VIJESTI IZ UDRUGA

ripenda-naslovnica

PRVO OCJENJIVANJE MEDA ISTOČNE ISTRE „RIPENDA 2016.“

        Pčelarska udruga „Labin“ u suradnji sa Lokalnom akcijskom grupom Istočna Istra i financijsku potporu Istarske županije, Grada Labina, te općina Raša, Sveta Nedelja, Kršan i Pićan organizirala je 3. prosinca 2016. prvo ocjenjivanje kvalitete meda Istočne Istre „Ripenda 2016.“ Sva događanja: senzorska analiza meda, video-prezentacija, degustacija meda i popratne aktivnosti, te proglašenje rezultata ocjenjivačkog suda i dodjela priznanja za sudjelovanje uz prigodni domjenak za sve sudionike i posjetitelje održavali su se u prostorijama osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ Labin područne škole na Katurama.

      Na „Ripendi 2016.“ su se natjecali isključivo pčelari s područja istočne Istre s ciljem promoviranja lokalnih pčelara i potencijala ovog kraja za bavljenje pčelarstvom i apiturizmom. Na prvo ocjenjvanje meda istočne Istre stiglo je pedesetak pčelara Labinštine i iz drugih dijelova Istre i Kvarnera, predstavnika općina i drugih uzvanika. Manifestaciju je imala čast otvoriti dogradonačelnica Grada Labina Eni Modrušan koja je pohvalila rad labinskih pčalara i naglasila da  PU „Labin“ sa sve većim brojem mlađih članova ima zavidan potencijal i perspektivu za unapređenje pčelarstva Labinštine. Prisutnima se obratio s par prigodnih riječi predsjednik PU „Labin“ Zvonko Radas, a u ime organizatora i sponzora Darko Martinović, jedan od najaktivnijih članova Udruge koji je već tri godine predstavnik istarskih pčelara u HPS-u. U kulturno-zabavnom dijelu programa manifestacije nastupali su talentirani učenici i učenice Osnovne glazbene škole Matka Brajše Rašana iz Labina.

ripenda-1

Osim što su se organizatori pobrinuli da potrošači mogu kušati medove 14 pčelara-učesnika u takmičenju, po prvi put su imali prigodu da na licu mjesta i vide kako se vrši senzorska analiza meda. Svi uzorci meda prethodno su bili podvrgnuti kemijskoj i peludnoj analizi u laboratoriju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U povjerenstvu za ocjenjivanje bili su prof. dr. sc. Dragan Bubalo u svojstvu predsjednika, te članovi dr. sc. Gordana Hegić i mag. ing. agr. Josip Rogina. Paralelno sa ocjenjivanjem, odvijao se i stručno-edukacijski dio programa u zasebnoj učionici. Za pčelare je organizator pripremio dva stručna predavanja: „Kako do visokih prinosa meda?“ (predavač: prof. Dario Frangen) i „Botaničko podrijetlo meda“ (predavač: prof. dr. sc. Dragan Bubalo) i jedno za širu javnost pod nazivom „Mogućnosti finaciranja projekta u pčelarstvu iz mjere Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. i mjere Lokalne razvojne strategije LAG-a Istočna Istra (izlagala je Sanja Dobrić Bedrina, voditeljica projekta LAG-a Istočna Istra).

ripenda-2

Po završetku ovog dijela manifestacije nastupio je najvažniji trenutak (kako za sudionike u takmičenju, još i više za  za same organizatore, jer im je ovo bila prva ovakva priredba): proglašenje rezultata ocjenjivačkog suda. Ukupni pobjednik je Miran Gortan sa svojim medunom, a uz njega je, kao ukupni pobjednik po vrsti meda, nagrađen za cvjetni med Fredi Petrović. Zlatna odličja dobili su Miran Gortan, Igor Petrović i Zvonimir Pavičić za medun, zatim Klaudio Peteani za med od kadulje i Fredi Petrović za cvjetni med. Srebrim odličjima nagrađeni su Nenad Franković za med od javora, Darko Martinović i Neda Božičković za cvjetni med, koja je u ovoj kategoriji nagrađena i za medun. Brončana odličja dobili su Emil Licul, Danijel Pavinčić i Florijan Radičanin za cvjetni med te Cvetko Gortan i Darko Martinović za medun. U dodjeli priznanja organizatorima je pomogla dogradonačelnica Grada Labina Eni Modrušan i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, koji je uoči samog svečanog čina održao i prigodni govor u kojem se dotakao najaktualnijih događaja u pčelarstvu naše županije, posebno naglasivši važnost zaštite izvornosti istarskog meda.

ripenda-3

Po završetku službenog dijela priredbe, za sve sudionike ocjenjivanja i njihove goste, organizatore i pokrovitelje organizirana je mala zakuska uz koju se nastavilo neformalno druženje i izmjena utisaka o događaju. Podsjetimo da je PU „Labin“ osnovana prije 36 godina, kada je brojala čak 120 pčelara, a prvi predsjednik je bio Salvaro Napoleon, koji je svojevremeno bio i predsjednik Skupštine Pčelarskog saveza, član Komisije za pčelarstvo pri Republičkom komitetu za poljoprivredu i član predsjedništva Pčelarskog saveza Jugoslavije. Danas ova udruga ima 83 člana, na čelu joj je Zvonko Radas. Na području svog djelovanja PU „Labin“ je poznata i po humanitarnoj ulozi: niz godina je organizator darivanja meda Crvenom križu Labin za pomoć najugroženijim obiteljima, te vrtićima u Vinežu i Potpićnu.

Manifestacija „Ripenda 2016.“ je nastavak odlične suradnje između Udruge I LAG-a Istočna Istra, koja je započela donošenjem i usvajanjem strategije daljnjeg razvoja pčelarstva na ovim prostorima u lipnju prošle godine, a prema riječima najistaknutijih aktivista obje organizacije slijede nove aktivnosti u pravcu prepoznatljivosti pčelarstva kao produktivne proizvodne grane s perspektivom samozapošljavanja mladih na Labinštini i šire. Iako je PU „Labin“ na svom putu imala nemali broj problema, zahvaljujući zajedništvu, entuzijazmu i ustrajnosti u posljednjih par godina uspjela je ostvariti sve zacrtane ciljeve. Čestitamo im na svim dosadašnjim uspješno provedenim projektima i želimo još puno uspjeha u radu: medno, dragi prijatelji!  

projekt-medeni-zajtrk

DOPIS  ČZS POVODOM 10-GODIŠNJICE PROJEKTA „MEDENI ZAJTRK“ 

Slovenija je dom izvanrednih pčelara! Svaki treći petak u studenom održavamo naš tradicionalni „Med za doručak“.U organizaciji naših pčelara djeci u slovenskim vrtićima i osnovnim školama 18. studenog bude poslužen med za doručak. Osim toga ovaj je dan proglašen za Dan slovenske hrane. 

Ove je godine bio poseban zbog obilježavanja 10. godišnjice ove manifestacije. Na ovaj dan su pčelari posjetili djecu u vrtićima i osnovnim školama i prezentirali im pčelarstvo i važnost pčela. Svako dijete u vrtiću i školarci do trećeg razreda osnovne škole dobili su letak s temama vezanim za pčele, pčelinje proizvode i čuvanje prirodnog okoliša. Dječji vrtići i škole su prihvatili ovu kampanju s velikim entuzijazmom te je često medeni doručak  postao znatno više nego samo doručak: sada imamo mnogo prekrasnih priča i projekte vezanih za pčele i pčelarstvo. Za ovaj smo jubilej predložili smo da zborovi vrtićima i školama pjevaju poznatu pjesmu “Čebelar” – na različitim mjestima, ali u isto vrijeme! Pokazalo se da smo uistinu nacija pčelara! Više od 430 škola i vrtića s preko 42.000 pjevača pridružili su se našoj inicijativi da se formira vjerovatno najveći simultani zbor, što možete i sami osjetiti, ako posjetite YouTube kanal

(https://www.youtube.com/channel/UCnKLDuOFXYZE2NBKum43ffg/videos~~HEAD=dobj)

s više od 260 videa koji će vam pokazati mnogo više nego što se to iskazati riječima!
Nadamo se da će se u narednim godinama ovoj inicijativi pridružiti i druge pčelarske organizacije iz različitih zemalja i dijeliti med doručak na ovaj dan. 

Tanja Magdić, savjetnik za javne savjetodavne službe o pčelarstvu

ripenda-2016

Pčelarska udruga „Labin“ u subotu, 3. prosinca 2016. godine u prostorijama O.Š. „Ivo Lola Ribar“ Labin P.Š. Kature organizira:

  1. OCJENJIVANJE MEDA ISTOČNE ISTRE „RIPENDA 2016.“

PROGRAM STRUČNIH PREDAVANJA I OSTALIH DOGAĐANJA

10:00 – 10:35 Svečano otvaranje

11:00 – 12.00 prof. Dario Frangen: „Kako do visokih prinosa meda?“

11:00 – 13:30 Senzorsko ocjenjivanje meda

12:10 – 12:40 Sanja Dobrić Bedrina: “Mogućnosti finaciranja projekata u pčelarstvu iz mjere Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. i mjere Lokalne razvojne strategije LAG-a Istočna Istra

12:50 – 13:50 prof. dr. sc. Dragan Bubalo: „ Botaničko podrijetlo meda“

14:30 – 15:00 Proglašenje rezultata ocjenjivačkog suda

15:00 Zakuska

radionica

Sigurnost i kvaliteta pčelinjih proizvoda – Tehnički i tržišni mehanizmi njihovog osiguranja (projektna radionica)

 Mjesto održavanja: Kongresna dvorana hotela  „ Aurora“, Mali Lošinj

Vrijeme održavanja: utorak, 15.11.2016. s početkom u 17:00 sati

Organizatori: Udruženje pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije, Pčelarska udruga „Kuš“ Cres-Lošinj, Katedra za zdravstvenu ekologiju, Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci

Moderatori: Branko Vidmar, doc.dr.sc. Dražen Lušić

Teme Radionice:

  • Postignuća Udruženja pčelarskih organizacija PGŽ i pravci djelovanja
  • Uloga i značaj pčelarskih udruga u promišljanju politike kvalitete pčelarske djelatnosti
  •  Projekt „Salvia aurea“, međunarodno natjecanje za najbolji med kadulje
  •  Predstavljanje „Hrvatskog pčelarskog instituta“
  •  Predstavljanje projekta „Bilateralno jačanje institucija u cilju postizanja vodećih uloga u području autentičnosti pčelinjih proizvoda“
  • Kvaliteta i sigurnost pčelinjih proizvoda. Iskustva susjednih zemalja (Republika Hrvatska/Republika Srbija)

 Predviđeni sudionici:

Branko Vidmar, Udruženje pčelarskih udruga PGŽ, Udruga Biopčela; Đuka Petrić, član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza za PGŽ; Mirko Almaši, Udruga proizvođača meda kadulje; Mladen Dragoslavić, Udruga pčelara „Kuš“, Mali Lošinj-Cres; doc.dr.sc. Darija Vukić Lušić, Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci, Nastavni Zavod za javno zdravstvo PGŽ; doc.dr.sc. Jelena Trifković, Kemijski fakultet, Sveučilište u Beogradu; prof.dr.sc. Dušanka Miljković-Opsenica, Kemijski fakultet, Sveučilište u Beogradu; prof.dr.sc. Živoslav Tešić, Kemijski fakultet, Sveučilište u Beogradu; doc.dr.sc. Dražen Lušić, Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci, Hrvatski pčelarski institut

program-dalmatine-2016

Od 26. do 27. studenog 2016. će se održati sedmi po redu međunarodni pčelarski sajam „Dalmatina 2016.“ i sedmo ocjenjivanje kvalitete meda. Mjesto: Split, hotel “Zagreb” (Duilovo). Ulaz besplatan! Dobro došli!

