (u mirnom stanju), 200/min. (za rada)

91.  Tjelesna temperatura u pčela: pčele nemaju mogućnost zadržavanja topline unutar tijela, pa se toplina kao produkt metabolizma odmah širi u okolinu (pčele podižu temperaturu klupka u košnici vibracijom krila pomoću prsnih mišića)

92.  Od čega se sastoji centralni živčani sustav? 9 GANGLIONA (živčanih čvorova): 2 (u glavi: gornji = mozak), 2 (u prsima), 5 (u zatku)

93. Koliko očiju ima pčela? 3 mala točkasta i 2 velika složena (sa strane)

94.  Funkcija jednostavnih očiju: detektiraju intenzitet svjetla koji pada na leću, bez njih pčele nisu slijepe

95.  Funkcija složenih (facetnih) očiju:  sastoje se od nekoliko tisuća dijelova, rožnica od tisuća faceta  (6-kutne hitinske pločice) s po jednom očnom jedinicom (cjevčicom koja se sužava prema dubini), bez složenih očiju pčela je slijepa

96. Kako vide pčele? Slika se slaže kao mozaik, ali 300 sličica/sek.

97.  Koje boje pčele vide? Žutu, plavu, zelenu i ultraljubičastu

98.  Koju boju pčele ne vide? Crvenu (vide je kao tamnosivu do crnu)

99.  Funkcija ticala: osjet njuha (pčele bez ticala gube osjet mirisa)

100.  Specifičnost osjeta okusa kod pčela: glukoza, fruktoza, maltoza = slatki, galaktoza, laktoza, manoza = bez okusa

101.  Da li pčele čuju?  Osjet opipa kroz osjetne dlačice koje vibriraju, zamjenjuju osjet sluha

102.  Da li voštane žlijezde imaju matice i trutovi? Ne, samo radilice.

103.  Kad se kod radilica razvijaju voštane žlijezde? U dobi 12 – 18 dana

104. Nastanak voska: vosak (kao proizvod metabolizma ugljikohidrata) izlučen kroz rupice (voštano zrcalo) u dodiru s zrakom se skrutne u obliku listića

105.  Koliko je potrebno hrane za 1 kg voska? 3 – 4 kg meda

106.  Što su to FEROMONI? Kemijske supstance s bioaktivnim djelovanjem na komuniciranje unutar košnice, a izlučuje ih npr. mirisna (Nasanovljeva) žlijezda, ako koncentracija feromona matice padne zbog veličine zajednice ili njene bolesti, radilice će podići novu maticu, koja će oformiti novu zajednicu ili zamijeniti postojeću maticu (= TIHA IZMJENA)

107. Dijelovi žalca: žalčani žlijeb i 2 žalčane iglice

108. Da li trut ima žalac? Ne.

109.  Specifičnost uboda: svaka iglica ima zube okrenute prema gore, a međusobnim pomicanjem usiše se otrov iz mjehura, pčela ubada naizmjeničnim pokretanjem iglica, ali ukoliko to čini organizmu s elastičnom kožom, ona se stisne oko zubića i ne da joj nazad, žalac se otkida, pa nastaje rana koja ne može zarasti i pčela umire

110. Da li matica ima bolje razvijene otrovne žlijezde? Da, zbog ubijanja sestri nakon valenja

111. Dijelovi spolnih organa u matice:  jajnici, jajovod, vagina, spolni otvor, spermateka, odvodni kanal

112. Što je SPERMATEKA? Sjemeni mjehurić (spremište spermija  koje je matica primila pri parenju) s žlijezdama čiji sekret ima funkciju ishrane spermija, može primiti više od 7.000.000 spermija

113. Što su LAŽNE MATICE? To su radilice s 20 (za razliku od uobičajenih 2) jajnih cjevčica koje su uzimale matičnu mliječ, nesu samo neoplođena jaja

114. Što su MATICE TRUTUŠE? One koje polažu neoplođena jaja (stare matice bez spermija u spermateci ili mlade nesparene matice). Ako pčelar ne prepozna na vrijeme tzv. grbavo leglo i ne doda novu maticu ili matičnjak, zajednica propada.

115. Spolni organi truta: sjemenici, sjemenovodi, proširenje sjemenovoda, sluzne žlijezde,  sjemenovod i penis

116. Kako izgleda penis u truta? Penis je u većoj mjeri zakržljao, a umjesto njega ejakulaciju vrši ENDOFALUS, kopulacijska cijev povučena u unutrašnjost abdomena (poput prsta rukavice, a izvrnuti oblik odgovara spolnom organu matice), nakon ejakulacije ostaje zarobljen u kloaki, trut ugiba

117. Broj trutova u košnici: 1.000 (travanj) – 1.500 (kolovoz)

118. Životni vijek truta: 6 – 7 tjedana (ni jedan trut ne doživi zimu)

119. Kad su trutovi spolno zreli? U dobi 12 – 16 dana

120. Specifičnosti leta trutova: prvi orijentacijski let već 4. dan, ali na sparivališta odlaze tek kad su spolno zreli, brzina: 9 – 16 km/h, dužina: 3 km pri temperaturi + 16 *C, visina: 30 -100 m vrijeme: oko 14 h trajanje: do 1 h

121. Što je POKOLJ TRUTOVA? Jednina uloga trutova je pariti se s maticom (za vrijeme svadbenog leta matice se pare s 17 – 27 trutova), na kraju sezone parenja (VII-VIII mjesec) radilice ih potiskuju izvan okvira na stjenke košnice, a zatim ih izbacuju van i uništavaju

122. Što je SPARIVALIŠTE? Sastajalište trutova, svake godine na istom mjestu (livade i proplanci zaštićeni od vjetra) na visini: 30 – 100 m, vrijeme:

14 – 16 h, temperatura: 20 *C, daljina od košnice: 1 km

123. Što znači zvuk TI-TI-TI ?  Visoki ton koji vibriranjem krila proizvodi slobodna mlada matica blokirana od strane radilica za vrijeme aktivnog rojenja da ne razori ostale matičnjake (ubije sestre-suparnice ubacivanjem zatka u otvor).

124. Što znači zvuk KVA-KVA-KVA? Mukli ton koji proizvodi matica zadržana u matičnjaku dokle god košnicu ne napusti matica s novim rojem

125. Koliko jaja može matica dnevno položiti? 2.000 – 3.000, svaka 3 – 4 sata 1 jaje u jednoj cjevčici

126. Kada lete matice? Prvi put orijentacijski (u dobi 3-5 dana), drugi put zbog parenja (8 -10 dana starosti) na visini: 10 m i kad izlijeću s rojem

127. Čime matica privlači trutove? Mirisom (feromonom) koje traje 25 dana,

tek 5-6. dan od valjenja matica izlučuje feromon dovoljno jak da privuče trutove, a oni će ga osjetiti na 50 m udaljenosti

128. Koliko trut ima sperme? 1,5 – 3 mm3, testisi stvaraju oko 11.000.000 spermija

129. Koliko dugo spremiji u spermateci ostaju vitalni?  Od 100 milijuna spermija koji u toku parenja ulaze u vaginu, 6.000.000 upumpa ih matica u spremateku i oni žive čitav produktivni život matice, sve dok svi ne budu iskorišteni za oplodnju jajeta

130. Što je MITOZA? Proces diobe tjelesnih stanica kojim se umnožavaju stanice zametnog tkiva u JAJNE, HRANIDBENE i OVOJNIČKE

131. Što je MEJOZA? Dioba spolnih stanica (spermija i jajašca) u kojem stanična jezgra s 32 kromosoma prelazi na 16

132. Odnos mase jaja i tijela matice: 2 x veća (1.500 jaja = težina matice)

133. Kako se hrani matica? Svake 4 minute, direktno s rilca na rilce od pčela hraniteljica, koje ju stalno prate

134. Kako se često mijenja matica u praktičnom pčelarstvu? Svake ili svake druge godine. Maticu koja iz bilo kojeg razloga nije više u stanju polagati jaja, zamijene same radilice. Izvuku po nekoliko matičnjaka, a matica zaleže oplođena jaja u njih. Ako 3. dana nastave ličinku hraniti s mliječi, stvorit će novu maticu.

135. Kako se vrši oplodnja jajeta? Spermiji budu istisnuti iz spermateke u vaginu, samo jedan se spaja s jezgrom jajne stanice, ostali služe za razvoj

136. Kako se vrši nesenje jaja? 2-4 dana nakon parenja, samo u pravilne i čiste stanice, po 1 jaje u stanicu, matica prvo gurne glavu u stanicu, a zatim zadak, raširi kloaku i žalac položi na dno stanice, jaje izađe i ostaje pričvršćeno za dno, traje 9-12 sekundi, najčešće popodne

137. Koji je raspored nesenja po saću? Na dijelu saće bliže letu, u sredini pčelinjeg klupka, u krugovima širi zaleženu površinu promjera i do 35 cm, a leglo na svim satinama oblik kugle (nepravilnosti ukazuju na bolest matice ili legla)

138. Kolika je optimalna temperatura za razvoj legla? 35 *C, u sredini klupka, zimi se stisnu u klupko, a ljeti mašu krilima, temp. ispod 26*C i iznad 38 *C su opasne po život legla

139. Kad se vrši podražajno (stimulativno) prihranjivanje? U rano proljeće – zbog povećanja broja pčela za pašu i u jesen – da što više mladih pčela može prezimiti

140. Koliko traje razvoj pčela od jajašca do odrasle jedinke? 16 dana za maticu, 21 dan za radilicu, 24 dana za truta, 1. dan: okomiti položaj jajašca, h 2.dan: naginjanje jajašca 3. dan: vodoravan položaj, 4. dan: izlegnuće LIČINKE , hrani se mat. Mliječi 5. dan: stadij PROPUPE, hrani se mat. mliječi 6. dan: hranjenje ličinke miješanom hranom (mliječ+med+pelud), ličinka raste 100-500 x, kožicu mijenja 4 x, 7. dan: stadij PREPUPE

10. dan: stadij NIMFE, saće se zapečaćuje i ličinka se uprede i 13. dan: KUKULJICA (kokon),  u zatvorenoj stanici se nastavlja razvoj do izlegnuća

141. O čemu ovisi da li će se iz jajašca izleći matica ili radilica? Iz svake radilične ličinke može se razviti matica, ako se nastavi hraniti s mat. mliječi, pčele za maticu šire stanicu u matičnjak

142.  Kako izgleda matičnjak? Ima oblik žira, okrenut prema dolje, matice se razvijaju glavom prema vrhu

143. Što je PREHLAĐENO LEGLO? Pojava  kod pada temp. u proljeće, kad zbog premalog broja pčele nisu u stanju grijati leglo.