program-xx-hlebinskih-susreta-kopija-kopija

U nedjelju, 4. prosinca 2016. odražavaju se jubilarni XX . Hlebinski susreti pčelara – tradicionalna manifestacija povodom blagdana Svetog Ambrozija. PU “Lipa”iz Koprivnice, Koprivničko-križevačka županija kao organizatori, te HPS, Općina Hlebine, OŠ Hlebine i Župa Svete Katarine iz Hlebina kao suorganizatori Vas pozivaju da svojim prisustvom uveličate ovu svečanost! Medno svim pčelarima!

zagrebacka-zupanije-dodjeluje-pcelarima-130-000-kn

Na temelju Odluke o utvrđivanju kriterija i načina ostvarivanja prava na donaciju pčelarskim udrugama Zagrebačke županije (KLASA: 022-01/16-01/48, URBROJ: 238/1-03-16-35 od 12. listopada 2016. godine) i Odluke o raspisivanju Natječaja za dodjelu donacija pčelarskim udrugama Zagrebačke županije (KLASA: 022-01/16-01/48, URBROJ: 238/1-03-16-36 od 12. listopada 2016. godine) Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

JAVNI NATJEČAJ o dodjeli donacija pčelarskim udrugama Zagrebačke županije

  1. Predmet Natječaja Dodjela županijske donacije za utvrđivanju kriterija i načina ostvarivanja prava na donaciju pčelarskim udrugama Zagrebačke županije u ukupnom iznosu od 130.000,00 kuna iz Proračuna Zagrebačke županije za 2016. godinu, koji su obavljeni ili će biti obavljeni u 2016. godini, a odnose se na troškove prihrane pčelinjih zajednica čiji je opstanak ugrožen nepovoljnim klimatskim prilikama.
  2. Kriteriji za dodjelu donacije Korisnici županijske donacije su organizacije poljoprivrednih proizvođača koji se bave pčelarskom proizvodnjom (pčelarske Udruge), koje imaju sjedište na području Zagrebačke županije, a čiji su članovi nositelji odnosno odgovorne osobe upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji, a imaju prebivalište odnosno sjedište na području Zagrebačke županije. Županijska donacija podrazumijeva dodjelu bespovratnih novčanih sredstva iz Proračuna Zagrebačke županije putem Javnog natječaja pčelarskim udrugama Zagrebačke županije. Prihvatljivi troškovi za dodjelu županijske donacije su troškovi prihrane pčelinjih zajednica čiji je opstanak ugrožen nepovoljnim klimatskim prilikama. Kriteriji za odabir su:

Iskustva u radu sa sličnim projektima,

– Broj članova udruge upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji,

– Broj pčelinjih zajednica,

– Uključenost drugih subjekata u financiranje (ministarstvo, grad, općina).

Ukoliko prijavitelj ima iskustva u radu sa sličnim projektima maksimalno može ostvariti do 2 boda. I broj članova udruge upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji igra određenu ulogu pri odabiru i nosi do 4 boda, kao i broj pčelinjih zajednica (maksimalno do 4 boda), a uključenost drugih subjekata u financiranje (ministarstvo, grad, općina) nože donijeti do 2 boda. Pravo na donaciju iz Proračuna Zagrebačke županije za 2016. godinu mogu ostvariti prijavitelji koji ostvare minimalno 6 bodova.

Prijava se podnosi na obrascu koji će korisnicima biti dostupan na službenim stranicama Zagrebačke županije http://www.zagrebacka-zupanija.hr i u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije. Uz obrazac prijave koji obavezno mora biti potpisan i ovjeren od strane odgovorne osobe, potrebno je priložiti propisanu dokumentaciju. Prijave podnesene izvan roka propisanog Natječajem neće se razmatrati. U slučaju nepotpune prijave, Upravni odjel obavještava podnositelja o potrebnoj nadopuni dokumentacije. Podnositelj je dužan dopuniti prijavu u roku od 8 dana od dana primitka obavijesti. Ukoliko podnositelj ne dopuni svoju prijavu u roku takav zahtjev neće se dalje razmatrati. Korisnici sredstava dužni su podnijeti izvješće o namjenski utrošenim sredstvima Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, najkasnije do 31. prosinca 2016. godine. Ukoliko je korisnik županijske donacije priložio neistinitu dokumentaciju ili prijavljeno stanje ne odgovara njegovom stvarnom stanju, korisnik dobivena sredstva mora vratiti u Županijski proračun, te će biti isključen iz svih županijskih donacije u nadležnosti Upravnog odjela u narednih pet (5) godina. Ukoliko je Korisniku županijske donacije pogreškom isplaćen viši iznos od stvarno potrebnog, dužan je u roku od osam (8) dana od primljene obavijesti o pogrešci, viši iznos isplaćenih sredstava vratiti u Županijski proračun. Ako korisnik nije izvršio povrat, bit će isključen iz svih županijskih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju u narednih pet (5) godina.

  1. Mjesto i način dostave prijave

Prijave se mogu dostaviti na jedan od slijedećih načina:

(1) poštom preporučeno u zatvorenoj omotnici na adresu: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo s naznakom „Prijava na javni natječaj – NE OTVARAJ“ Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

(2) osobnom dostavom putem pisarnice Zagrebačke županije na adresi: Ulica grada Vukovara 72/VI, 10000 Zagreb.

  1. Rok za dostavu prijave

Natječaj je otvoren 8 dana od dana objave. Prijave zaprimljene nakon iskorištenja sredstava osiguranih u Proračunu i prijave zaprimljene izvan roka za prijavu neće se razmatrati.

  1. Način objave rezultata

Rezultati Natječaja objavljuju se na službenim stranicama Zagrebačke županije http://www.zagrebackazupanija.hr . Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo pismeno obavještava svakog pojedinog korisnika o odobrenom iznosu novčane donacije te načinu ostvarenja iste, kao i korisnike kojima donacija nije odobrena zbog nepotpune prijave, zbog toga što je ista pristigla izvan roka ili zbog nedostatnih proračunskih sredstava.

  1. Informacije

Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, broj telefona 01/6009-466, 6009-426 radnim danom isključivo od 9 – 12 sati. KLASA: 320-08/16-01/03 URBROJ: 238/1-08-16-05 Zagreb, 17. listopada 2016.

udruga-pcelara-pula

Projekt “Upoznajmo pčele i njihove proizvode”

U cilju popularizacije pčelarstva, meda i proizvoda od meda Udruga pčelara Pula organizirat će niz besplatnih predavanja za pčelare, ali i sve zainteresirane građane. Kako doznajemo od Nikole Bićanića, predsjednika udruge, jedan od ciljeva Udruge pčelara Pula je edukacija pčelara te popularizacija pčelarstva i pčelarskih proizvoda kod građana, a pogotovo djece i mladeži, uz već poznati cilj promicanje razvitka i unapređenja pčelarstva i pčelarskih djelatnosti te očuvanja prirodnog okoliša.

Potpora Grada Pule

To čine putem stručnih predavanja, tečajeva, seminara te drugih oblika obrazovanja.

– U skladu s tim ciljevima, udruga je, uz potporu Grada Pule, osmislila projekt “Upoznajmo pčele i njihove proizvode” u sklopu kojeg će se održati više predavanja priznatih stručnjaka s područja pčelarstva, apiterapije i veterine, veli Bićanić.

Predavanja, koja će biti prilagođena i dostupna svima, počela su u petak 14. listopada i održavat će se do kraja travnja. Svaki mjesec održat će se jedno do dva predavanja koja su namijenjena ne samo pčelarima, nego i svim zainteresiranim građanima Pule. Ona će također biti dostupna pčelarima ostalih pčelarskih udruga s područja Istre te svima zainteresiranim stanovnicima.

Podbacio bagrem

Sva stručna predavanja će se održavati u Domu sportova Mate Parlov, a prvo uvodno predavanje je održao renomirani stručnjak prof. dr. sc. Nikola Kezić. Ovaj predavač, po mnogima alfa i omega hrvatskog pčelarstva, govorio je na temu “Prošlost, sadašnjost i budućnost pčelarstva u Hrvatskoj”.

Inače, kako doznajemo, udruga trenutno okuplja 65 aktivnih članova s područja južne Istre (bivše općine Pula), a broj članova tijekom godine varira oko stotinjak. Na pitanje kakva je za pčelare bila sezona, Bićanić veli da je sezona, što se tiče južne Istre, bila loša za one koji imaju stacionirane košnice jer je bagrem skroz pobacio, a na isto se žale i medari sa sjevera koji pčele sele na Ćićariju. No, dodaje kako su oni pčelari koji sele svoje pčele u Liku ili Gorski kotar prošli dobro, a na pojedinim mikro-lokacijama čak i odlično.

Prvi školovani “Titov pčelar”

Prvo, neformalno okupljanje pčelara Puljštine počelo je 60-ih godina prošlog stoljeća, a prva registracije udruge bila je 1970. godine kada je za predsjednika udruge izabran prof. Anton Crnobori. U početku je pčelarsko društvo okupilo desetak pčelara amatera (Roce, Geza, Bulešić, Ravnić, Pleslić, Galić). Godine 1979. predsjednikom postaje Luka Radojčić. U tom razdoblju udruga bilježi nagli razvoj. Broji stotinjak članova i druga je najveća udruga pčelara poslije Osijeka. Prvi školovani pčelar iz udruge bio je Stjepan Bartolić iz Fažane. Pohađao je pčelarsku školu u Novom Vinodolskom. Pčelinjak je imao na otočju Brijuni kao službeni “Titov pčelar”.

(B. PETROVIĆ: Glas Istre od 12.10.2016.)

foto-natjecaj-zivot-s-pcelama-1

FOTO-NATJEČAJ „ŽIVOT S PČELAMA“

Ljubav i osjećaj poštovanja prema pčelama te poruka o blagodatima pčelinjih proizvoda mogu se iskazati na razne načine: uzgojem pčela, popularizacijom struke, edukacijom… U svrhu iskazivanja zahvalnosti prema onome što čine za prirodu i ljude, oni umjetnički nadareniji okušat će se u proznim tekstovima, stihovima, likovnim radovima, animiranim filmovima… Danas svako dijete zna za pčelicu Maju, a više nas ne čude ni tetovaže ni manikure koje odišu iskrenim divljenjem prema tim malim, a tako korisnim bićima. Ipak, fotografija je uvijek bila i zauvijek će ostati jedan od najupečatljivijih dokumenata kojima bilježimo neumitan protok vremena, kojeg smo svjesni i u svojem životu, a još više u daleko kraćem životu ovih neumornih tragača za nektarom i peludom. Danas, kad je opstanak pčela ugroženiji nego ikada zbog stakleničkog učinka i globalnog zatopljenja, fotokemijskog smoga, fenomena kiselih kiša, zagađenosti pesticidima i drugim onečišćivačima, nužan je dodatan trud na osvještavanju javnosti oko ovih problema, bilo nastupima u medijima i apelima za spas pčela bilo edukacijom građanstva ili uz pomoć projekata, poput ovoga koji je pred vama. Možda će se ovaj potez dijelu pčelara učiniti nedostatnim ili preblagim jer su grijesi i štete koje činimo prirodi nemjerljivo veliki, ali svaki put počinje prvim korakom, pa neka ovo bude prvi korak s ciljem osvješćivanja ljudi oko zagađivanja okoliša i izumiranja pčelinjih vrsta.

Fotonatječaj „Život s pčelama!” otvoren je od 1. listopada 2016. do 15. siječnja 2017. godine.
 Po završetku natječaja sastat će se stručno povjerenstvo koje će objaviti pobjednike na internetskim stranicama Hrvatskoga pčelarskog saveza najkasnije do 25. siječnja 2017. te u časopisu „Hrvatska pčela” u veljači 2017. godine.Autorske fotografije u digitalnom obliku i visokoj rezoluciji šalju se na e-adresu: vlesjak@pcela.hr, a u poruci treba navesti: ime, prezime, datum rođenja, adresu te telefonski broj sudionika.

Pravila natječaja:

1. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe državljani Republike Hrvatske koji se profesionalno ili amaterski bave fotografijom.2. Tema „Život s pčelama” zamišljena je kao edukativna s ciljem upoznavanja društvene okoline s prirodnim okruženjem u kojem se nalazimo te s ciljem poticanja njihove interakcije. Povezanost čovječanstva i pčela toliko je široka da je tema u tom pogledu bezbroj, no najbolje je uočljiva u svakodnevnom oprašivanju bilja i marljivosti pčela u svom stanu, odnosno košnici. U tom su pogledu formirane i nagrade, to jest s ciljem da mladim pčelarima i početnicima pruže određenu materijalnu osnovu za stjecanje većih znanja i lakše pčelarenje.3. Svaki sudionik može poslati do tri (3) pojedinačne fotografije. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dopuštena je predaja obrađenih fotografija, a ako je riječ o fotomontaži, autor mora upotrebljavati isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni će broj fotografija nakon selekcije i ocjenjivanja koje će provesti stručno povjerenstvo biti reproduciran na formatu fotopapira do maksimalno 30 × 20 centimetara.4. Način prijave autora: isključivo slanjem radova na e-adresu: vlesjak@pcela.hr.
Svi zainteresirani mogu poslati fotografije, a u elektroničkoj poruci obavezno trebaju navesti svoje osobne podatke, to jest ime, prezime, datum rođenja, adresu i telefonski broj ili broj mobitela.
Nakon primitka fotografija organizator će poslati natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova.
Prijave traju od 1. listopada 2016. do 15. siječnja 2017.5. Format fotografije može biti najviše 3000 piksela po široj stranici i 2000 piksela po kraćoj, s gustoćom do 300 dpi. Fotografija ne smije biti veća od 5 MB, a treba biti u formatu JPG (JPEG). Fotografije treba slati s nazivom po vlastitom izboru, pri čemu naslov ne smije sadržavati slova s dijakritičkim znakovima (đ, š, ž, ć, č) kao ni „posebne” znakove (primjerice ()/&%$#“!?*’+¸¨;,\ i slične). Naziv fotografije može biti dodatno naveden. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake poput logotipa ili vodenog žiga autora.6. Stručni žiri odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.7. Rezultati će biti objavljeni 25. siječnja 2017. godine na internetskim stranicama Hrvatskoga pčelarskog saveza ( http://www.pcela.hr ). Nagrade će se dodijeliti u Gudovcu, na 13. Međunarodnom pčelarskom sajmu.8. Radovi koji ne udovoljavaju uvjetima fotonatječaja neće biti prihvaćeni.9. Rad stručnog povjerenstva je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. bez podataka o autoru. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika te na otvaranju izložbe selektiranih radova.

10. Svaki sudionik zadržava autorska prava nad svojim fotografijama, ali se obvezuje ustupiti ih bez naknade za potrebe Hrvatskoga pčelarskog saveza i časopisa „Hrvatska pčela”.

11. Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora.

IZVOR: www.pcela.hr

kastav-sjediste-hpi

Prilika je Grada Kastva da se pozicionira kao nacionalna referentna točka za provedbu istraživačkih programa vezanih uz hrvatsko pčelarstvo te ocjenu kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda

SJEDIŠTE HRVATSKOG PČELARSKOG INSTITUTA BIT ĆE U KASTVU

Nakon što je još u starom kastavskom statutu iz 1400. godine pčelarstvo bilo zapisano kao jedan od poslova kojim su se bavili tamošnji građani, Kastav će u 21. stoljeću uskoro postati nacionalnom referentnom točkom za ovu djelatnost, jer Gradsko vijeće jednoglasno je prihvatilo postati osnivačem Hrvatskog pčelarskog instituta, koji će svoje sjedište imati u gradiću na breg

Inicijativa je potekla od tri ugledna hrvatska pčelara Đuke Petrića iz Pčelarske udruge Učka, Branka Vidmara iz Udruge Biopčela i doc. dr. Dražena Lušića s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, a prihvatio ju je gradonačelnik Kastva Ivica Lukanović, dok je sad i Gradsko vijeće potvrdilo da će Grad Kastav biti osnivačem ovog jedinstvenog hrvatskog instituta

– Pčelarstvo kao povijesno jedna od najstarijih gospodarskih djelatnosti grada opisana još u tekstu Zakona grada Kastva. Tom činjenicom promiče se odrednica Grada Kastva, kao grada pčelarstva u kojem se ova djelatnost u kontinuitetu obavlja najmanje 700 godina. Povijest je pokazala da je mediteransko zemljopisno određenje Grada Kastva očito vrlo povoljno s pozicije raspolaganja botaničkim i biološkim resursima važnima za pčelarstvo.

Očuvanost okoliša te komunikacijske i transportne pogodnosti stoljećima su doprinosile razvoju pčelarske djelatnosti na ovom području. Činjenica je da ustanova toga tipa ne postoji u Republici Hrvatskoj te je prilika Grada Kastva da se pozicionira kao nacionalna referentna točka za provedbu istraživačkih programa vezanih uz hrvatsko pčelarstvo te ocjenu kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda. Suradnja s institucijama i organizacijama u zemlji i inozemstvu često prethodi uspostavljanju gospodarskih veza i odnosa potrebnih za privlačenje poželjnih investicija, uspostavu povoljnih gospodarskih i znanstvenih kanala ili potpora promociji lokalnih turističkih kapaciteta.

U tom kontekstu, pčelarski institut predstavlja vrhunsku poveznicu za navedeno i posjeduje odličan potencijal za sinergijsko djelovanje – objasnio je gradonačelnik Ivica Lukanović.

Inicijativu su pohvalili Vjekoslav Rubeša iz Akcije mladih i Davorin Šimunović iz HDZ-a, a Branko Vidmar pojasnio je zašto Kastav vide kao idealno sjedište Hrvatskog pčelarskog instituta.

– U Hrvatskoj djeluje oko 12.000 pčelara, a Hrvatski pčelarski savez po mnogočemu je najkvalitetnija poljoprivredna udruga. I ranije je bilo inicijativa o osnivanju pčelarskog instituta. Jedan od predsjednika saveza to je pokušao učiniti u Križevcima, odakle potječe, ali nije dobio potporu za svoj plan. Išli smo za tim da je pisana tradicija pčelarstva najstarija upravo u Kastvu. S razgovorima s gradonačelnikom počeli smo još prije tri godine. Nije ova priča nastala preko noći, odlučili smo realizirati zaista ozbiljan projekt – pojasnio je Vidmar.

Dodao je da na području Primorsko-goranske županije postoje veliki potencijali za proizvodnju najkvalitetnijeg meda u Hrvata.

– Već smo pokrenuli zaštitu goranskog meduna, a isto ćemo sad učiniti i s kaduljom Hrvatskog primorja. Također smo uvjereni da itekako ima prostora za samofinanciranje Hrvatskog pčelarskog instituta, koji će djelovati u Kastvu, kao prva i jedinstvena ovakva javna institucija u našoj zemlji. Gradsko vijeće donijelo je povijesnu odluku. Uvjereni smo da će Hrvatski pčelarski institut svojim radom proslaviti Kastav ne samo u pčelarskom miljeu, nego i puno šire – poručio je gradskim vijećnicima Branko Vidmar.

Za početak 30.000 kuna

U ovogodišnjem gradskom proračunu već su planirana inicijalna sredstva od 30.000 kuna za početak djelovanja instituta, koji će u početku biti privremeno smješten u jedan od gradskih prostora, a u planu je da se u budućnosti preseli u kuću Gmajnički, po obnovi ovog objekta.

Ondje bi bilo sjedište instituta, ali i svih popratnih aktivnosti, od promocije pčelinjih proizvoda nadalje. Inicijatori već imaju razrađene planove za prijavu programa za razna fondovska sredstva, rečeno je.

IZVOR: www.novilist.hr

tradicionalno-okupljanje-pcelara-bujstine-2016-naslovnica

TRADICIONALNO OKUPLJANJE PČELARA BUJŠTINE 2016. U KORNARIJI

  Već četvrtu godinu za redom Udruga pčelara Bujštine organizira druženje svojih članova, njihovih obitelji i kolega iz drugih krajeva hrvatskog i slovenskog dijela Istre u lugarnici šumarije Buje u Kornariji kod Marušića. Okupljanje u subotu, 24. rujna 2016. počelo je u ranim poslijepodnevnim satima.

U ime organizatora 2. foto-natječaja „Čuvajmo pčele“ Dragana Pević se zahvalila na sudjelovanju svim učesnicima, napomenuvši da se trenutno fotografije pripremaju za izložbu: pobjedničke na A2, fotografije iz užeg izbora na A3, a ostale (4 u 1) na A3 formatu. Prva će se izložba fotografija održati na 2. međunarodnom sajmu pčelarstva Apitera u prostoru Zagrebačkog velesajma u trajanju od 29. rujna do 2. listopada 2016. Ponovit ćemo da je pobjednik natječaja Hrvoje Šašek s fotografijom pod nazivom „Planinski kotrljan“, drugu je nagradu osvojio Nino Salkić s fotografijom „Na ulazu“, a treće mjesto dijele Lili Lea Rušnjak (fotografija „Dogovaranje“) i Mario Radaković „Slika br.3“) Slatke nagrade – donacije pčelara Bujštine pobjednici natječaja i ove će godine dobiti poštom. Nakon izložbe u Zagrebu, sve će fotografije zainteresirani moći vidjeti na izložbama širom Istre, a neke će se od fotografija u proljeće 2017. godine otisnuti na velikim panoima Grada Umaga čime Udruga nastavlja projekt zaštite pčela od pretjeranog tretiranja pesticidima u vrijeme cvatnje voćki i drugog medonosnog bilja.

     Nakon toga je obavijestila prisutne da naše kolege iz PU Labin pod pokroviteljstvom Županije Istarske organiziraju zajednički posjet 2. Međunarodnom sajmu pčelarstva, pčelarske opreme i proizvoda od meda Apitera u Zagrebu u subotu, 1. listopada 2016. Sajam traje 4 dana: 29. rujna do 2. Listopada) i održava se u prostorima Zagrebačkog velesajma u sklopu Sajmova zdravog življenja uz ostale priredbe (7. Sajam zdrave hrane ORGANICA, 7. Sajam alternative MYSTIC). Autobus kreće u ranim jutarnjim satima iz Pule, prolazi kroz Labin i Pazin, gdje će pokupiti putnike iz drugih dijelova Istre i nastaviti put za Zagreb. Očekivano vrijeme dolaska u Zagreb je između 9 i 10 ujutro, a vrijeme odlaska iz Zagreba između 16 i 17 sati. Ponovit ćemo da je riječ o odlično organiziranoj međunarodnoj manifestaciji na kojoj će se između ostalog upravo taj dan održati i stručni skup o vrijednosti pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja – prvi ovog sadržaja i značaja u Hrvatskoj u organizaciji HAD-a, ZV-a i tvrtke „Geromar“, iako predavanja u organizaciji HPS-a također drže renomirani pčelarski stručnjaci iz zemlje i inozemstva, pa neće biti lako odabrati dvoranu i temu, jer će sve biti podjednako zanimljive. Osim toga, ne smijemo zaboraviti da će na Apiteri posebno mjesto zauzeti i galerija fotografija s 2. natječaja „Čuvajmo pčele“ i da je za očekivati kako ćemo je podržati u što većem broju.

Dragana Pević je prisutne podsjetila i na predavanje dr. sc. Gordane Hegić iz Hrvatskog apiterapijskog društva pod naslovom „Pčelinji proizvodi i njihovo korištenje u prehrani i apiterapiji“ 5. listopada 2016.  Početak predavanja je u 18 sati, a održati će se u prostorijama POU „Ante Babić“ u Umagu. Članovi Udruge i dalje će se sastajati u prostorijama POU Buje svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, a 7. Studenog s početkom u 18 sati se priprema tribina na temu ovogodišnje pčelarske sezone, pa još jednom molimo sve kolege da se uključe u raspravu o aktualnoj problematici: oni mlađi i neiskusniji svojim pitanjima, a oni stariji i iskusniji svojim saznanjima tijekom svog pčelarskog staža.