144. Podjela poslova u pčelinjoj zajednici: a) prema spolu b) prema dobi

145. Poslovi matice: jedina spolno zrela ženka zadužena je za održavanje brojnosti pčela, a lučenjem feromona za sklad unutar zajednice   

146. Poslovi trutova: zaduženi za oplodnju matica, ali svojom prisutnošću utiču i na sklad zajednice, pa se smanjivanjem njihovog broja možda i smanjuje utrošak hrane, ali se i remeti prirodna harmonija

147. Poslovi radilica prema dobi: KUĆNE PČELE = mlade (do 21. dan starosti), oko 2/3 ukupnog broja radilica, zadržavaju se unutar košnice,  LETAČICE (SABIRAČICE) = starije od 3 tjedna

148. Poslovi kućnih pčela: ČISTAČICE (1-3 dana starosti) čiste stanice za novo leglo, HRANITELJICE (3-10 dana) hrane ličinke peludom i medom dok im se ne razviju mliječne žlijezde, pa potom hrane i mliječi, PRATILJE (3-10 dana starosti) njih 12 hrani mliječi maticu, GRADITELJICE (10-18 dana) radilice s razvijenim voštanim žlijezdama, spremaju pelud koju su donijele sabiračice (utiskuju u stanicu, pokriju medom i konzerviraju kao rezervnu hranu), čiste košnicu, primaju od sabiračica nektar s rilca na rilce i prenose ga u mednom mjehuru u stanice, mladi (nezreli) med prenose iz stanice u stanicu, dodajući mu enzime (invertaza) i tako doprinose zriobi meda, taj zreli med poklapaju nepropusnim voštanim poklopcima, STRAŽARICE (18-21.  dan starosti) čuvaju košnicu od štetnika i tuđica

149. Što je SVIBANJSKA BOLEST? Glavna hrana pčelama hraniteljicama koje proizvode  mliječ je pelud, a ukoliko nedostaje vode dolazi do začepa crijeva

150. Što je GRABEŽ?  Pljačkanje tuđih pčelinjih zajednica, pojava u bezpašno doba kad tuđice (gladne pčele praznih mednih mjehura) ulaze u slabije zajednice da bi odnijele hranu. Protiv grabeži se može boriti mazanjem leta naftom, zatvaranjem leta travom ili izmještajem napadnute košnice. Grabež je, uz zalijetanje, jedan od glavnih načina širenja bolesti.

151. Što je ZALIJETANJE? Pojava ulijetanja u tuđe košnice, zbog jakog vjetra iste boje košnice ili rasporeda (npr. na prikolici), ponekad čuvarice dozvoljavaju tuđicama punih mednih mjehura ulaz u košnicu.

152. Poslovi sabiračica: sakupljaju nektar i prenose ga u mednom mjehuru (50 mm3), kao i vodu, a propolis i pelud u košaricama na zadnjim nogama, kad je kišovito, sabiračice ne izlaze iz košnice, zimi griju leglo, ljeti ga hlade lepezanjem krila

153. Koliko treba rada uložiti pčela za 1 kg meda? Za 1 kg nektara treba 20.000 punih mednih mjehura, a kako oni nisu uvijek puni, za 1 kg meda treba 3 x više ili oko 100-150.000 letova

154. Koja je osnovna hrana pčelama? Med (ugljikohidrati = energija) + pelud  (bjelančevine, masti, vitamini i minerali) + voda

 155. Što je NEKTAR? Izlučevina cvijeća mnogih (tzv. medonosnih) biljaka koji sadrži šećer, a zajedno s medunom u mednom mjehuru se miješa sa slinom i tjelesnim izlučevinama, a nakon zgrušavanja i fermentacije (laktobacili) radilice odlažu u saće. Nektar se u med pretvara aktivnošću pčela i enzimatskom razgradnjom kojom se saharoza inventira u glukozu i fruktozu. Zatvaranje saća slojem voska znak je završetka procesa zrenja. Visok sadržaj (4-60%) šećera (saharoze, fruktoze i glukoze) u nektaru privlači pčele.

156. Što je MEDUN? Slatke izlučevine insekata (lisne uši) koji se hrane biljnim sokom bjelogoričnih ili crnogoričnih biljaka.

157. Kolika je optimalna količina vode u medu? 12 – 21 % , jer veće koncentracije pospješuju kvarenje i fermentaciju, a oni pak trovanje pčela.

158. Kolike su potrebe pčela za medom? Za 1 kg saća 12,7 kg meda + =0,5 kg polena. Zimi 1 pčela treba 1,1 mg meda (zajednica od 30.000 pčela treba 33 g dnevno ili 1 kg mjesečno, prosječna godišnja potrošnja 60-120 kg meda

159. Da li pčele vole sve šećere? Ne, neki im nisu slatki.

160. Koji su šećeri otrovni za pčele? MANOZA, LAKTOZA (mlijeko), RAFINOZA (soja)

161. Što je PELUD? Skupljaju ih pčele letačice s prašnika cvjetova, a služe kao izvor bjelančevina. Dok pčela skuplja nektar, pelud se zalijepi za tijelo, pa se (pomiješan sa slinom) nakuplja u košaricama stražnjih nogu i tako ih nosi u košnicu i odlaže oko stanice, kao zaliha bjelančevina za leglo.

162. Što je PČELINJI KRUH?   Pčele sabiračice pri povratku s paše u košnicu unose pelud koju smještaju u stanice saća neposredno uz leglo. Dodavanjem meda i enzima pelud prolazi mliječnokiselo vrenje i pretvara se u pčelinji kruh.

163. Koje su potrebe pčela za peludi? 20 – 30 kg godišnje

164. Klasifikacija peludi po hranjivosti: visoko hranjiva (voće, vrbe, bijela djetelina), srednje hranjiva (brijest, pamuk, maslačak), slabo hranjiva (joha, lijeska) i jako slabo hranjiva (zimzeleno bilje).

165. Što može poslužiti kao zamjena za pelud? Sojino brašno, sušeni pivski kvasac, obrano mlijeko u prahu, sušeni žumanjci, kazein + biljna ulja i šećer

166. Kad se pčelama daje peludna zamjena? Zimi (zbog ishrane trutova u uzgoju matica), u rano proljeće (oplodnjaci i nukleusi), kod slabih paša (medne rose, medljike, lavande), kad je paša bogata samo jednom biljnom vrstom (najbolje kad su 3)

167.Koje peludne zamjene treba izbjegavati? Repičino i suncokretovo brašno, jer ne privlači pčele, a ima i nizak sadržaj proteina.

168. Recept za peludnu zamjenu (pogaču): pelud 20 %, sojino brašno 20 %, kvasac 20 %, voda 40 %. Da bi se oblikovala pogača, smjesi se dodaju voda i med ili šećer. Dodavanjem šećera, pogača postaje tvrđa, a dodavanjem meda, pogača postaje mekša.

169. Što sve sadrži pelud? Bjelančevine, ugljikohidrate, masti (lipidi 5-8 % u pogačama), vitamine (B-kompleks, C – askorbinska kiselina), minerale (sol skraćuje život pčelama!)

170. Kolika je potreba pčela za vodom? 200 g dnevno (pčele zadržavaju vodu u krvi resorpcijom vode kroz rektalne žlijezde, pa zimi nema velike potrebe, u proljeće raste zbog proizvodnje mliječi kao hrane za leglo. Služi za održavanje optimalne temperature i vlažnosti u plodištu, za otapanje starog i kristaliziranog meda.

171. Što je KEMIJSKA KOMUNIKACIJA? Reakcije pčela da događanja oko sebe (seksualna privlačnost, opasnost, agresivnost) uz pomoć feromona.

172. Što su FEROMONI? Organski spojevi, proizvodi raznih žlijezdi koje izlučuju životinje i djeluju kao kemijska poruka istoj vrsti, prenose se zrakom, vodom ili direktno.

173. Što je TRENUTNI, a što DUGOTRAJNI EFEKT? Trenutni efekt izaziva trenutnu promjenu u primaoca poruke (npr. alarm za bijeg s određenog terena), a dugotrajni je rezultat čitavog lanca fizioloških promjena (npr. feromon koji izlučuje leglo zbog sprečavanja razvoja jajnika u radilica).