Druženje pčelara je trajalo do zalaska sunca, ali je vrijeme prošlo u hipu. Kao i za sve prijašnje susrete majstori za kuhanje su bili Slavko Biuk, Marinko Blažević i Franko Matijašić, a oko svega ostalog naše vrijedne pčelarke i supruge pčelara. Iako je ove godine izostala glazba u živo, kao i uobičajena recitacija našeg najstarijeg pčelara, a slavlju zbog iznenadne bolesti po prvi put nije prisustvovao ni predsjednik Udruge Arduino Bubola, nije nedostajalo vedrine i smijeha, iako je dan ipak najviše ispunila živa rasprava o iskustvima iz ovogodišnje pčelarske sezone.

finski-pcelari-u-istri

FINSKI PČELARI U POSJETI KOLEGAMA U PAZINU

      Finska je zemlja na sjeveroistoku Europe, pretežino niska i šumovita s 187.888 jezera i 179.584 otoka. Šume su uglavnom zimzelene, a na jugu ima i nešto jasena, javora i brijesta. Na jugu slab snijeg pokriva zemlju 4 do 5 mjeseci godišnje, a na sjeveru i 7 mjeseci. Prosječna temperatura u glavnom gradu Helsinkiju je ljeti oko 16*C, a zato na krajnjem sjeveru zemlje (Laponija) zimi zna pasti i na – 15*C. Zato je svega 7 % površine Finske pod poljoprivrednim kulturama. Finska je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja EU: ima nešto više od 5 milijuna stanovnika, od toga je oko 3.100 pčelara od kojih je registrirano 2.500 i imaju oko 60.000 pčelinjih zajednica.

   Finci najviše pčelare u LR košnicama, većinom su hobisti, prosječan broj zajednica po pčelaru je oko 20, profesionalaca s preko 100 košnica ima svega 2 %. Prevladava talijanska medonosna pčela Apis mellifera ligustica, ali ima i drugih pasmina. Glavne medonosne biljke su divlja malina, uljana repica, bijela djetelina, vriština, vrbolika, facelija, maslačak, suncokret, te medljikovac (jednom u 10 godina). Zbog utjecaja Golfske struje klima je nestabilna i pčelarska je sezona kratka i finski pčelari nikada ne mogu znati hoće li i kada biti glavna paša, pa je pred njima uvijek imperativ što prije ojačati pčelinje zajednice da prinosi meda ne bi izostali. Sezona traje  oko 6 tjedana, a glavna je paša obično od 15. lipnja do 30. srpnja. Zimovanje traje 6 – 7 mjeseci i zato pčelari moraju svakoj pčelinjoj zajednici osigurati 25 – 30 kg prihrane. Uz sve to se moraju boriti s varozom, američkom i europskom gnjiloćom, akarozom i nozemozom (ovogodišnji gubici su se popeli na 15 %).

  Usprkos teškim uvjetima finski pčelari imaju prinose meda i do 40 kg po košnici, što je na godišnjoj razini oko 2.000 t, no kako to iznosi oko 60 % ukupnih potreba stanovništva, godišnje se uveze još 1.200 t meda (podaci iz prošle godine). Cijena meda na veliko je 5,4 eura, dok u maloprodaji taste na 10 eura po kilogramu.

    Prema Zakonu o poljoprivredi finski pčelari uživaju sva prava i olakšice. Okupljeni su u 30 lokalnih udruga, a krovna organizacija im je Savez udruženja pčelara Finske koji između ostalog ima svoj stručni časopis „Mehilainen“ (na finskom jeziku: „pčela“) koji izlazi 7 puta godišnje. Članarina za udrugu iznosi do 20 eura, dok je članarina u Savezu 55 eura. Unatoč skromnim resursima, pčele su predmet istraživanja u Poljoprivrednom istraživačkom centru, ali i na helsinškom univerzitetu.

Jedan od najvećih pčelara u Finskoj i glavni savjetnik za ovu gospodarsku granu gospodin Ari Seppala bio je gost na 5. Međunarodnom pčelarskom sajmu „Dalmatina“ u Splitu 2014. kad je održao predavanje o svojim iskustvima i metodi pčelarenja u pčelinjaku s 1.600 košnica s osvrtom na specifičnosti brzog proljetnog razvoja pčelinjih zajednica. Iako njegovo poznanstvo s dr. vet. med. Zlatkom Tomljanovićem, višim stručnim savjetnikom za pčelarstvo u Savjetodavnoj  službi  RH, traje mnogo duže, tom se prigodom njihovo prijateljstvo učvrstilo, pa su 2015. godine zajedno gostovali na beogradskom pčelarskom sajmu, a ove su  se godine dogovorili da naprave malu edukativno-turističku turneju po Hrvatskoj, pa su nakon obilaska Zagreba i posjete pčelarskoj udruzi u Varaždinu odlučili doći i u Istru.

U četvrtak, 15. rujna  2016. godine UP „Lipa“ iz Pazina ugostili su svoje kolege pčelare iz Finske na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Ranka Anđelinija. Njih i dr. vet. med. Zlatka Tomljanovića na Velanovom brijegu su uz domaćine dočekali i predstavnici pčelarskih udruga Bujštine i Pule. Druženje sa strukovnim kolegama iz Finske je trajalo je više od dva sata, ali je vrijeme – od edukacije u pčelinjaku o specifičnostima pčelarenja u primorju nasuprot onog na kontinentalnom dijelu Hrvatske preko obilaska vinskog podruma do degustacije vina i medenice, istarskog pršuta i sira u maslinovom ulju – proletjelo u hipu. Pitanja je s obje strane bilo mnogo, a predsjednik Saveza pčelara Finske gospodin Janne Leimi je iskoristio prigodu i darivao domaćina knjigom o pčelarenju u njihovoj domovini i sve nas skupa pozvao da ih prvom zgodom tamo i posjetimo.

Još se jednom ponovilo pravilo da tamo gdje postoji zajednička ljubav, u našem slučaju – prema pčelama, jezične barijere gotovo da se i ne osjećaju. Zahvaljujući svojoj skromnosti i otvorenosti, bez obzira iz kojeg kraja svijeta dolazili, pčelari su zlatan primjer društvenosti i suradnje, pa pozdravljamo ovakve susrete i druženja u nadi da će ih u našoj županiji koja se oduvijek ponosila suživotom i tolerancijom biti još mnogo.

susret pčelara iz Koprivnice i Pazina

PČELARI IZ KOPRIVNICE U POSJETI KOLEGAMA IZ PAZINA

Pčelari PU „Lipa“ Koprivnica dolaze iz Koprivnice, sjedišta Koprivničko-križevačke županije, smještene na u sjeverozapadnom dijelu Lijepe naše. Velik dio ovog kraja zauzima planina Kalnik, na jugoistoku županije je Bilogora, a na sjeveroistoku dolina rijeke Drave. Predivan je to kraj ponosan na svoje pejsaže, čist zrak, mir i tišinu. Na ovom se području nalazi čak 15 zaštićenih prirodnih rezervata, park šuma i krajobraza. Spomenik prirode od 2002. godine je i Staro stablo lipe u Novigradu Podravskom, kao sveto slavensko drvo, koje datira iz 1676. godine i za žitelje ovog kraja osim prirodne ima i posebnu povijesnu, kulturnu i estetsku vrijednost, pa ne čudi da su pčelari svojoj udruzi nadjenuli ime upravo po njoj (nažalost ovo je stablo stradalo u oluji 2014. godine). Koprivničko-križevačka županija ima oko 115.000 stanovnika, a pčelarstvom se bavi 250 pčelara koji posjeduju oko 15.000 košnica s ukupnim godišnjim prinosom oko 150 tona meda.

Prva strukovna organizacija je osnovana  na inicijativu umirovljenog učitelja i zaljubljenika u pčelarstvo Augusta Katara 1927. godine kao Hrvatsko Podravsko pčelarsko društvo i tada je imala 25 članova. Jedan od utemeljitelja društva bio je i poznati hrvatski pčelarski stručnjak, praktičar i predavač  Josip Belčić (1907. – 1987.) čijih je pet knjiga o pčelarstvu još uvijek predložak za edukaciju mladih, ali i onih iskusnijih pčelara. Danas njegovu tradiciju nastavlja unuk Boris Belčić, poznati veterinar specijalist za pčelarstvo. Danas pčelarska udruga „Lipa“ Koprivnica broji 129 članova, a predsjednik je Zdenko Lončarić, dipl. ing. strojarstva. Zajedno s drugim pčelarskim udrugama iz županije PU „Lipa“ iz Koprivnice  je 2010. godine osnovala Županijski Savez pčelara Koprivničko-križevačke županije. Udruga za svoje članove organizira nekoliko predavanja godišnje (u zimskom i jesenskom razdoblju). Svake godine organizira posjete pčelarskim sajmovima po Hrvatskoj i bližoj okolici  (Gudovec, Zagreb, Beograd, Celje, Split, Vinkovci), prezentira pčelinje proizvode na lokalnim manifestacijama (Dani travnjaka, Podravski motivi, Renesansni festival, Medveni deni, Bundek), kao i edukativno stručne izlete po Hrvatskoj i  inozemstvu. Aktivisti PU „Lipa“ Koprivnica niz godina pomažu u organizaciji i izlažu svoje proizvode na međunarodnom pčelarskom sajmu u Bjelovaru. Najznačajnija manifestacija u organizaciji PU „Lipa“ su Hlebinski susreti pčelara pripadnika reda Svetog Ambrozija koja se održava već 20 godina povodom svetkovine pčelarskog zaštitnika Svetog Ambrozija pod pokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije, Općine Hlebine i HPS-om. Odore nositelja reda Svetog Ambrozija koje su upravo oni kreirali poznate su u čitavoj Hrvatskoj. Drugi značajan događaj su Jagnjedovečki susreti po pokroviteljstvom Grada Koprivnice, na imanju obitelji Bartolec u kolovozu koji je također ove godine imao 20.-godišnjicu. Od ostalih projekata važan je i Medeni doručak koji se organizira po vrtićima sa ciljem podizanja zdravih prehrambenih navika predškolske djece.

posjet pčelara iz Koprivnice kolegama iz Pazina

      Istra je naš najveći poluotok, nalazi se na sjeveru Jadrana, njen hrvatski dio zauzima oko 2.800 km2, a upravno središte joj je Grad Pazin. U priobalju su se ljudi pretežito bavili ribarstvom, a danas je to područje najposjećenija turistička destinacija u zemlji. U unutrašnjosti Istre odvajkada su se Istrani bavili poljoprivredom, pretežito vinogradarstvom i maslinarstvom, a pčelarstvom od prije stotinjak godina.

Povijest Udruge pčelara „Lipa“ iz Pazina seže čak u 1910. godinu kada je osnovano Istarsko pčelarsko društvo, a na čijim je temeljima sedam decenija kasnije nastalo Pčelarsko društvo Pazin. 1981. godine kada je osnovano brojalo je 60 pčelara, a prvi predsjednik je bio Željko Ravnić. Od tada je broj članova ove udruge u stalnom porastu, baš kao i ugled zbog brojnih aktivnosti u pravcu unaprjeđenja pčelarstva ne samo na Pazinštini, već u čitavoj Istri. Društvo mijenja naziv 1984. godine u Društvena organizacija pčelara „Lipa“ Pazin, a 1997. godine na čelo dolazi Ranko Anđelini koji je predsjednik i danas kad društvo nosi naziv Udruga pčelara „Lipa“.  U najveće doprinose za razvitak struke spada manifestacija „Dani meda“ koja se kontinuirano održava od 2006. godine, koja osim ocjenjivanja meda i medice iz Istre, te stručno-znanstvene skupove  i uobičajenih prodajno-izložbenih programa njeguje i odgojno-edukativnu komponentu kroz predavanja u vrtićima i nižim razredima osnovnih škola na području čitave županije. Iste godine kreće i projekt „Medene točke središnje Istre“ – preteča apiturizma u ovom kraju. U suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba 2008. godine u Pazinu kreće i Pčelarska škola koja je do sada u zvanje kvalificirani pčelar uvela preko 300 pčelara u Istri i okolici. Za svoje članove organizira brojna stručna predavanja, koja su redovno odlično posjećena, baš kao i ona za šire građanstvo o blagodatima meda i drugih pčelinjih proizvoda. Udruga svake godine organizira izlete na niz manifestacija u zemlji i inozemstvu, kao i posjete naprednim pčelarima širom Europe, pa su do sada posjetili gotovo pola Europe. Udruga je izdala i dvije publikacije: „Pčelarenje u našem kraju“ (povijest uzgoja pčela u Istri) i „Med za doručak“ (slikovnica o pčelama, pčelarima i medu za djecu vrtićke dobi), a posljednji – možda i najvažniji projekt do sada – im je zaštita izvornosti meda oznakom „Istarski med“. Danas udruga broji 147 članova koji imaju oko 3.600 košnica. Kao i drugdje u Hrvatskoj i svijetu, većina su hobisti s 20 – 30 pčelinjih zajednica.