174. Tipovi feromona: seksualni atraktanti, alarmni, za agregaciju jedinki (okupljanje roja), za disperziju jedinki

175. Žlijezde koje proizvode feromone: prednjočeljusna (mandibularna), tergitne, voštane, mirisna (Nasanovljeva), Koschevnikova

176.Funkcija feromona mandibularne žlijezde: seksualni atraktant (kod matice djeluje i do 50 m udaljenosti) obrambeni, inhibicija uzgoja matičnjaka, za okupljanje radilica za rojenja, za zadržavanje radilica u blizini legla

177. Funkcija feromona Nasanovljeve žlijezde: za orijentaciju prema izvoru hrane ili pri povratku u košnicu, za okupljanje roja

178. Funkcija feromona Koschevnikove žlijezde: alarm

179. Funkcija feromona tergitnih žlijezdi: za prepoznavanje matice

180. Što je FOOTPRINT FEROMON? Feromon tarzalnih žlijezdi koji pomoću jastučiča na stopalu ostavlja matica zbog sprečavanja gradnje matičnjaka, a radilice na cvijetu kao poruku da je bio posjećen (trag traje dok biljka ponovo ne napuni čašku nektarom)

181. Funkcija feromona rektuma: obrana neoplođene matice od radilica iz potporodice polusestre

182. Funkcija feromona legla: sposobnost da identificiraju leglo, čak i spol i razvojni stadij

183. Koje feromone proizvode trutovi? One koji sprečavaju suvišno daljnje zalijeganje trutovskog legla, one koji uvjetuju okupljanje trutova na sparivalištima

184. Funkcija feromona voska: stimuliraju i pojačavaju nagon za prikupljanje hrane

185. Kako se pčela orijentira u prirodi? Kroz brzinu izmjene slika na mrežnici oka, kroz velike objekte, sunce

186. Što je ORIJENTACIJSKI LET? Prvi let mladih pčela (oko 7 dana) u blizini košnice, potreban da bi naučile prepoznati svoju košnicu i njen položaj u odnosu na druge objekte.

187. Što je PLES PČELA? Posebne kretnje na saću kojim izviđačica obavještava druge sabiračice o udaljenosti i smjeru gdje je izvor hrane.  Ako pčela izvodi KRUŽNI PLES, izvor hrane je do 50 m udaljenosti, ako je  dalje od 50 m prelazi u ples zatkom u obliku spljoštene osmice, na sredini trese zatkom lijevo-desno, što je hrana daje, krugovi su sporiji, smjer – prema suncu. ALARMNI PLES pčele izvode u slučaju otkrića otrova u hrani, pčele trče u spiralama ili nepravilnim cik-cak putanjama. PLES ČIŠČENJA  je brzo tapkanje nogama i ritmično ljuljanje tijela s jedne strane na drugu uz podizanje i spuštanje tijela i čišćenje jedna druge ispod baze krila kod kućnih pčela.

188. Što je DVAV (PLES RADOSTI)? Dorzo-ventralne abdominalne vibracije kad pčela sabiračica, najčešće pri izlasku mlade matice iz matičnjaka u obezmačenoj zajednici, kad pčela naslanja prednji par nogu na drugu i pokreće zadak 5-6 x gore-dolje uz lagane pokrete naprijed-nazad.

189. Što je PLES ZA MASAŽU? Pokreti npr. pothlađene pčele kojom ona poziva druge da joj dodirivanjem pomognu da se vrati  kondiciju.

190. Što je ROJENJE? Dijeljenje zajednice na 2 dijela: sa starom maticom odlazi jedan dio, a s drugim u košnici ostaje mlada matica. Prvo radilice izvlače matičnjake na rubovima legla u koje matica položi oplođena jaja. Nakon zatvaranja matičnjaka i prije izlaska prve matice, stara matica napušta košnicu i s dijelom pčela razvija zajednicu na novom prostoru. Češće se roje zajednice sa starijom maticom.

191. Koji su uzroci rojenju? Izobilje hrane (peludi) u prirodi koje potencira mliječne žlijezde da stvara višak matične mliječi, kojeg uzimaju one same (jer nemaju nepoklopljenog legla) pa se stvara posebno raspoloženje = nagon za rojenje

192. Znaci nagona za rojenje: a) pojačana gradnja trutovskog saća iznad mednih okvira b) gradnja matičnjaka c) mijenjanje odnosa prema matici (radilice je rjeđe hrane, tjeraju da se kreće, pa ona postaje vitkija i lakša za let)

193. Faze rojenja: a) PRVI ROJ (PRVENAC) pčele se nasišu meda radi rezerve, prva ½ izlijeće i sakupi se na obližnjem drvetu u obliku grozda, a izvidnice idu u potragu za novim stanom, ako ih pčelar ulovi i strese, pčele neće u staru košnicu

b) DRUGI ROJ (DRUGAK) košnicu napušta i drugi roj s mladom, nesparenom maticom

194. Što je PAROJ? To je roj koji je nastao rojenjem prvenca.

195. Što su BIJELE PČELE? To je roj koji je nastao rojenjem paroja.

196. Što je PJEVAJUĆI ROJ? To je prvenac čija je matica uginula prije izlaska, pa je roj izašao s prvom izašlom maticom, kada se čuje pjevanje matica

197. Kako se sprečava rojenje? a) dok nema zaleženih matičnjaka: proširivanjem prostora – dodavanjem izgrađenih okvira ili satnih osnova u plodište b) nakon zalijeganja matičnjaka: trganjem matičnjaka, premještajem legla s maticom iznad medišta i odvajanjem matičnom rešetkom. Na tom nastavku treba osigurati leto, jer se pčele po navici vraćaju u prostor gdje je ranije bilo plodište, pa tako matica ostaje bez većine pčela, mijenjaju se uvjeti u košnici i nestaje rojidbeni nagon.

198. Poticanje rojenja: za proizvodnju prirodnih rojeva neki pčelari intenzivnom prihranom potiču rojenje za rojenjem iz iste košnice. Prednost: izražen nagon za izgradnju saća Nedostatak: izražen nagon za rojenjem

199. Što je RAZROJAVANJE? Povećavanje broja zajednica prenošenjem nekoliko okvira (poklopljenog legla s pripadajućim pčelama) iz više košnica  u novoformiranu košnicu. Nedostatak: mogućnost širenja bolesti

200. Što su PAKETNE PČELE? Umjetni roj od 1,5 – 2 kg pčela nastao stresanjem okvira iz jedne ili nekoliko zajednica s kasnije pridruženom mladom sparenom selekcioniranom maticom. Prednost: smanjenje rojidbenog nagona i prijenosa bolesti

201. Što je MULTIBOX? To je kutija od plastične rešetke posebno konstruirana za transport paketnih pčela.

202. Koja je uloga klupka zimi?  Krajem ljeta radilice istjeraju trutove van, unose u košnicu puno propolisa kojim sužuju leto i ulice, zatvaraju pukotine, radi očuvanja topline 34 – 36 *C, pčele zimi ne spavaju, već se skupljaju u klupko u središtu košnice, na mjestu zadnjeg legla, u sredini kugle je matica, oko nje najmlađe pčele, na površini je KORA KLUPKA = izolacijski sloj gusto zbijenih pčela u poluukočenom stanju, u sredini je aktivno područje stvaranja topline gdje je temp. 20-25 *C. Pčele iz kore klupka ulaze u sredinu i vraćaju se natrag.

203. Kako se pčela grije? Izvor topline su same pčele – kao nuzproizvod metabolizma, stezanjem grudnih mišića (snaga mišića u pčele je jača od ljudskih 40 x!). Iz 10 kg meda potrošenog zimi ispari 6 l vode, koja će se kondenzirati ukoliko nije osigurana pravilna ventilacija.

204. Pripreme za zimovanje: potrebe  su pred kraj zime jače (jer matica počinje polijegati jaja, pa pčele hrane leglo i troše energiju na grijanje klupka). Najbolji je med od gustog šećernog sirupa, bagrema ili livade, oko 20 kg, 2 okvira s peludi, suziti plodište, prihrana s šećernim sirupom (3:2) do polovice IX. mj. (kako bi ga pčele preradile u med i po dozrijevanju poklopile), nepoklopljeni se med lakše kvari, jer navuče vodu

205. Što je PČELINJI RAZMAK? Razmak od 6-10 mm između okvira, koji pčele ostavljaju netaknut, ovo je otkrio LANGSTROTH

206. Što su LR košnice? To je Langstroth-Rootova košnica od više jednakih nastavaka s po 10 jednakih okvira (232 x 450 mm), hranilicom, podnicom (drvena, mrežasta ili duboka) , krovom, matičnom rešetkom, pokrovnom daskom. prednost: fleksibilnost – ista veličina medišta i plodišta omogućava dodavanje ili oduzimanje nastavaka po potrebi (promjenjivi volumen) nedostatak: opet promjenjivi volumen – otežan transport, uskladištenje rezervnog saća, nastavak pun meda je težak za podizanje

207. Što su POLUNASTAVCI? LR-nastavci smanjenih dimenzija (137 x 450 mm), koriste se kao medišni. Osnovni razlog: kad su puni meda lakši su za transport.

208. Što je BJEŽALICA? Dodatak na pregradnoj dasci koji omogućuje prolaz pčela u nastavke prema plodištu i letu, a onemogućava povratak. Tako je moguće istovremeno oduzimati cijele medišne nastavke (za vrcanje).

209. Što su AŽ  košnice ili lisnjače? To je tradicionalna Alberti – Žnideršičeva košnica, koja ima stalni volumen, otvara se sa zadnje strane, vodoravnom pregradom s matičnom rešetkom odijeljeno je plodište s hranilicom (dolje) od medišta (gore). Prednosti: pristup, ne treba rezervno saće, podesne za paviljonske pčelinjake Nedostaci: zbog fiksnog volumena ne mogu se prilagođavati intenzitetu paše i snazi zajednice, oduzimanje okvira s medom samo pojedinačno, ukoliko se okviri pri prevješavanju ne premjeste na vrijeme povećava se mogućnost rojenja.

210. Što su DB košnice? To su Dadant – Blattove košnice, sastoje se od tijela (na kojem je podnica s letom i poletaljkom) i medišnih nastavaka s po 12 okvira 145 x 440 mm. Prednost: visoki okviri omogućavaju pravilni krug pri polaganju jaja i kuglasto klupko Nedostatak: nemogućnost korištenja okvira u obje svrhe

211. Što je Farrarova košnica?  Modifikacija DB košnice s polunastavcima i u plodištu i u medištu, sa svega 10 okvira. Prednost: rad s lakšim nastavcima, a ne s pojedinačnim okvirima Nedostatak: usitnjenost saća uslijed niskih nastavaka

212. Što su NUKLEUSI? Pomoćne košnice s 3 – 7 okvira istih dimenzija kao i u proizvodnim košnicama, služe kao oplodnjak za prihvat matičnjaka i oplodnju matica, dakle za formiranje novih zajednica, koriste ih pčelari za dobivanje male količine plodnih matica za potrebe matičnog pčelinjaka (kao starter i za oplodnju matica i kao pomoćno društvo).