  Druženje pčelara dvije udruge istog imena 3. rujna 2016. na gospodarstvu obitelji Anđelini na Velanovom brijegu, najvišem području središnje Istre nedaleko Grada Pazina počelo je na pčelinjaku gdje je domaćin govorio o specifičnostima pčelarenja u Istri i aktualnim problemima (bolestima i liječenju, bezpašnom razdoblju i prihrani) koji muče i kolege u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Nakon toga je uslijedio kratak obilazak vinskog podruma i prezentacija o pčelarstvu u Istri i aktivnostima Pazinjana u udruzi „Lipa“ uz degustaciju vina, likera i meda i zakusku koja je okrijepila goste za obilazak Pazina i posjet našem kolegi Gvidu Gržetiću iz Zarečja. Naše kolege je oduševila Pazinska jama, najveća atrakcija u ovom dijelu Istre, ali kao nezaboravna uspomena i nezaobilazna destinacija u budućim dolascima u Istru će im ostati posjet obitelji Gržetić.

Na srdačnom prijemu domaćinima se zahvalio gospodin Zdenko Lončarić ocijenivši ovaj susret izuzetno korisnim za obje strane zbog razmjene znanja i iskustava, ali i zbog neformalnog druženja u više nego prijateljskoj atmosferi. Susret je završio razmjenom poklona: knjiga o povijesti pčelarstva iz ova dva divna kraja uz obećanje predsjednika obje udruge da ovo druženje neće završiti na jednom izletu, već će poraditi na još jačem zbližavanju kroz kontakte i zajedničke aktivnosti kako bi se pretvorilo u dugotrajno prijateljstvo i suradnju po svim pitanjima. Predsjednik PU „Lipa“ iz Koprivnice pozvao je domaćina na 20. godišnjicu Hlebinskih susreta što je gospodin Ranko Anđelini u ime UP „Lipa“ iz Pazina rado prihvatio, uzvrativši pozivom na 12.-te „Dane meda“.

Ranko Anđelini i Zdenko Lončarić

      Bila mi je izuzetna čast biti sudionikom ovog susreta pčelara iz udruga istog imena, a s dva kraja Lijepe naše, jer se još jednom potvrdilo da – bez obzira odakle dolazili, pčelari – po prirodi skromni i samozatajni ljudi baveći se ovim plemenitim pozivom, vjerovatno se  nikada neće obogatiti, ali zahvaljujući bogatstvu svoje pčelarske duše mogu samo prednjačiti u promicanju moralnih i drugih vrijednosti – mnogo većih nego što su materijalne. Najiskrenije se nadam da će ova priča dobiti svoj nastavak, a do tada, medno, kolege pčelari!

susret istarskih i francuskih pčelara u Pazinu 17.08.2016.

FRANCUSKI PČELARI U POSJETI ISTRI I STRUKOVNIM KOLEGAMA IZ PAZINSKE UDRUGE „LIPA“

    U srijedu 17. kolovoza 2016. godine UP „Lipa“ iz Pazina i predstavnici drugih pčelarskih udruga iz Istre ugostili su svoje kolege pčelare iz Francuske na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Ranka Anđelinija, predsjednika Udruge i jednog od najaktivnijih pčelara, ali i vinogradara i vinara u Istri. Ovaj je posjet organizirala slovenska turistička agencija „Api routes“ iz Maribora, a izlet u Pazin je samo dio sedmodnevne turneje “Api carnica tour“ po Poluotoku: francuski su pčelari odsjeli u Opatiji, ali će ovih dana posjetiti i Motovun, Rovinj i neka druga mjesta.

   Velanov brijeg je brdo na 470 metara nadmorske visine južno od Pazina i predivno mjesto za okupljanje pčelara, pogotovo onih koji nisu još imali prilike posjetiti središnju Istru. Vinova loza i vino u obitelji Anđelini su stoljetna tradicija, a pčelarstvom su se počeli baviti nešto kasnije. Spoj njihovog poštovanja i ljubavi prema lozi, specifična klima i tlo u ovom dijelu Istre, ali i puno predanog rada učinili su da 60.000 čokota malvazije, chardonnaya, merlota, caberneta i muškata zajedno stvore vrhunski proizvod koji redovito osvaja visoka odličja na prestižnim natjecanjima u kvaliteti vina širom svijeta.

U posjet strukovnim kolegama stiglo je trideset pčelara i pčelarica iz francuske regije Ain. Od predsjednika njihovog društva „Les apiculteurs de l’Ain“ iz grada Bourg-en-Bresse gospodina Yvesa Bomboya saznali smo da svaki od 90 okruga koliko ih broji njihova država ima svoju pčelarsku organizaciju, a na njihovom je čelu UNAF – Pčelarski savez Francuske. Francuzi pčelare s više pasmina pčela, a najzastupljenija je Apis mellifica – tamna europska pčela.  U ovoj je zemlji oko 70.000 pčelara, većinom hobista s 5 – 10 zajednica. Oko 2.000 pčelara se ovom djelatnošću bave profesionalno. U Francuskoj ima oko 1.250.000 pčelinjih zajednica i proizvodi se oko 20.000 tona meda godišnje. Nakon velikih gubitaka uslijed trovanja pesticidima (Gaucho, Regent) u prošlom desetljeću francuski pčelari se još uvijek oporavljaju i ne sele tako često svoje pčele na suncokret kao nekada (do 1995. godine suncokret je nosio 50 % ukupne proizvodnje meda  u zemlji). Osim Varroe destructor velike štete im nanosi veliki azijski stršljen.

  Pčelarsko društvo „Les apiculteurs de l’Ain“ je utemeljeno  1980. godine i ima za cilj zaštititi interese pčelara u departmanu Ain koji pripada regiji Rhone-Alpes, drugoj po veličini u Francuskoj. Kulturno-političko središte ove regije je grad Lyon. Grad Bourg-en-Bresse se nalazi na zapadnom podnožju planine Jura, na lijevoj obali rijeke Reyssouze, 70 km od Lyona i broji oko 40.000 stanovnika. Stanovništvo ove regije je pretežno zaposleno u industriji visoke tehnologije, turizmu (ovdje su neka od najpoznatijih svjetskih skijališta!) i poljoprivredi (voćarstvo, vinarstvo, proizvodnja sireva). Planinski masiv Jura se dijelom nalazi i u Švicarskoj, a u Francuskoj je zaštićen kao regionalni park prirode. Predivan je to kraj pun turistički atraktivnih klisura, špilja i vidikovaca, pa ne čudi da se posjetiteljima nude različite aktivnosti: planinarenje, skijanje, biciklizam.

   Zahvaljujući bioraznolikosti i bogatim pčelinjim pašama u ovoj je regiji zastupljeno i pčelarstvo. U čitavoj regiji ima oko 600 pčelara, udruga „Les apiculteurs de l’Ain“ ima svoje lokalne grupacije – odjeljke, a broji 55 članova u dobi oko 50 godina koji pčelare s 10 – 20 pčelinjih zajednica s prosječnim prinosom od 30 kg meda po košnici. Prevladava bagremov, lipov i cvjetni med koji imaju cijenu od 9 do 18 eura po kilogramu (medljikovac). Nažalost, ova proizvodnja nije dovoljna za potrebe potrošača, pa Francuska uvozi velike količine meda iz drugih zemalja, ponajviše iz Kine. A s druge strane, netaknuta priroda i okoliš sačuvan od pesticida, smoga i drugih nečistoća oko planine Jura kao da su stvoreni za ekološko pčelarstvo, pa ne čudi da je ono posljednjih godina u znatnom porastu. Osim toga, sve više raste i broj mladih koji se počinju baviti pčelarstvom, pohađaju pčelarske škole i aktivni su članovi svojih strukovnih organizacija.

Druženje s francuskim kolegama trajalo je više od dva sata, ali se svima činilo da je prošlo u hipu, jer je program bio odlično osmišljen: od upoznavanja s našim metodama pčelarenja na oglednom pčelinjaku preko obilaska vinskog podruma obitelji Anđelini do prezentacije o pčelarstvu u Istri i specifičnostima ovog kraja, aktivnostima UP „Lipa“, značaju manifestacije „Dani meda“ za razvitak pčelarstva u regiji i zakuske uz kušanje rakija, likera i vina iz proizvodnog asortimana domaćina. Potom je domaćin darivao svoje goste Pazinskom mednom žlicom nakon čega je uslijedila degustacija meda i intervju s gospodinom Yves Bomboy. Susret je završio zajedničkom fotografijom ispred pčelinjaka uz obećanje da ćemo im prvom prigodom uzvratiti posjet i uvjeriti se da je i kraj u kojem oni žive i pčelare lijep poput naše Istre.

Zahvaljujemo ljubaznim domaćinima na gostoprimstvu i ugodnom prijepodnevu, a svima koji žele nešto više saznati o našim kolegama iz Francuske, mogu to učiniti putem njihove Internetske stranice: www.apiculture-haut-bugey.com

Više fotografija sa ovog susreta možete pogledati na portalima naših udruga: http://www.lipa-pazin.hr ili http://www.pcelari-bujstine.com

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE U OPATIJI 2016.

Zaključci „Šeste Nacionalne konferencije o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda – Novi horizonti“, Opatija, 08-09/04/2016