213. Što su SATNE OSNOVE? Središnji dio satine, ploča od voska u koju su utisnuta dna i počeci stijenki radiličkih stanica, postavlja se na okvire koji su prethodno pojačani s nekoliko redova žice. Izrađuju se pomoću preša (deblje, kruće, ne savijaju se, lako pucaju) ili valjaka (tanje, savitljivije, otpornije).

214. Što je MATIČNA REŠETKA? Žičana ili plastična pregrada (uokvirena ili ne) koja se postavlja između plodišta i medišta, a kroz koju mogu proći radilice, a ne može matica (i trutovi) da ne može širiti leglo na medišne okvire.

215. Što spada u pčelarsku opremu? Zaštitna odjeća (šešir, jakna ili kombinezon, kožne produžene rukavice), sipaonik, vaga, četka(za ometanje pčela), dlijeto (za odvajanje nastavaka, vađenje okvira, čiščenje), dimilica.

216. Kako djeluje dim na pčele? Smirujuće, napune medne mjehure i prestaju braniti košnicu (u prošlosti su potom odlazile na sigurno mjesto dalje od požara).

217. Vrste pčelinjaka prema tipu: a) otvoreni tip (na ograđenom zemljištu s raspoređenim košnicama) b) zatvoreni tip (paviljonski – vozilo, građevina ili kontejner s ugrađenim košnicama)

218. Vrste pčelinjaka prema smještaju: a) stacionarni b) mobilni (seleći)

219. Optimalan smještaj pčelinjaka: u blizini paše (bar 1 km), bez vjetrova, otvoren (da se ne zadržava magla), ravan ili malo nagnut, ocjedit, na rijetkoj sjeni ili blagom suncu, dalje od farmi, ne više od 60 kom. na jednom mjestu, izbjegavati postavljanje u gusti niz (zbog sprečavanja zalijetanja), na postoljima (koja odvajaju košnice od tla i otežavaju ulaz štetnika)

220. Koji su osnovni uvjeti za higijensko pojilište? Mora osiguravati stalni pristup vodi bez mogućnosti baleganja u vodu, na sunčanom mjestu, u zavjetrini

221. Koji su osnovni uvjeti za pčelarski objekt? Suh, čist, osvijetljen, bez stranih mirisa, zaštićen od miševa (pčele ne vole njihov miris!) i voskovog moljca (obvezna dezinfekcija rezervnog saća parama octene kiseline radi zaštite od nozemoze)

222. Oprema u vrcaoni: otklapač saća, vrcaljka, bačve od inoxa (otporne na kiselu reakciju meda!), pumpa za pretakanje meda

223. Oprema u punionici meda: termo komora (kombinacija komore za dekristalizaciju  i komore za cijeđenje posuda), egalizator (termo posuda s mješačem za ujednačavanje šarže i završetka kristalizacije), termo posude za ozračivanje meda (dobro odmoren med na opt. temp. prije punjenja ima duži vijek na polici!), pumpa za punjenje (zupčasta).

224. Radovi na pčelinjaku u jesen: vrcanje meda bogatog peludom (da se izbjegne začep), prihrana šećernim sirupom 2-3:1 (čija prerada ne iscrpljuje radilice, a ne stimulira maticu na povećanje legla), ujednačavanje zajednica

(spajanje slabijih s jačim)

225. Radovi na pčelinjaku zimi: priprema rezervnih košnica, iskuhavanje nastavaka i okvira u 4 % kaustičnoj sodi, bojanje, popravak, topljenje voska, užičavanje i uvoštavanje okvira.

226. Radovi na pčelinjaku u rano proljeće: čišćenje oko košnica, praćenje pročisnog leta, pregled za nozemozu, kontrola količine hrane, spašavanje gladnih zajednica, čišćenje podnica

227. Radovi na pčelinjaku u proljeće: pregled zajednica, poticanje razvoja , (prihranjivanjem i zahvatima na košnici: prevješavanje = ujednačavanje zajednica, smanjivanje rojevnog nagona), priprema za glavnu pašu (dovoljno praznog saća za unos i sazrijevanje meda), umetanje nastavka s praznim saćem ispod popunjenog medišnog nastavka

228. Prihranjivanje pčela u proljeće: kad smo sigurni da više neće biti niskih temp. dodajemo medno-šećerne pogače (ne izazivaju grabež, ne zadržavaju hladnoću za razliku od tekuće hrane)

229. Vrcanje meda: kad pčele dopune saće u gornjem nastavku, ispod popunjenih medišnih nastavaka umeće se bježalica par sati prije nego se oduzme cijeli nastavak, oduzimanje okvira iz medišnih nastavaka se vrši kad je med zreo (poklopljeno 70 %), ne vrcati u blizini pčelinjaka, otklapanje saća se vrši vilicama i noževima (nazubljeni, s 2 oštrice, toplom vodom ili parom), nakon vrcanja s površine meda obrati pjenu i komadiće voska, a zatim med odmoriti 3-4 dana u zračnom i suhom prostoru bez mirisa na 25 *C

230. Specifična težina meda: 1,412 – 1,430 (50 l = 37 kg, 200 l = 300 kg)

231. Med u saću: prodaje se zajedno s okvirom radi autentičnosti, boksesi ili sekcije se vade iz polunastavaka odmah po poklapanju da se zadrži bijela boja poklopaca na saću

232. Radovi na pčelinjaku nakon glavne paše: formiranje (do 30 %) novih zajednica u nukleusima, krajem proljeća ili početkom ljeta proizvodni pčelinjak se popunjava rezervnim košnicama iz stacionarnog, ljeti osigurati dovoljno vode, pregled na bolesti i liječenje, rad s voskom

233. Formiranje rezervne zajednice: prvo se izdvoji nekoliko okvira s leglom i pčelama u nukleus, zatim im se dodaje matica, dezinfekcija košnice octenom kiselinom, lagana prihrana

234. Što čini pčelinju zajednicu? Jedna majka (matica), više očeva (trutovi), kćeri radilice – potomci majke i različitih očeva (15-20 potporodica), sinovi (potomci majke)

235. Što su SUPERSESTRE? Radilice koje pripadaju istoj potporodici (ista majka, isti otac), jer imaju ¾ istovjetnih gena, za razliku od polusestri koje imaju samo ¼ istovjetnih gena.

236. Što je GENOTIP, a što FENOTIP? Genotip je skup svih genetski nasljednih osobina, a fenotip je dio genotipa koji određuje osobine organizma

(građa, funkcija, ponašanje).

237. Što su ALELI? Alelomorfi su alternativni oblici istog gena, zbog različitog porijekla 2 gena u istom kromosomu.

238. Što je MITOZA, a što MEJOZA? Mitoza je dioba somatskih (tjelesnih) stanica, gdje se zadržava dvostruki (diploidni) broj kromosoma (2n = 32),

a mejoza dioba spolnih stanica (gameta): spermij i jajna stanica imaju reduciran, polovičan (haploidan) broj kromosoma (n = 16). Radilice i matica se razvijaju iz oplođenih jaja i imaju 32 kromosoma, a trutovi iz neoplođenih i imaju 16 kromosoma (oni su hemizigoti, jer su haploidni).

239. Što je PARTENOGENEZA? Reprodukcija razvojem iz neoplođenog jajeta

(arhenotokija kod trutova, telitokija kod ženki – rjeđe).

240. Što su HOMOZIGOTI, a što HETEROZIGOTI? Homozigoti su par alela istog tipa, a heterozigoti različitog, od kojih je jedan dominantan, a drugi recesivan.

241. Što su MUTACIJE? Mutacije su promjene genotipa uvjetovane raznim vanjskim faktorima (boja, oblik očiju, boja i obraslost dlačicama, oblik i veličina krila, otpornost na bolest, ponašanje u parenju, duljina života i dr.)

242. Što je RODOVNIK? To je prikaz predaka određene jedinke, a u pčelarstvu (zbog haploidnosti trutova) sadrži samo podatke o maticama.

243. Što je POLIANDRIJA? Parenje matica s više (20 – 25) trutova.

244. Što je cilj selekcije u pčelarstvu? Uzgoj visokovrijednih matica čije su zajednice tijekom 2 sezone pokazale visoke proizvodne rezultate, jer se na taj način (uz ista ulaganja i iste fiksne troškove) unapređuje ukupna proizvodnja, uz istovremeno izlučivanje slabih zajednica iz daljnjeg uzgoja, a sve to kroz sistematsko detaljno bilježenje i praćenje pokazatelja zbog unaprijed definicije poželjnih svojstava u svakoj generaciji.

245. Što je HERITABILITET? Udio u kojem se svojstvo genetski prenosi na slijedeću generaciju: varijabilnost u ponašanju: mirnoća (h2 = 0,41) rojivost, higijena, nagon za održavanjem čistoće u zajednici = otpornost na bolesti). Nažalost, heritabilitet za proizvodnju meda je nizak (h2 = 0,07).

246. Što je KONTROLA PARENJA?  Uzgoj matica u kontroliranim uvjetima parenja pod nadzorom stručnjaka za selekciju, a to je moguće instrumentalnim osjemenjivanjem ili u izoliranim sparivalištima (na otocima daljima od kopna 5 km, na kopnu 6 km zaštitna zona).

247. Koji su osnovni ciljevi nacionalnog uzgojnog programa u Hrvatskoj?

Primarni ciljevi su povećanje prinosa, tolerantnost na bolesti (varou), mirnoća. smanjenje rojidbenog nagona i brzina proljetnog razvoja, a sekundarni praćenje morfoloških odlika matice sive pčele Apis mellifera carnica.