  1. Izražen je značaj Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), nacionalne krovne pčelarske organizacije, u osiguranju kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda, pri čemu je istaknuta potreba za jasnijim uključenjem HPS-a u procese koji dovode do izrade i objave njihovih standarda na tržištu Republike Hrvatske.
  2. Naglašena je važnost zaštite zemljopisnog podrijetla i izvornosti medova, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini. Nadalje, predmetna zaštita pčelinjih proizvoda, uvrštena je među najjače alate podizanja percepcije nacionalnog i regionalnog identiteta te je naglašen njezin sinergijski učinak na prepoznavanje razlika u kvaliteti, posljedično povećanje potražnje od strane tržišta kao i produbljenje ekonomskog interesa samih primarnih proizvođača.
  3. Istaknuta je relevantnost časopisa „Hrvatska pčela“, kao nacionalne platforme za promicanje sigurnosti i kakvoće pčelinjih proizvoda kao i promocije i popularizacije potrošnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda.
  4. Ukazano je na značaj problematike poznavanja podrijetla i sigurnosti pčelinjih proizvoda koji ulaze u sastav dodataka prehrani na tržištu Republike Hrvatske kao i potrebe za provedbu procjene stupnja rizika njihove sigurne primjene.
  5. Naglašeno je kako se, obzirom na veliki broj različitih vrsta meda i kao i izraženu raznolikost njihova sastava, poznavanje senzorskih (organoleptičkih) svojstava meda pojavljuje kao jedan od glavnih alata u ocjeni kakvoće meda, no isto tako i u prepoznavanju određenih elemenata podrijetla i izvornosti.
  6. Iskazana je važnost povezivanja antioksidativnog potencijala uniflornih medova prilikom valorizacije kakvoće i njihova stavljanja na tržište RH.
  7. Elaboriran je značaj monitoringa pojavnosti meduna, a posebice njegovih specifičnih formi koje se pojavljuju u pojedinim regijama Hrvatske. Posebno je istaknuta važnost diferencijacije analitičkih pristupa u njegovoj karakterizaciji (praktična iskustva pčelara na terenu, invadiranost biljnim ušima, prognoze medenja, uzorkovanje meduna, analiza peludi,…) te sistemska obrada podataka sukladno prethodno utvrđenim projektnim matricama.
  8. Dana je potvrda složenosti označavanja dodataka prehrani koji u svojem sastavu sadrže sastojke pčelinjeg podrijetla, a posebice u svijetlu nedorečenosti koje proizlaze iz vrlo kompleksnog zakonskog okvira kojim se uređuje ovo područje.
  9. Detaljno su razmotreni ključni čimbenici patvorenja meda i analitički izazovi u monitoringu meda na hrvatskom tržištu te je identificirana Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede RH, kao upravno tijelo koje je Ministarstvo poljoprivrede RH već koristilo u cilju suzbijanja te pojave na tržištu RH.
  10. Ukazano je na važnost suradnje primarne proizvodnje i analitičkih kuća kao i konstantnog laboratorijskog motrenja uporabom suvremenih i standardiziranih metoda analitičkog praćenja kakvoće meda.
  11. Opisana je nevjerojatna raznolikost i multivarijabilnost biologije biljnih i lisnatih uši, kao polazne osnove poznavanja proizvodnje meduna.
  12. Izražena je važnost komunikacije između svih dionika koji sudjeluju u započetom lancu analitičkog postupka kontrole kakvoće i zdravstvene ispravnosti pčelinjeg proizvoda, a posebice vremena proteklog od primitka uzorka do izdavanja nalaza kao jednog od najvažnijih indikatora kvalitete analitičkog postupka (TAT, Turn Around Time).
  13. Istaknut je značaj adekvatne kvantifikacije vrijednosti pčelinjih proizvoda, realnih odnosa analitičkih i proizvodnih troškova kao i identifikacija najvažnijih ekonomskih pokazatelja proizvodnje.
  14. Posebno je naglašena važnost poznavanja tržišta kako bi se postigli maksimalni gospodarski učinci i optimiziralo upravljanje tržišnim mehanizmima.
  15. Obrazložen je značaj poznavanja unutrašnjih svojstava kvalitete meda (kristalizacija) pri čemu su jasno opisani različiti pristupi potrošača u odnosu na primarne proizvođače.
  16. Naglašena je potreba za neprekidnim stimulativnim pritiskom primarnog pčelarskog sektora prema državnim i upravnim regulatornim strukturama u cilju osiguranja bazičnih okvira kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda na tržištu.
  17. Na primjeru svrstavanja punjenja meda u staklene posude kao procesa prerade meda u tzv. punionicama meda, ukazano je ukazano na potrebu primjerenije formulacije i definiranja specifičnosti pčelarske proizvodnje u formalnom izričaju regulatornih akata. Pri tome se očitom pokazalo birokratiziranje tj. nedovoljna komunikacija između primarnog pčelarskog sektora i upravnih tijela koja donose predmetne akte na formalnoj razini.
  18. Ukazano je na nedovoljnu razinu provedbe istraživanja pčelinjih proizvoda u Republici Hrvatskoj. Istaknuta je potreba aktivnog povezivanja svih institucija uključenih u procjenu i praćenje kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda te stimulacija njihove aktivne suradnje i zajedničkog nastupa na tematski povezanim projektima.
  19. Preporučeno je dodatno uključenje različitih sektorskih institucija, javnih i državnih (Ministarstva, agencije i dr.), nevladinih organizacija na nacionalnoj razini (Hrvatsko apiterapijsko društvo, Hrvatska udruga senzorskih analitičara meda i sl.), regionalnih pčelarskih organizacija (županijski pčelarski savezi) te udruga na lokalnoj razini (pčelarske udruge i udruge potrošača), u aktivnu organizaciju i/ili pružanje institucionalne potpore Nacionalnoj Konferenciji o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda kao nacionalnoj platformi za komunikaciju relevantnih informacija od javnog interesa.

U ime organizatora konferencije: doc.dr.sc. Dražen Lušić, dipl.sanit.ing

zaštita izvornosti slavonskog meda slika

SLAVONSKI MED DOBIO RIJEŠENJE „OZNAKA IZVORNOSTI“

Pčelari iz sedam županija (Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska i dio Sisačko-moslavačke), okupljenih u Udruzi proizvođača „Slavonski med“, dobili su u Virovitici dana 28. srpnja 2016.godine, u Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije riješenje „oznaka izvornosti“ za „Slavonski med“.

Projekt pokrenut u Virovitičko-podravskoj županiji domaće bi pčelare trebao zaštititi od nepovoljne situacije na tržištu.  Nakon dobivanja rješenja o „Zaštiti izvornosti“, pod prepoznatljivom oznakom „Slavonski med“, med s ovog područja će se lakše u budućnosti plasirati na tržište EU, a na hrvatskom tržištu će se kupcima jamčiti kako njihov proizvod potječe s područja navedenih šest županija, da je upravo „tu“ proizveden te nije pomiješan s uvoznim.

Kruna je to ideje bivšeg župana VPŽ, danas ministra regionalnog razvoja i fondova EU Tomislava Tolušića i današnjeg zamjenika ministra poljoprivrede Tugomira Majdaka, koja je nastala prije nekoliko godina. Rješenje „Oznaka izvornosti“, predsjedniku Udruge proizvođača „Slavonski med“, Željku Vrbosu, uručio je upravo zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak.

Ovo je kruna jednog posla koji je trajao gotovo tri godinu, odnosno zaštita izvornosti slavonskih medova uz njihovu poboljšanu kvalitetu. U svibnju ove godine, Ministarstvo poljoprivrede je prihvatilo sve naše prijedloge. Formalno je ovo rješenje punovažno. Tako ćemo na nacionalnoj razini imati zaštićene slavonske medove koji nose oznaku izvornosti, odnosno medove od: uljane repice, bagrema, lipe, kestena, cvjetni, hrasta sladuna i suncokreta – kazao nam je predsjednik Udruge proizvođača Slavonskog meda Željko Vrbos.

Na skupštini Udruge koja je održana u Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije, još su nazočili: Zdravko Barać (pomoćnik ministra poljoprivrede), Brankica Ćosić (savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, zamjenici župana Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije, Zdravko Dijaković i Željko Jakopović, Andrija Matić pročelnik za poljoprivredu iz Vukovarsko-srijemske županije, Ana Marušić Lisac iz tvrtke Biotehnikom, predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza, kao i mnogobrojni pčelari s područja navedenih sedam županija.

IZVOR: www.vpz.hr

zzzzagi med 20

PČELARSKO DRUŠTVO „ZAGREB“, KAO ORGANIZATOR, U SURADNJI PREHRAMBENOBIOTEHNOLOŠKIM FAKULTETOM SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, UZ FINANCIJSKU POTPORU GRADA ZAGREBA, GRADSKOG UREDA ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, raspisuje javni Natječaj za: 

12. Međunarodno natjecanje pčelara u kvaliteti meda – pod nazivom „Zzzagimed 2016.“

Prijava za natjecanje

 1) Na natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani pčelari iz RH i inozemstva s medom iz vlastite proizvodnje koji nije stariji od jedne godine te ga na zalihi ima najmanje 25 kg.

2) Za jedan uzorak potrebno je dostaviti dvije staklenke po 450 grama meda punjene do donjeg dijela grla staklenke (nikako do vrha) i zatvorene novim metalnim poklopcem. Med ne smije biti kristaliziran, mora biti procijeđen i bez trunja. Udio vlage u medu ne smije biti veći od 20%.

 3) Naljepnica na staklenkama mora sadržavati čitko ispisane slijedeće podatke: ime i prezime pčelara, točna adresa, broj telefona, vrsta meda, rok upotrebe ili „L“ (LOT ), neto masa i država porijekla – za uzorke iz inozemstva.

 4) Za jedan uzorak plača se kotizacija od 150,00 kn, a za svaki slijedeći uzorak istog pčelara po 100,00 kn. Uz uzorke meda poslane poštom priložiti kopiju uplatnice.

 5) Uzorci meda mogu se dostaviti:

– poštom od: 01. – 23. 09. 2016., na adresu: Informatička oprema d.o.o. I. B. Mažuranić 70 10000 Zagreb

– osobno: 01., 08., 15. i 22. 09. 2016. (četvrtkom), od 17,30 – 20,00 sati, u sjedište Pčelarskog društva Zagreb, adresa: Našička 16, Zagreb (kod Jarunskog placa).

 Iznos kotizacije plaća se prilikom predaje uzoraka ili na: ž.r. PD Zagreb, IBAN broj: HR 3623600001101460330, s naznakom: za Zagimed 2016.

6) Ocjenjivanje pristiglih uzoraka izvršiti će se na temelju Pravilnika za ocjenjivanje meda – za potrebe priredbe Zzzagimed, Pčelarskog društva Zagreb. Pogledati se može na: www.pdz.hr

 7) Uredno pristigle uzorke meda, s plaćenom kotizacijom, preuzima Komisija za ocjenjivanje urednosti i šifriranje uzoraka. Fizikalno-kemijska analiza pristiglih uzoraka obaviti će se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, do 28.10.2016.

Po obavljenoj fizikalno-kemijskoj analizi, za uzorke koji budu pozitivno ocijenjeni, obaviti će se organoleptičko ocjenjivanje, također na PBF-u, od strane educiranih ocjenjivaća s višegodišnjim iskustvom.

 8) Nakon provedenih ocjenjivanja, prema ukupnom rezultatu (zbroj bodova) za svaki pristigli uzorak, natjecatelju se dodjeljuje jedno od slijedećih priznanja: ZLATNO, SREBRNO, BRONČANO ili PRIZNANJE ZA SUDJELOVANJE. Najbolji medovi u kategoriji dobivaju plaketu ŠAMPIONA vrste ukoliko pristigne najmanje pet uzoraka za pojedinu vrstu meda, te se proglašava ukupni ŠAMPION za med iz Hrvatske te med iz inozemstva. Svaki natjecatelj dobiva i Bilten sa pojedinačnom ocjenom i ukupnim rezultatom za svaki uzorak.

Dodjela priznanja pčelarima obaviti će se na završnoj svečanosti (okvirni datum 25.11.2016.). Točan termin, kao i adresu, dodjele priznanja objaviti ćemo naknadno na internetskim stranicama PD Zagreb i Hrvatskog pčelarskog saveza.

Za sva druga pitanja i detaljnije informacije na raspolaganju vam je voditelj projekta: Ante Štavun, mob. 098 / 191 2033, e-mail: ante.stavun@gmail.com UO PD Zagreb

DANI MEDA U PETRIJEVCIMA 2016.

VIII DANI MEDA U VALPOVŠTINI

Mjesto održavanja: Petrijevci

Vrijeme održavanja: 9. i 10. srpnja 2016. godine 

Pokrovitelj manifestacije: Ministarstvo poljoprivrede

Organizator: Udruga pčelara „Valpovština“ Valpovo

 Suorganizator: Općina Petrijevci

Program manifestacije

PRVI DAN: subota, 9. srpnja 2016.

 Mjesto održavanja: OŠ Petrijevci

Vrijeme održavanja: 18:00 – 20:00

  1. Otvaranje manifestacije
  2. Međunarodni stručni skup
  • Dalibor Vidaković: „Slavonski med“
  • Mijo Rončević, dipl.oec. „Potpore EU za mala poljoprivredna gospodarstva“
  • Mario Habek „Detoksikacija pčela“
  • dr. Goran Mirjanić, Banja Luka: „Moj način pčelarenja“

 DRUGI DAN: nedjelja, 10. srpnja 2016.