248. Što su LAŽNE MATICE? U zajednici nakon gubitka matice, a nema mlado nepoklopljenog legla (ličinke do 3 dana) radilice prestaju graditi saće, sabiračice prestaju letjeti, stražarice ne brane zajednicu, unutar košnice je nemir, pojačano zujanje, neke radiličke ličinke pčele počinju intenzivnije hraniti i proširuju im stanicu u matičnjak, jajnici radilica počinju bujati (zbog ishrane mat. mliječi), pa iz dotad zakržljalih jajnika nakon 30 dana tzv. lažne matice (nadrimatice) polažu prva (neoplođena!) jaja, no od toga nema koristi, jer zajednica ostaje bez zaliha i ugiba od gladi.

249. Što je STARTER, a što FINIŠER?Nukleusi (oplodnjaci): Starter je posebno pripremljena zajednica za prihvat ličinki za presađivanje, bez nepoklopljenog legla, bez matice, s velikim brojem mladih hraniteljica koje ličinke hrane matičnom mliječi. Nakon 24 sata matičnjaci se prenose u finišer: donji nastavak s maticom, a u gornji (odvojen mat. rešetkom) prihranjivati i dodavati nepoklopljeno leglo. Uvjeti u inkubatoru: temp. 35 *C, rel. vlaga 70 %.

250. Obilježavanje matica bojom: zelena (2009.), plava (2010.), bijela (2011.)

251. Što je OPLODNJAK (nukleus)? Nastavak u koji se smješta mlada nesparena matica, nakon pregleda i obilježavanja. Puni se s mladim pčelama iz više zajednica, dobro izmiješane i poprskane vodom (radi smirenja) i maticom na umjereno hladno mjesto (10-16 *C) 3-5 dana.

252. Što je KAVEZ ZA MATICU? Standardna plastična rešetkasta kutija za transport ili dodavanje matice u zajednicu. Ima 2 komore (prvu za pratilje (7-10) i maticu, drugu za hranu za pratilje) i više otvora (omogućuju kontakt i hranjenje). Može služiti u tu svrhu do 14 dana.

253. Dodavanje novih matica u zajednicu: isključivo u obezmačenu (1 dan) i to u plodište (da bude zaštićena dok je pčele ne prihvate) eventualno podignute matičnjake srušiti, ne otvarati košnicu 10 dana

254. Što je TIHA IZMJENA MATICE? Ako radilice primijete da s maticom nešto nije u redu (oslabi njen feromon, razboli se i ne liježe dovoljno jaja) na rubovima saća izvlače matičnjake, prisile maticu da ih zaleže. Samo jedna izležena matica postaje zamjena staroj i ova se izmjena može vršiti jedino u vrijeme kad su prisutni trutovi.

255. Što je MED? Proizvod biljaka i pčela, prirodna slatka tvar koju pčele proizvode iz nektara medonosnih biljaka ili biljnih izlučevina i izlučevina kukaca (medljike) koje pčele skupljaju, dodaju im vlastite izlučevine, izdvoje suvišnu vodu i odlažu u stanice saća da sazrije. Većina šećera koje sadrži med se ne nalaze u nektaru, već nastaje tijekom dozrijevanja ili skladištenja, kao rezultat djelovanja enzima i organskih kiselina.

256. Vrste meda: nektarni i medljikovac

257. Vrste nektarnog meda prema paši: unifloran i multifloran

258. Vrste meda prema načinu proizvodnje: vrcani, med u saću, vrcani sa saćem, kremasti

259. Razlike između nektarnog meda i medljikovca: nektarni je slađi i kiseliji

260. Kemijski sastav meda: med je koncentrirana vodena (17,1 %) otopina jednostavnih šećera – monosaharida (95 % suhe tvari): fruktoze (38,5 %), glukoze (31 %), maltoze (7,2 %) i još 22 ostalih šećera u manjim količinama, te minerala, vitamina i enzima (0,5 %).

261. Fizikalne odlike meda: viskoznost (otpornost izlijevanju), električna vodljivost (0,o6 -2,17 mS/cm), gustoća, težnja kristalizaciji, higroskopnost (sposobnost upijanja vode iz zrak), optička aktivnost, mikrobiološka stabilnost. Glukoza i fruktoza daju medu slatkoću i energetsku vrijednost, a mirisne tvari (aromatske kiseline), pigmenti i minerali (K, Na, Ca, Mg, Fe, Zn,P, Se, Cu, Mn) ostale razlikovne odlike specifične po vrstama.

262. Koji su enzimi važni u proizvodnji meda? INVERTAZA (iz podždrijelnih žlijezdi, razgradnja saharoze hidrolizom na fruktozu i glukozu), DIJASTAZA (AMILAZA), GLUKOZA OKSIDAZA (oksidacijom glukoze nastaje glukonska kiselina).

263. Koja je najzastupljenija aminokiselina u medu? PROLIN (čiji se udio koristi kao indikator zrelosti i mogućeg patvorenja meda).

264. Što je uzrok tamnjenju meda? Obojeni spojevi melanoidi, nastali reakcijom aminokiselina i šećera, kao posljedica dužeg čuvanja ili zagrijavanja.

265. Što je KRISTALIZACIJA? Prirodno svojstvo meda, jer je prezasićena otopina u kojoj je odnos šećera i vode 70% : 20 %, pa se glukoza postepeno taloži, gubi vodu, postaje monohidrat i prelazi u kristalni oblik. Što je više glukoze (kao kod maslačka i uljane repice) , med se brže kristalizira. Što je bolja filtracija, to je manje čvrstih čestica koje pospješuju kristalizaciju. Proces se zaustavlja na + 25*C, a na +30*C kristalizirani med se dekristalizira.

266. Koja je optimalna temperatura za čuvanje meda? Ispod 5*C (jer ispod te temperature nema kristalizacije, a iznad 40*C je loše)

267. Što je KREMASTI MED? To je 100% prirodni med, bez dodataka stranih tvari, nastao laganim miješanjem svježe izvrcanog termički neobrađenog tekućeg meda na temp. 10-20*C čime se postigla kremasta konzistencija (mazivost) koja ostaje zauvijek takva.

268. Specifična toplina meda: 0,54 cal za med sa 17,4 % vlage na 20*C

269. Koja je razlika u optičkoj aktivnost glukoze i fruktoze? Fruktoza skreće ravninu polarizirane svjetlosti ulijevo, a glukoza i drugi šećeri udesno. Ovo se koristi pri razlikovanju nektarnog meda od medljikovca.

270. Zašto je higroskopnost važna osobina meda? Povećanje vlage (iznad 60 %  u skladištu) dovodi do fermentacije i kvarenja meda.

271. Senzorska svojstva meda: boja, miris i aroma, okus.

272. Boja meda: od bezbojne (bagrem) preko žute do tamno smeđe (medljikovac). Kristalizacija posvjetljava.

273. Odakle potiču miris i aroma u medu? Od aromatičnih spojeva (200) koje sadrži nektar. Svjetliji medovi su blaži, tamniji oštrijeg okusa i jače arome.

274. Zašto je med sladak? Zbog fruktoze (2,5 x slađa od glukoze).

275. Antibakterijska svojstva meda: osmotski efekt (prisutnost vode kao medija za mikroorganizme), kiselost (niska pH = 3,2 – 4,5), vodikov peroksid – H2O2

(nuzprodukt interakcije oksidaze i glukonske kiseline u razrijeđenom medu)

276. Antioksidacijska svojstva meda: zbog polifenola (najviše flavonoida)

277. Mane meda – I mane kristalizacije: a)odvajanje u slojeve: spuštanje kristala prema dnu, a tekući dio na površinu, zbog predugog skladištenja, previsoke temp.,povećane vlage b) nejednolika kristalizacija (zbog suviška vode, manjka glukoze, neprikladne temp. – zagrijavanjem do 40*C 24-48 sati nestaju mane)

II fermentacija meda: posljedica interakcije kvasaca i šećera kad nastaje CO2 i alkohol koji oksidira u octenu kiselinu, pa med postaje kiseo. Ako se med kristalizira, veći je sadržaj vode, što pospješuje fermentaciju.

278. Da li je pelud podjednako savršena hrana i za pčele i za ljude? Ne, jer sadrži neke neprobavljive tvari, a neke nisu topive u mastima.

279. Skupljanje peluda: skidanje peluda prolaskom kroz prepreke na letu ili na podnici, 0,5 – 1 kg dnevno, ljeti, ujutro.

280. Čuvanje peluda: sušenjem (u sušioniku, na 49*C 1 sat, 35-36*C 1 dan – ne na suncu, ne infracrvenim svijetlom!), smrzavanjem (u zamrzivaču na – 18*C), konzerviranjem šećerom (1:2).

281. Što je MATIČNA MLIJEČ? Izlučevina podždrijelne ili mliječne žlijezde radilica (starih 3-10 dana), hrana za maticu tijekom čitava njezina života i legla (prvih 3 dana ličinke). Nastavak hranidbe čistom matičnom mliječi ličinki radilica uzrokovala bi regresivnu metamorfozu njihovih spolnih organa. Bijela mat. mliječ koju proizvode jako mlade pčele sadrži 10 x više biopterina od prozirne mliječi starijih radilica. To je homogena tvar pastozno tekuće konzistencije, mliječne boje, karakterističnog mirisa, malo kiselkastog i trpkog okusa. Dobiva se pražnjenjem stanica saća namijenjenih larvama matica. Čuva se LIOFILIZACIJOM (pretvaranje u prašak dehidracijom pri – 60*C) i skladištenjem u hermetički zatvorene posude. Ima baktericidno djelovanje, pa se koristi u liječenju nekih bolesti. Zbog gorkog i pljesnivog okusa, u većim dozama može izazvati iritacije želuca i crijeva.