 Mjesto održavanja: Ljetna pozornica u Petrijevcima

Vrijeme održavanja: 17:00 – 22:00

  1. Prezentacije, degustacije i prodaja pčelinjih proizvoda (6 izlagača iz 4 županija: Vukovarsko – srijemska, Virovitičko – podravska, Požeško – slavonska i Osječko – baranjska)
  2. Radionica na otvorenom: stari pčelarski alati, apisarij sa živim pčelama, užicavanje i uvoskavanje okvira, te vrcanje meda
  3. Predstavljanje najuspješnijih radova školske djece na temu pčelarstva u pjesmi, prozi i slici

SUPOKROVITELJI MANIFESTACIJE: – Osječko – baranjska županija – Grad Valpovo – Grad Belišće – Općina Bizovac

SPONZORI MANIFESTACIJE: – Pčelarska zadruga „Pčelari Slavonije i Baranje“ – Hotel Termia Sunčane Toplice – Rončević i dr. Osijek – Omnis Power, Zagreb

Dobro nam došli!

VIII međunarodno i X regionalno ocjenjivanje meda Osijek 2016.UP SiB “Radilica“ Osijek u suradnji sa Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka organizira

         VIII MEĐUNARODNO I X REGIONALNO OCJENJIVANJE MEDA OSIJEK 2016.

                        pod medijskim pokroviteljstvom Hrvatskog pčelarskog saveza

                                                          JAVNI  NATJEČAJ

       za 8.Međunarodno i 10. Regionalno edukacijsko ocjenjivanje meda – Osijek 2016.

                                                           Prijava za natjecanje

  1. Na natjecanje  se mogu  prijaviti  svi zainteresirani pčelari iz RH i iz susjednih država
  2. Za svaki uzorak potrebno je dostaviti 3 staklenke po 450  g meda. Med ne smije biti kristaliziran, med smije imativlažnost  maksimum do 20 %, na naljepnici trebaju biti ispisani slijedeći podaci: ime i prezime pčelara (OIB ili JMBG), točna adresa, godina rođenja, vrsta meda, godina proizvodnje, lokacija s koje med potječe. Obavezan je i kontakt telefon ili e-mail.

Kotizacija po uzorku meda je 120,00 kn.

Plaćanje: ž.r. IBAN:HR652485003 1100250427

Primatelj : UP SiB “Radilica“ Osijek, Baščanska 19, 31000 Osijek

Poziv na broj: OIB (obavezno upisati vlastiti OIB), s naznakom  „Kotizacija za ocjenjivanje meda 2016.“

Kotizacija se može platiti i osobno prilikom predaje meda.

  1. Uzorci meda dostavljaju se od 25. – 31. srpnja  2016. godine na adresu:

MILAN KRAMER, Baščanska 19, 31000 Osijek

Telefon:  +385 31 561 908 ili mob. +385 98 582 592

e-mail: up.radilica.os@gmail.com

  1. Proglašenje pobjednika održat će se početkom rujna

–  najbolje ocjenjeni med iz RH na natjecanju dobit će pehar

–  najbolje ocjenjeni med od pčelarke  iz RH na natjecanju dobit će pehar

–  najbolje ocjenjeni med iz inozemstva na natjecanju dobit će pehar

–  ako u jednoj vrsti ima više od 5 uzoraka meda,najbolje ocjenjeni uzorak  nosi titulu šampion grupe

–  diploma zlatnog obilježja i medalja dobivaju se sa osvojenih      od 18,00  do 20,00 bodova

–  diploma srebrenog obilježja i medalja dobivaju se sa osvojenih  od 16,00  do 17,99 bodova

–  diploma brončanog obilježja i medalja dobivaju se sa osvojenih od 14,00  do 15,99 bodova

–  pčelari mogu maksimalno poslati za ocjenjivanje 5 uzoraka meda

                                   8  SPONZORA   DODJELJUJE   67  NAGRADA  

Apivita“Varaždin-11 nagrada; Euroapis“Vinkovci-10 nagrada; BASF“Hrvatska 10 nagrada; “Bayer“Hrvatska-10 nagrada; “Syingenta“Hrvatska-10 nagrada; “Agroglas“Osijek-10 nagrada; “Eurofinans“Osijek-3 nagrade i stolarija“Tolić“Sl.Brod-3 nagrade.

Popis nagrada možete vidjeti na  www.radilica-osijek.hr 

Sav pristigli i ocjenjeni med poklonit ćemo u humanitarne svrhe.

                                                  SLIJED DOGAĐANJA

Prijem meda od 25. do 31. srpnja 2016.

Kemijsku analizu (vlaga,digitalnim ref. HMF i elektroprovodljivost) radi Poljoprivredni fakultet u Osijeku   od 01. – 10. kolovoza 2016.

Organoleptičko ocjenjivanje meda  12. Kolovoza 2016.

Rezultate objavljujemo 30. kolovoza na web portalu: http://www.radilica-osijek.com 

 Proglašenje i podjela nagrada: početkom rujna.

os 2016.

UOČI DESETOG JUBILARNOG REGIONALNOG OCIJENJIVANJA MEDA OSIJEK 2016.

Povodom 10.-tog jubilarnog regionalnog ocjenjivanja meda što ga organizira UPSiB “Radilica“ u suradnji sa Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka , 8 sponzora poklonit će 67 nagrada za ocijenjene uzorke meda.

Popis nagrada je sljedeći:

  1. „Apivita“  Varaždin, poklanja 10×200 ml Nozevit + i jedne pčelarske rukavice
  2. „Euroapis“ Vinkovci, poklanja 5 pčelarskih šešira i 5 pčelarskih knjiga
  3. „BASF – Hrvatska“, poklanja 10 USB stick od 10 gb
  4. „Bayer – Hrvatska“, poklanja 10 majica i 10 kapa
  5. „Syngenta – Hrvatska“, poklanja  10 majica
  6. „Agroglas“ Osijek, poklanja 10 platnenih torbi
  7. Stolarija „Tolić“ Sl.Brod, poklanja 3 pet okvirnih LR nukleusa
  8. „Eurofinans“Osijek, poklanja 1 dimilicu, cjedilo i 0,5 kg inox žice

Raspored nagrada je slijedeći:

  1. Najbolji ocjenjeni med u RH,dobiva pehar organizatora i LR pet okvirni nukleus
  2. Najbolji ocjenjeni med pčelarke u RH dobiva pehar organizatora i LR pet okvirni nukleus
  3. Najbolji ocjenjeni inozemni med dobiva pehar organizatora i LR pet okvirni nukleus
  4. Najstariji pčelar dobiva 0,5 kg inox žice
  5. Najstarija pčelarka dobiva inox cijedilo
  6. Najmlađi pčelar(nije mlađi od 25.07.2006.) dobiva inox dimilicu
  7. Najmlađa pčelarka (nije mlađa od 25.07.2006.) dobiva pčelarske rukavice

Ako u grupi ima najmanje pet uzoraka meda nagrade (predviđeno 10 grupa) su slijedeće:

  1. mjesto: Nozevit +
  2.   mjesto: pčelarski šešir ili pčelarska knjiga
  3. mjesto: USB stick 8 Gb
  4. mjesto: majica  i kapa
  5. mjesto: majica
  6. mjesto: platnena torba

IZVOR: www.radilica-osijek.com

čestitamo novim pčelarima

SVEČANA PROMOCIJA 7. GENERACIJE PAZINSKE PČELARSKE ŠKOLE

U četvrtak 16. lipnja 2016. u dvorani „Istra“ Spomen doma u Pazinu 40 polaznika 7. generacije pčelarske škole prof. Nikole Kezića i nastavničkog tima s zagrebačkog Agronomskog fakulteta dobilo je potvrdu o završenom stručnom obrazovanju i promovirano u KV-pčelare. U usporedbi s prošlom generacijom koja se ponosila brojkom od 11 polaznika ljepšeg spola – najviše otkako djeluje škola, ove ih je godine nešto manje: 7 – što ne znači da taj broj neće opet narasti u prvoj slijedećoj generaciji.

Prisutne je pozdravio Ranko Anđelini u ime UP „Lipa“ Pazin koja je prije 8 godina i pokrenula ovu školu zajedno s prof. dr. sc. Nikolom Kezićem i suradnicima. Od samog početka škola se provodi po programu stručnog kolegija pčelarstva Zavoda za pčelarstvo pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu i sastoji se iz predavanja, vježbi i praktične nastave u trajanju od 120 školskih sati. Pazinska pčelarska škola ima status prekvalifikacije i stečeno se zvanje upisuje u radnu knjižicu. U tom kontekstu g. Anđelini se zahvalio predavačima bez kojih se ovaj projekt ne bi mogao ostvariti, a isto tako i Županiji istarskoj na nesebičnoj podršci.

     Riječ je preuzeo Milan Antolović, pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu i obećao nastavak suradnje između Županije i pčelara Istre ne samo kroz sufinanciranje školovanja novih generacija pčelara, već i nove projekte zacrtane strategijom o razvoju ove grane u županiji: brendiranje istarskog meda, osnivanje Istarskog pčelarskog saveza, otvaranje pčelarskog centra u Cerovlju, izrazivši svoju veliku želju da proizvodnja meda u Istri još više ojača, a broj pčelinjih zajednica za 10 godina naraste na 50 – 60 tisuća, što bi značilo 3 košnice po 1 ha poljoprivredne površine.

     Majda Miljan, ravnateljica POU „Addenda“ iz Pule – suorganizatora pazinske pčelarske škole čestitala je svim novim pčelarima i priznala kako i sama razmišlja o bavljenju pčelarstvom, barem hobistički. Nakon što su novi pčelari izvršili svečanu prisegu, uslijedila je dodjela priznanja. Po završetku svečane promocije svi polaznici, organizatori škole i suradnici okupili su se za zajedničku fotografiju – uspomenu na ovaj događaj koji im možda i trajno promjeni profesionalni život.                           

     Potom su održana dva stručna predavanja, podjednako zanimljiva i novim i starim pčelarima: prof. dr. sc. Nikola Kezić je govorio o novim tehnologijama u sakupljanju pčelinjeg otrova, a dr. sc. Maja Dražić o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti pčela kao vrste i pčelarstva u regiji. Još jednom čestitamo svim novim pčelarima i želimo im puno uspjeha u pčelarenju!

global exibitions day Zagreb sajam

ZAGREBAČKI VELESAJAM OBILJEŽIO GLOBAL EXHIBITIONS DAY

U cijelom svijetu 8. lipnja obilježio se prvi put  Global Exhibitions Day,  odnosno Dan sajamske industrije.Tom je prigodom u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma organiziran međunarodni poslovni skup na temu: “Snaga sajamske industrije – danas i sutra”; uz prezentaciju sajmova koje Zagrebački velesajam, u suradnji s Gradom Zagrebom, priprema u drugoj polovici 2016. godine, a to su: Sajmovi zdravog življenja, Izvor, Ambienta, Interliber, Inova i Sajam multimedije. Ispred domaćina skup su  pozdravile Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam, i Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba. U sklopu konferencije održane su dvije panel rasprave  i to “Sajmovi – Platforma poslovne i društvene komunikacije” i drugi panel “Gospodarstvo – treba sajmove”.

Uvod u prvi panel imao je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, koji je u svom izlaganju naglasio da je promocija hrvatskog gospodarstva na sajmovima u zemlji i inozemstvu jedna  od glavnih aktivnosti Hrvatske gospodarske komore. Otvaranje novih tržišta kao i jačanje pozicije na već postojećim tržištima samo je jedan od načina na koji se potiče internacionalizacija poslovanja što očekivano ima za rezultat veću proizvodnju i zaposlenost. Ostali sudionici panela bili su Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca; dr. sc. Dina Tomšić, voditeljica Podružnice Zagrebački velesajam; dr. Rajko Buković, izvršni direktor Jadranskog sajma iz Crne Gore (Budva);  prof. dr. Aleksandar Andrejević, rektor, Educons Univerzitet iz Srbije i dugogodišnji generalni direktor Novosadskog sajma; dr. sc. Siniša Zarić, prof. Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dugogodišnji generalni direktor Beogradskog sajma.Uvodničar i Moderator 1. Panela bio je gospodin Ante Gavranović, istinski doajen i jedan od vodećih autoriteta u području sajamske djelatnosti na ovim prostorima.