282. Što je PROPOLIS?  To nije pčelinji proizvod, već smolasta tvar koju neke radilice skupljaju s pupoljaka i kore drveća, sastoji se od smole (50%), voska (30%), esencijalnih ulja (10%), pelud (5%), bjelančevina, vitamina i elemenata u tragovima. Služi kao: a) materijal za konstrukciju («PČELINJE LJEPILO»)  za zatvaranje otvora i pukotina, učvršćenje okvira – zbog ljepljivosti se koristi u impregnaciji violina  b) antiseptik – isparavanjem  stvara mikroklimu učinkovitu protiv mnogih gljivica, virusa i bakterija c) higijena u košnici – mumifikacija leševa uginulih životinja.

283. Fizikalna svojstva propolis – boja: jablan – smeđa, joha – žute,

breza – crn, bor – žutozelen, topola – roza, konzistencija: na hladnom – tvrd i krhak, na +30*C rastezljiv, otapa se u acetonu, eteru i benzenu

284. Ljekovitost propolisa: antibakterijski, antivirusni, antioksidacijski, protugljivični učinak, najviše za liječenje infekcija kože i sluznica.

285. Skupljanje propolisa: struganjem s poda košnice ili upotrebom posebnog podloška-skupljača iznad satonoša (prazan međuprostor 8-10 mm) čije rupe pčele instinktivno zatvaraju propolisom.

286. Što je VOSAK?  Tvar koja pčelama služi kao građevni materijal za saće, izlučevina 4 para voštanih žlijezda na abdomenu (ventralnoj strani zatka) pčela starih 12-18 dana (od travnja do lipnja) iz kojih nastaje tekući vosak  koji se hlađenjem pretvara u bijele ljuske, stražnjim nogama pčele ih prebacuju ustima, obrađuju ih. Za 1 kg voska treba 1.000.000 ljuski, a pčele potroše 3,6 kg meda.

287. Sastav voska: esteri viših masnih kiselina (67 %), ugljikovodici (14%), kiseline (12%), ostale tvari (6%), preko 50 mirisnih sastojaka

288. Koliko meda može držati LR okvir? 1 okvir = 100 g voska =2-4 kg meda

289. O čemu ovisi proizvodnja voska i izgradnja saća? O jačini paše (što je paša medonosnija, treba više saća), o uzgoju legla (za više izleženih jaja, treba više saća), o prisutnosti matice (bez nje nema gradnje saća), o temperaturi (iznad +15*C počinje izgradnja saća) i o prisutnosti peluda (kao izvora bjelančevina).

290. Fizikalne osobine voska –  boja: bijela, ali kasnije (zbog primjesa propolisa i peluda) požuti, nakon ekstrakcije žuta do žutosmeđa, miris po medu, fino granuliran, spec.težina: 0,95 točka topljenja: 62-65*C

291. Zašto se mijenja saće svake godine? Tako se pčele potiču na izgradnju novog, što je dobro iz higijenskih razloga, ali i donosi profit od proizvodnje voska.

292. Od čega se dobiva vosak? Preradom voštine od starog saća, mednih poklopaca, građevnjaka ili od otpada s podnica.

293. Metode ekstrakcije voska: a) topljenjem (parni i sunčani topionik) b) kemijski (u laboratoriju)

294. O čemu ovisi kvaliteta voska? Predugo zagrijavanje tamni boju, izbjegavati posude od Al, Zn i Cu – mijenja boju, koristiti meku vodu (preventiva: 2-3 g oksalne kiseline/kg voska + 1 l vode za vezanje Ca) ispod 90*C, koncentracija akaricida (zbog korištenja lijekova protiv voštanog moljca – alternativa: skladištenje saća na hladnom, prozračnom i svijetlom mjestu na 5-15*C; korištenje sumpora, octene i mravlje kiseline), uništavanje spora američke gnjiloće (samo zagrijavanje pod pritiskom 1.400 hPa na 120*C kroz 30 min. ubija spore!), nakon topljenja odstajati preko noći u vodi na temp. 75-80*C, hladiti sporo, nakon hlađenja ostrugati nečistoće koje su se nataložile u donjem sloju voska, čuvati na tamnom i hladnom mjestu

295. Uporaba voska: za proizvodnju saća, svijeća, melema, masti i krema u kozmetici i farmaceutici, za voćarski vosak, restauraciju slika

296. Što je PČELINJI OTROV? Proizvod otrovnih žlijezdi kod radilica  i matica od 14 dana starosti, koji se skladišti u otrovnom mjehuru (0,3 mg), a za vrijeme ubadanja iz obrane ubrizgavaju kroz žalčani aparat (2 iglice koje vode kroz držak sa središnjim kanalom kroz koji teče otrov, one se pomiču jedna uz drugu poput oštrica pile, kad pčela ubode sisavca, otrovni mjehur izleti iz pčele i uz pomoć mišića se upumpa u neprijatelja, miris za paniku označi metu i poziva ostale pčele u napad).

297. Fizikalne osobine pčelinjeg otrova: gusta bezbojna tekućina gorko nakiselog okusa, specifičnog mirisa, 3 vrste: a) u otopini – bijeli, b) osušeni žuti do smeđi i c) smrznutoosušen

298. Sastav pčelinjeg otrova: voda (88 %), bjelančevine (melitin), fosfolipaza, hijaluronidaza, kisela fosfataza, histamin

299. Uporaba pčelinjeg otrova: ubodima, injekcijama, elektroforezom, u kremama i mastima, inhalacijom i tabletama u liječenju artritisa, psorijaze, multiple skleroze.

300. Skupljanje pčelinjeg otrova: uporabom električnih sredstava kojim se pčela naljuti i tako potakne da izbaci otrov.

301. Pokazatelji kvalitete meda: a) sadržaj vode (ne smije biti veći od 20%)

b) količina reducirajućih šećera (min. 65 % za nektarni, 60 % za medljikovac)  patvorine imaju manji %, ali im se udio saharoze povećava)

c) HMF(hidroksimetilfurfural)- spoj koji nastaje razgradnjom fruktoze uslijed dugotrajnog čuvanja ili pregrijavanja meda, ne smije biti veći od 40 mg/kg

d) enzim dijastaza – smanjuje se pregrijavanjem meda

e) ukupna kiselost – max. 40 mmol/kg

f) netopive tvari – max. 0,1 %

g) električna vodljivost i sadržaj pepela

302. Metode patvorenja meda: a) dodavanjem vode b) dodavanjem šećera i drugih sladila u med (uz napomenu: hranjenje pčela u paši šećerom je patvorenje!)

303. Kontrola botaničkog podrijetla meda: analizom peludnih zrnaca koji su u medni mjehur dospjeli pri skupljanju nektara, pa se nalaze i u konačnom proizvodu, njihov broj, veličina, oblik, građa eksine (vanjske stjenke) i intine (unutarnje  stjenke) i boja ukazuje na vrstu biljke od koje potječe. Napomena: apsolutno unifloran med ne postoji, jer pčele nikad ne posjećuju samo jednu biljnu vrstu! Ako  je pelud određene vrste iznad 45 %, smatra se da je med unifloran (iznimke: kesten 85 %, lipa 25 %, kadulja 20%, bagrem 20%)

304. Kontrola geografskog podrijetla: analizom peludi karakteristične za određeno zemljopisno područje

305. Kontrola kvalitete voska: miris, boja, točka topljenja, utvrđivanje saponifikacijske točke zamućenja (u patvorenom vosku CO2 pri pretvaranju u sapun u etanolu, otopina postaje bistra tek na temp. višoj od 65*C

306. Kontrola matične mliječi: sadržaj vode, količina šećera, masti, bjelančevina, pH vrijednost, sadržaj slobodnih kiselina

307. Može li se patvoriti pelud? Ne, ali na tržištu ima strane peludi s nižom cijenom od domaćeg

308. Što su REZIDUE? Štetni ostaci koji onečišćuju med: antibiotici (zadržavaju se do 15 mj.), akaricidi, pesticidi i isparavajuće tvari.

309. Bolesti pčela:  A) zarazne, nezarazne, nametničke

B) bolesti legla (poklopljenog i nepoklopljenog), bolesti odraslih pčela

310. Zarazne bolesti pčela: A) virusne (mješinasto leglo, paraliza, bolest crnih matičnjaka, izobličenih ili zamućenih krila, bolest pčelinjih kukuljica)

B) bakterijske (američka, europska i lažna gnjiloća, kiselo leglo, septikemija)

C) gljivične (nozemoza, vapneno i kameno leglo, melanoza)

311. Nametnici pčela: A) praživotinje (amebioza)

B) grinje (varooza, akaroza, tropileloza)

312. Nezarazne bolesti pčela: prehlađeno ili pregrijano leglo, svibanjska bolest,         bolest šumske paše

313. Štetnici pčela: A) moljci (voskov moljac)

B) leptiri (mrtvačka glava)

C) insekti (pčelinja uš)

D) muhe (grbasta i pčelinja)

E) kornjaši (obična i šarena kokica, slaninar, etinioza)

314. Neprijatelji pčela: medvjedi, miševi, mravi, stršljeni, ose, ptica pčelarica

315. Bolesti legla: vapnenasto, kamenito, mješinasto, prehlađeno leglo,   američka i europska gnjiloća, varooza

316. Bolesti odraslih pčela: varooza, akaroza, nozemoza, dizenterija, svibanjska bolest, trovanje biljkama, paraliza

317. Mješinasto leglo: virusna bolest poklopljenog legla, simptomi: oštećenja u stadiju propupe (ličinka poprima vrećast oblik), mumije  nalik na gondole, nije česta kod nas, ne nanosi mnogo štete, liječenje: samoozdravljenje, prihrana, utopljenje (samo ako se pojavi istovremeno s varoozom)

318. Pčelinje paralize: virusna bolest odraslih pčela (akutna i polagana) simptomi: gubitak dlake, tijelo pčele izgleda crno, ukočenost nogu i krila liječenje: samoozdravljenje, prihrana sirupom s 1-2 g/l modre galice

319. Američka gnjiloća:  bakterijska bolest poklopljenog legla, simptomi:

mrtvo leglo se raspada u smeđu vlaknastu masu mirisa na ljepilo (mach test) laboratorijska dijagnoza: uleknuti poklopci, nepoklopljeno leglo, bezbojno,

razvoj bolesti: bez zadovoljavajuće higijene i otpornosti, larve oboljevaju nakon poklapanja, a potom propadaju: stvara se zarazna crna krasta s jako zaraznim, otpornim trajnim sporama liječenje: obavezno prijaviti vet. inspekciji, nema liječenja ili dezinfekcije, uništiti pčelinjak (gušenje sumporom, paljenje košnica i pčela), osigurati područje u skladu s epizoološkim mjerama

320. Europska gnjiloća: blaga bakterijska bolest nepoklopljenog legla simptomi:

slični američkoj gnjiloći, žućkaste bezbojne ličinke naopako leže u svojim stanicama prije poklapanja liječenje: u blagom obliku – općim biološko-zootehničkim mjerama, a u uznapredovalom obliku – kao kod američke gnjiloće

321. Lažna gnjiloća : bakterijska bolest poklopljenog legla slična europskoj

322. Nozemoza: gljivična bolest odraslih pčela uzročnik: plijesan Nosema apis

simptomi: mikrospore koje dolaze s hranom i vodom (posebice u nedostatku peluda) oštećuju epitel srednjeg crijeva što uzrokuje probavne smetnje (proljev), oslabljuje organizam, ne mogu letjeti i ugibaju prerano, znaci: smeđe i žute točkice izmeta na saću liječenje: zamjena starog saća, raskužba košnice (80% octenom kiselinom), higijensko pojilište, zamjena matica

323. Vapnenasto leglo: gljivična bolest poklopljenog legla, uzročnik: plijesan Ascosphaera apis simptomi: larve zaražene micelijima bijelosive boje, stvrdnjava se poput vapna i ugibaju liječenje: zamjena saća i matice, raskužba

324. Kameno leglo: gljivična bolest legla i odrasle pčele, ali i zoonoza (kod ljudi može uzrokovati upalu pluća!) uzročnik: plijesan Aspergillus flavus simptomi: uginule ličinke požute, osuše se i stvrdnu, kod odrasle pčele napadaju mišiće i zadak, ugibaju van košnice liječenje: uništiti zajednicu, pčele i leglo spaliti, dezinfekcija košnice plamenikom, saće pretopiti

325. Amebioza: nametnička bolest (dizenterija) uzrokovana amebama, javlja se uz nozemozu simptomi: amebe se nakupe u Malpigijevim cjevčicama i uzrokuju proljev liječenje: samoozdravljenjem, u suprotnom – radikalne mjere

326: VAROOZA: nametnička bolest poklopljenog legla i odrasle pčele uzročnik: grinja Varooa destructor razvoj bolesti: oplođene ženke grinje sišu krv ličinkama, gubitak hemolimfe ometa razvoj legla, pčele su deformirane (krnja krila) znaci: kad se ličinka ispruža varoa izbaci izmet bijele boje oko kojeg se uvijek zadržava, napada samo zadak, jaja liježe u kutove stanica, od 1 odrasle varoe u 5 mj. se razvije 1.400 (u radiličkom leglu) do 6.000 potomaka (u trutovskom leglu), širenje: seljenjem košnica, prevješavanjem, grabežom, zalijetanjem, zimi s umiruće pčele grinje prelaze na zdravu liječenje: kemijskim, biološkim i biotehničkim metodama

327. Liječenje varooze kemijskom metodom: otrovom AMITRAZ,

COUMAPHOS (uništava grinje, ali štetan i za pčele, ostavlja rezidue) utvrđivanje stupnja zaraženosti: a) pregledom poklopljenog legla b) ispiranjem uzorka pčela c) praćenje prirodne smrtnosti na namašćenoj podlošci ispod mrežaste podnice – testira se 7 dana: ako je zaraženo samo 5 % legla ili pčela, ne tretira se

328. Biotehničke metode: a) izrezivanje trutovskog legla b) izdvajanje radiličkog legla i blokada matice c) izdvajanje zajednica s bržim razvojem varoe d) formiranje novih zajednica e) uzgoj i selekcija pčela tolerantnih na varoozu

329. Izrezivanje trutovskog legla: varoa radije napada trutovsko leglo, pa u proljeće, prije nego trutovi počnu izlaziti iz legla, građevnjak se izrezuje i vadi (iza njih treba ostati slijedeći građevnjak s nepoklopljenim leglom) tako se može smanjiti do 50% varoe i odgađa se tretiranje protiv varoe

330. Koje se organske kiseline koriste u borbi protiv varoe?

A) mravlja kiselina – rashlađena, da što sporije isparava, krpa natopljena 60-65% 2 ml/okvir 3-4 x dnevno 7 dana uveče na podnicu ili satonoše

B) oksalna kiselina  – nakapanjem otopine = 35 g 71% oksalne kiseline + 1 l šećerne otopine (1:1) izravno na pčele i to 5 ml otopine tjelesne temp. na klupko zimi iznad 0*C , dalje će pčele same raznijeti lijek

C) mliječna kiselina – 15%-tna otopina = 100 ml 85 % mliječne kiseline + 500 ml vode sprejanjem 8 ml po jednoj strani okvira

331. Koja se eterična ulja koriste u borbi protiv varoe?

TIMOL – spada u II skupinu netoksičnih veterinarskih lijekova, za razliku od sintetičkih akaricida ne djeluje samo na jedno područje živčanog sustava, pa je onemogućena rezistencija, ali rezidue mogu promijeniti ukus meda

a)     API LIFE VAR: tablete natopljene timolom (76%), eukaptolom, mentolom i kamforom stavljaju se na satonoše pokrivene rešetkom, vrijeme tretiranja: kasno ljeto, temp.+ 12*C trajanje: 6-8 tjedana (prva tableta 3-4 tjedna, zatim druga)

b)    THYMOVAR: pločica od tvrde spužvaste tkanine natopljena timolom (15 g) vrijeme: sredina kolovoza na satonoše (2 x 4 tjedna)

c)     APIGUARD: gel (12,5 g timola) u pliticama na satonošama koji sporo isparava i djeluje dvojako: udisanjem i međusobnom izmjenom hrane i čišćenjem, 2 x 10-15 dana, kad je vanjska temp. + 15*C

332. Tretman mineralnim uljem: koristi se PARAFINSKO ULJE u obliku a) magle ili emulzije, upuhavanjem kroz leto 1 x mjesečno 4-5 sekundi po zajednici ili b) pomoću pamučnih konopaca umočenih u otopinu od m. ulja voska i meda svakih 30 dana ili c) prašcima (fino mljeveni šećer) stvara se sloj na pčeli koji je klizak za grinje, a osim toga čepi njihove stigme (oduške) i uzrokuje smrt gušenjem

333. Tropileloza: nametnička bolest pčelinjeg legla raširena u Aziji, uzročnik: grinja Tropiaelaps clareae za razliku od varooze ne napada odrasle pčele širenje: zalijetanjem znaci: nepravilno leglo, deformirane ličinke ili neki organi

334. Akaroza (grinjavost): nametnička bolest odraslih pčela uzročnik: grinja Acarapis woodi probada stjenku dušnika i siše hemolimfu, što otežava disanje, ako se nastani na korijenu krila, pčele polete s oštećenim krilima i padaju u blizini košnice liječenje: mravljom kiselinom

335. Prehlađeno leglo: nezarazna bolest legla, pogađa najmanje kolonije prilikom naglog pada temp. u proljeće simptomi: neugodan miris uzrokovan bakterijama zbog propadanja legla, prepupa (otvoreno leglo) odumire

336. Pregrijano leglo: javlja se zbog zatvorenosti leta na košnici ili nedostatne  ventilacije ljeti pri visokim temp. ili tijekom transporta

337. Svibanjska bolest: nezarazna bolest mladih pčela uzrokovana začepom crijeva peludom koji se dešava uslijed pomanjkanja vode u proljeće, razvoj:

pelud kojom se pčele hrane veže crijevnu tekućinu, pa pčele nabreklih trbuha pužu na poletaljki liječenje: higijenske pojilice, osigurati slatku vodu u pravo vrijeme, par dana prihranjivati pčele rijetkim šećernim sirupom

338. Bolest šumske paše: u crnogorici koja oskudijeva proteinskom hranom

339. Voskov moljac: najviše šteta čini veliki voskov moljac Galleria melonella

i mali v. moljac Achroea grisella, napada slabe zajednice i staro saće (izgrađene okvire u skladištima) zaštita: mijenjati saće, držati ga u hladnom (ispod 15*C), svjetlom i zračnom prostoru liječenje: očistiti nekorišteno saće prskanjem mravljomkiselinom ili zamrzavanjem, biološki (sporama bakterije Bacillus thuringiensis)

340. Čuvanje (skladištenje) voska i saća van zajednice:  u atmosferi CO2, sumporenjem  (50 g/1 m3) ljeti 1 x mjesečno, parama octene kiseline (2 l 60-80% kis/m3 2 x 14 dana (PREDNOST: ne ostavlja rezidue, uništava i spore nozemoze!), mravljom kiselinom (8 dcl 85% kis/m3)

341. Suzbijanje pčelinje uši: timol, naftalin, fenotijazin, folbex

342. Zaštita od medvjeda: postavljanjem električnog pastira

343. Zaštita od miševa: zimsko leto, metalni češljevi na ulazu, ljepilo

344. Zaštita od mravi: ljepilo protiv miševa ili staro ulje na nogama postolja

345. Zaštita od stršljena: mamcima (pivo, riba, meso, jabučni ocat) u boci

346. Koja je oznaka upozorenja na ambalaži pesticida «OTROVNO ZA PČELE»?  R57 –  ne smije se primjenjivati na kulture u cvatu, niti na kulture u kojima cvate medonosni korov!

347. Trovanje pčela pesticidima: prouzrokuju dezorijentiranost, agresivnost, omamljenost, paraliziranost, grčeve, povraćanje, uginuća. Najopasniji: neonikotinoidi (Gaucho) OBVEZE PČELARA U SLUČAJU TROVANJA:

obavjestiti inspekciju, zapisnik s izjavom vlasnika pčela, svjedocima, opisom lokacije i pčelinjaka, ponašanja pčela, uzorci (3) za pretragu ZAŠTITA: seljenje 5 km od granice tretiranja ili zatvaranje (osigurati vodu – prskanjem i kvalitetnu ventilaciju mrežama na letima ili proširivanjem košnice praznim nastavkom)

348. Što su NEKTARIJI? Mednici  su žlijezde specijalizirane za izlučivanje biljnog sekreta, mogu biti floralni (cvjetni) i ekstrafloralni (izvancvjetni)

349. Što je po svom kem. sastavu NEKTAR? Vodena otopina raznih šećera s malim količinama aminokiselina, vitamina, aromatskih tvari, esencijalnih ulja, organskih kiselina i minerala. KATEGORIJE: a) s više saharoze (djeteline, grahorice) b) s podjednako saharoze, glukoze i fruktoze (bagrem) c) s više glukoze (uljana repica) ili fruktoze (kesten).

350. Što su KSILEM i FLOEM? Provodna tkiva viših biljaka. Ksilem provodi vodu i min. tvari od korijena uzlazno preko stabljike do listova, a floem u vodi otopljene asimilate od listova silazno.

351. Što utječe na kvalitetu i količinu nektara? Unutarnji faktori: volumen floema, veličina nektarija, dob, spol i dozrelost cvijeta Vanjski faktori: vrijeme, tlo, temp. +10*C (noću) 18-32*C (danju), vlažnost: 60-80% (zrak) 50-60% (tlo),

insolacija (sunčeva energija ), strujanje zraka

352. Prerada nektara u med: Nektar skupljaju pčele letačice i u košnicu ga donose u mednom mjehuru, jednim ga dijelom koriste za vlastitu ishranu i ishranu legla, a višak prerađuju u med, kao rezervnu hranu koju smještaju u stanice saća. A) KEMIJSKA PROMJENA : Pčele sišući nektar rilcem dodaju sekret podždrijelnih žlijezda i smještaju ga u medni mjehur, gdje počinje razgradnja disaharida u polisaharide – enzim invertaza razlaže saharozu na glukozu i fruktozu (osim njega iz istih žlijezda izlučuju se i enzimi dijastaza i glukoza oksidaza) B) FIZIKALNA PROMJENA (isparavanje vode): kad uđu u košnicu sabiračice rilcem na rilce prenesu nektar kućnim pčelama, a one ga određeno vrijeme drže u svom mednom mjehuru i nastavljaju njegovu preradu.

Pomičući čeljusti izbacuju kapljice nektara na vrh rilca, nakon čega ga opet gutaju ponavljajući ove radnje mnogo puta 15-20 min. Tako nektar u tankom sloju dolazi u kontakt s toplim zrakom u košnici što mu smanjuje udio vode na 40-50%, a obogaćuje enzimima. U stanicama saća nastavlja se dodatno isparavanje vode iz tzv. nezrelog meda, a pošto ga kućne pčele prenose izstanice u stanicu dodatno gubi suvišnu vodu zbog lepezanja krilima plus dodatak nove količine enzima. Kako se smanjuje udio vode, tako se povećava konc. šećera, pa se nezreli med počne zgušnjavati i kad sadržaj suhe tvari dosegne 80-82% konc. od nezrelog nastaje tzv. zreli med. Tog trenutka pčele ga poklapaju voštanim poklopcima. Dakle – nektar je šećerna otopina iz nektarija do trenutka kad se odloži u saće, tad postaje nezreli med, a kad se zgusne, postaje zreli med.

353. Što je MEDLJIKA? Medna rosa ili medun je slatka tvar proizvod lisnih i štitastih uši (u Istri medeći cvrčak) na crnogorici (jela, smreka) i bjelogorici (hrast, vrba, lipa, kesten, javor).

354. Medonosno bilje kontinentalnog područja: lijeska, joha, visibaba, drijen, šafran, jaglac, vrba, šumarica, plučnjak, topola, jasika, jasen, hrast, grab, trešnja, višnja, jabuka, maslačak, kopriva, gavez, uljana repica, glog, javor, bagrem, grahorka, trputac, malina, kupina, facelija, amorfa, lipa, kesten, različak, kadulja, crvena i bijela djetelina, inkarnatka, bundeva, smiljkita, majčina dušica, bršljan, smiljkita, metvica, suncokret

355. Medonosno bilje mediteranskog područja: bajam, ružmarin, mandarina, lovor, crnika, maslina, kadulja, kupina, iva, mirta, lavanda, šparoga, vrijesak

356. Što je PČELARSKI KATASTAR? Popis s razmještajem pčelara i (stacionarnih i selećih) pčelinjaka radi optimalnog uzgoja, oprašivanja (3-12 košnica/ha), organizirane preventive ili liječenja.

357. Što je MONITORING PČELINJIH PAŠA? Sustav informiranja pčelara o stanju na terenu (zdravstveno stanje kulture, meteorološki uvijeti) putem poljosavjetne službe

358. Oprašivanje bilja: Da bi oplodnja bila uspješna, pčele moraju posjetiti cvijet – crvene djeteline 2x, suncokreta 8-10 x, grahorice 10-12 x, voćke 15-20 x.

preporučena udaljenost između skupova košnica = 400 m (susretno oprašivanje).

Oprašivanje povećava klijavost i broj zametnutih sjemenki, pomaže u formiranju simetričnog i pravilnog ploda.

359. Kako se vrši DRESURA PČELA? Pomoću šećernog sirupa obogaćenog mirisima biljke na koju se želi usmjeriti (100 cvjetova/l rijetkog šeć. sirupa 1:1)

360. Bumbari: kukci iz porodice pčela, kolonije 100-500 jedinki, gnijezde se ispod površine tla, na livadama, u otvorima drveća specifičnosti u odnosu na pčelu: leti brže i na nižim temp. aktivan i za naoblake, dobro podnosi vjetar iskorištavanje: oprašivanje paprike, rajčice, lucerne, u plastenicima

361. Pčele rezačice: za oprašivanje lucerne, djeteline, sj. luka, sj. mrkve 150 rezačica učini posao kao 3.000 medarica specifičnosti u usporedbi s medaricama: imaju gladak žalac koji ne ostaje na mjestu uboda, pa pčela ostaje živa; ženke oštrim mandibulama režu lišće koje koriste za oblaganje gnijezda; nemaju košarice na zadnjim nogama, već pelud skupljaju na dlačicama trbuha

362. Solitarne pčele zidarice: oprašuju badem , jabuke, višnje, kruške, šljive (za te voćke su 80 x efikasnije od medarica), brusnicu specifičnosti: ne žive ukošnicama, ne roje se, nemaju matice, niti radilice, grade gnijezda od blata, leti pri nižim temp. nisu izbirljive (kruška), leti uokrug 200-250 m

363. Nametnici divljih pčela: djetlić, vrabac, glodavci, tvor, gušter, žaba, stršljen, voskov moljac, muhe, pauci, kornjaši, grinje

MALI TEST ZNANJA

Ako ste pročitali prilog na istu temu u rubrici “JESTE LI ZNALI” neće vam biti teško odgovoriti na pitanje tko je u društvu na slici gore najstariji, odnosno kad su se njihovi preci pojavili na našoj planeti!

odgonetka 1 - kopija

Prvi rakovi su se pojavili na Zemlji u razdoblju paleozoika (ordovicij) prije 505 do 438 milijuna godina. Prve ribe pojavile su se prije 438 do 408 milijuna godina (silur). Prvi kukci su se pojavili prije 408 do 360 milijuna godina (devon), a prvi gmazovi prije 360 do 286 milijuna godina (karbon). Dinosauri se pojavljuju u mezozoiku (trijas) prije 248 do 213 milijuna godina. Prve ptice se  pojavljuju na Zemlji prije 213 do 144 milijuna godina (jura). Prve biljke cvjetnice pojavile su se prije 144 do 65 milijuna godina (kreda). Preobrazba osa (koje su mesožderke) u prve prave pčele (koje se hrane isključivo nektarom i peludom) nastala je prije 80 milijuna godina. Prvi hominidi (prapreci ljudi) pojavljuju se u kenozoiku (miocen) prije 25 do 5 milijuna godina, ali poljoprivredu i tehnologiju čovjek razvija tek prije 10.000 godina.

NOVI KVIZ

KOJA OD ŽIVOTINJA NA SLICI U PRIRODNIM UVJETIMA (DAKLE, NE U ZOOLOŠKOM VRTU ILI KOJOJ DRUGOJ VRSTI IZOLACIJE) IMA NAJDUŽU ŽIVOTNU DOB: MRAV, ALIGATOR, KORNJAČA, GRIZLI, PAS, SLON, KONDOR, PČELA, ŠIŠMIŠ ILI ČIMPANZA?

životni vijek životinja

Prema enciklopediji Britannica od navedenih životinja najduže živi golema kornjača (177 godina), zatim andski kondor (72), slon (67), aligator (56), čimpanza (37), pas (34), grizli (31), mrav (15), šišmiš (2). Matica medonosne pčele u prosjeku živi 3 do 4 godine, ali može doživjeti i 7 godina, Život radilica je mnogo kraći: mjesec do mjesec i pol (u vrijeme intenzivnih aktivnosti), odnosno nekoliko mjeseci (za vrijeme zimskog mirovanja). Trutovi žive 3 do 6 mjeseci, izuzetno i duže, ako im radilice dozvole prezimiti (npr. zbog bezmatičnosti).

ZANIMLJIVOST: Nasuprot uobičajenom mišljenju, leptiri nemaju najkraći životni ciklus. Iako odrasla jedinka nekih vrsta leptira živi vrlo kratko i “umire za jedan dan”, razvojni stadij (ličinka – gusjenica) traje kod pojedinih vrsta leptira i nekoliko mjeseci do godinu dana! 

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s