U drugom panelu pod nazivom “Gospodarstvo – treba sajmove” izneseni  su pozitivni primjeri iz prakse. Na konferenciji je istaknuto da unatoč sve zastupljenijim internet modelima komuniciranja i prodaje, sajam kao direktni marketing kojeg karakterizira komunikacija licem u lice ostaje i dalje vodeći element koji bitno doprinosi lancu prodaje. Izvoz je uz investicije i potrošnju čimbenik koji zatvara, ali i pokreće novi gospodarski ciklus – a sajmovi su najbolje mjesto, odnosno mehanizam pokretanja izvoza, a time i izravnog doprinosa za gospodarstvo. Organizacija sajmova pozitivno djeluje na turizam svakog grada, pa tako i grada Zagreba prvenstveno u popunjenosti hotela i ugostiteljskih objekata. Prema provedenom istraživanju Infratest Burke iz Münchena, indirektni ekonomski multiplikatori sajamske aktivnosti su izuzetno visoki pa tako na 1 kunu prihoda Zagrebačkog velesajma, Grad Zagreb ostvaruje 11,7 kuna prihoda.

Sajmovi i dalje ostvaruju tri temeljne funkcije:

1. Poslovna funkcija
2. Makroekonomska funkcija
3. Socijalna funkcija

Istaknute su i činjenice da se najveći broj sajamskih centara nalazi se u Europi, čak 496 velikih prodajnih mjesta što čini 48% ukupnog sajamskog udjela te da se godišnje  organizira otprilike 31.000 sajamskih projekata sa ukupno 4,4 milijuna izlagača i preko 260.000.000 posjetitelja. Neosporivo je da sajmovi imaju značajan marketinški učinak. Istraživanja potvrđuju da 85% izlagača smatra B2B sajmove važnim ili vrlo važnim elementom svoje marketinške aktivnosti. Novi trendovi i tehnološka podrška digitalnih medija zahtijevaju drugačiji pristup organizaciji sajmova: veću specijalizaciju, promociju novih tehnologija i trendova; povezivanje znanstvenika i gospodarstvenika i praktičnu primjenu novih znanstvenih spoznaja; kraće trajanje, različite komplementarne sadržaje kojima se dopunjuje sajamski program;  sve višu razinu sajamske infrastrukture. Izlaganjem na sajmovima povezuje se proizvodnja i ostali tržišni segmenti; 95 % posjetitelja sajmova smatra da su „licem u lice“ susreti esencijalni za dugoročne poslovne odnose. Održavanjem usko specijaliziranih sajamskih priredbi potiču se inovativnost i konkurentnost; izlagači sudjelovanjem na sajmovima uz prezentaciju svojih proizvoda upoznaju i svoje konkurente te tako dobivaju motivaciju za nove tehnologije i proizvode; te upoznaju prednosti i  mane konkurencije. Samim prisustvom na sajmu s ciljem uspostave novih poslovnih kontakata uspostavlja se kontakt s novim poslovnim partnerima (što je teško izvedivo potpuno virtualno) pouzdanost i povjerenje. Sama priprema i organizacija sajma danas predstavlja velik izazov; sajmovi idu u korak s vremenom i tehnologijama; stoga uz sami izložbeno prodajni karakter gdje se intenzivira komunikacija i dijalog s velikim brojem posjetitelja (jer samo stalnom međusobnom komunikacijom proizvođač-potrošač možemo znati što je potrebno tržištu); sajmovi i popratna događanja (seminari, kongresi, konferencije) postaju instrument komunikacije i povećane suradnje struke i znanosti te  implementacije novih znanja i tehnologija. Sudjelovanje i promocija na sajmu posebno je važno za proizvođače prehrambenih proizvoda jer sajam uključuje sva osjetila (vid, sluh, njuh opip i okus) te na taj način djeluje multisenzitivno.

Iz svega navedenog jasno je da je promocija pčelarstva i pčelinjih proizvoda te Hrvatskog apiterapijskog društva kao jednog od suorganizatora sajma APItera 2016. bila važna zadaća na ovakvome skupu. HAD je predstavljen slatkim pčelinjim proizvodima kao i izloženim živim pčelama što je svakako privuklo pažnju pristunih. Velik interes za pčelinjim proizvodima postoji, a temeljna uloga HAD-a je promocija pčelarstva kao važnog segmenta poljoprivredne proizvodnje; edukacija potrošaća i promocija svojih članova (proizvođača); kao i podizanje svijesti o vrijednosti pčelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani.

Tekst: dr.sc. Goga Hegić, predsjednica HAD-a (dio teksta preuzet sa stranica ZV i HOK)

pčelarstvo u Švedskoj naslovnica

PČELARSTVO U ŠVEDSKOJ

Kraljevina Švedska je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Četvrta je zemlja po veličini u Europi: prostire se jugoistočnim dijelom Skandinavskog poluotoka duljinom od preko 2.000 km. Unatoč izrazito sjevernoj geografskoj širini, klima u Švedskoj je umjerena. Sjeverni dijelovi Švedske leže iza polarnog kruga i tamo vlada subarktička klima.  Sjeverno od Arktičkog kruga sunce veći dio ljeta ne zalazi, ali je zimu većinom noć. Ljeta su hladna, a zimske temperature dosežu i preko – 30*C. Prevladavaju tajge u kojima cvate malina, borovnica, brusnica, vrijesak. Najveći izvor paše za pčele su površine pod uljanom repicom. Obzirom na klimu i vegetaciju pčelarska sezona počinje u travnju (vrba iva), a završava krajem rujna (vrijesak). U Švedskoj se većinom pčelari stacionarna s 10 – 15 pčelinjih zajednica, eventualno se sele na uljanu repicu ili vrijesak. Pčelari su većinom hobisti (85 %). Ukupno u Švedskoj ima blizu 150.000 pčelinjih zajednica, a većina pčelara su  članovi Švedskog pčelarskog saveza.

PČERLARSTVO U šVEDSKOJ SLIKA

Šveđani pčelare s više pasmina pčela: Apis mellifera ligustica, Apis mellifera mellifera, Apis mellifera carnica i Buckfast. Pčelari u Švedskoj imaju tradicionalne košnice „Trog kupa“ u obliku male kućice, nastavljače „Svea“ i „Log normal“, ali pčelare i s klasičnim LR i Farrarovim košnicama. Zbog hladnoće koriste nastavke od poliuretana debljine stjenki 30 mm. Brigu o zdravstvenoj zaštiti pčela vode područni kontrolori, stručno osposobljeni pčelari u okviru krovne organizacije. Ukupna proizvodnja meda u Švedskoj iznosi oko 3.000 tona godišnje, dok je potrošnja dvostruko veća, pa se med mora uvoziti iz Novog Zelanda, Australije, Argentine, Kanade, Mađarske, Hrvatske i dr. Velik broj pčelara zbog dobivanja željenog potomstva izabranih pčelinjih zajednica vrši umjetno osjemenjivanje matica. Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede Savez pčelara Švedske je osnovao državni centar za selekciju pčela „Svensk Biavel“. Selekcija se vrši kroz proizvodnju i oplodnju matica. Proizvedene matice testira obučeni pčelar na posebnim test-pčelinjacima. Testirane matice, odnosno one koje pokazuju tražene osobine, idu u daljnji postupak selekcije. Postoji velik broj oplodnih stanica na koje mogu pčelari donijeti na oplodnju svoje matice u oplodnim kasetama sa staklenim zidovima i jednim okvirom. 

okrugli stol stara ljubljana

Okrugli stol: PČELE I ODRŽIVI RAZVITAK

Prošli petak, na poziv Ministarstva poljoprivrede Slovenije i Slovenskog pčelarskog Saveza (ČZS), UP Pčelinjak, sa svojim izaslanstvom (D. Jerman, T. Brindl i K. Jusić) je prisustvovala i svojim dolaskom još jednom dala podršku prijedlogu slovenskih kolega o proglašenju 20. svibnja Svjetskim danom pčela koji je i rodni dan Antona Janše, oca modernog pčelarstva. 
Za tu prigodu, priređen je i okrugli stol na temu  „Pčele i održivi razvoj“ u Ljubljanskom starom gradu. Ovaj događaj je održan u sklopu prvog posjeta Sloveniji glavnog ravnatelja Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO UN) dr. Joséa Graziana da Silve. Uz visoko cjenjenog gosta, sudjelovali su na okruglom stolu ministar poljoprivrede Slovenije mag. Dejan Židan, predsjednik ČZS Boštjan Noč, glavni tajnik međunarodne pčelarske organizacije Apimondia Riccardo Jannoni Sebastianini, državna tajnica Ministarstva za vanjske poslove RS Darja Bavdaž Kuret, dr. Danilo Bevk iz Nacionalnoga instituta za biologiju, te predstavnici Mjesne općine Ljubljana g. Dejan Crnek i gđa Maruška Markovčič te Općine Žirovnica gđa Stanka Zupan.

Uvaženi gost, dr. Joséa Graziana da Silva poručio je u svom uvodnom govoru kako je FAO osnovana 1945. godine s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda, kao i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama. FAO predstavlja tehničku granu UN-a. Danas, hrane ima u izobilju, čak uništavamo jednu trećinu, dok s druge strane postoji sloj siromašnih ljudi koji žive u nemogućnosti priuštiti si dovoljne količine hrane. FAO potiče proizvodnju hrane uz tehničku podršku u nerazvijenim, a i razvijenim dijelovima diljem svijeta, i time smatra ulogu oprašivača vrlo bitnom, čak jednom od najbitnijih karika uspješnosti proizvodnje voća i povrća. Danas, pred nama su novi izazovi, klimatski uvjeti su se promijenili i to nedvojbeno utječe na proizvodnju. Pčele i oprašivači zaslužni su za dvije trećine proizvodnje voća i povrća u svijetu. Ljudska prehrana ovisi o njima. S druge strane njihov opstanak je ugrožen, jer smo promijenili njihov okoliš, kojega smo zamijenili monokulturom. Povišenje temperatura zbog klimatskih promjena također ima jaki utjecaj na njih. Korištenje kemijskih sredstava za zaštitu bilja (pesticidi) također im ne pomaže, čak suprotno, ubija ih i zato vidimo zemlje u svijetu poput Kine, Kalifornije i Kanade, gdje su oprašivači pred izumiranjem. Postoji jaka i čvrsta poveznica između divljih oprašivača, pčela i proizvodnja hrane. U prošlom rujnu mjesecu, raspravljalo se u New Yorku na sjednici UN-a po tom pitanju i u Parizu na skupu o klimi. FAO podržava prijedlog ČZS da se 20. svibanj uvede kao svjetski dan pčele. Predviđeno je još nekoliko susreta međunarodnog karaktera, međutim očekuje se službena odluka u srpnju 2017. godine. U međuvremenu ima još puno napora po tom pitanju. Uz svu administrativnu proceduru, 20. svibanj 2018. bi mogao biti prvi svjetski dan pčele i dan Antuna Janše oca modernog pčelarstva. Upravo radi zaštite svih oprašivača, FAO je objavila jednu procjenu o rizicima, to je radni dokument koji stoji na raspolaganju svim vladama, u kojem su navedene sve preporuke i mjere za njihovu zaštitu. Taj radni dokument je preveden i dostupan na šest jezika. Dr. Graziana da Silva je svima odlučno poručio, dosta je bilo riječi, došlo je vrijeme djelovanja, jer priroda i ljudska prehrana o tome ovise.

Ministar poljoprivrede Slovenije mag. Dejan Židan je uz zaželio dobrodošlicu svima, poručio je kako se uz ČZS krenulo u ovaj prijedlog nakon jednog sastanka s Boštjanom Nočem prije godinu i pol dana. Naglasio je kako ovaj prijedlog obuhvaća i podršku za zaštitu genetske linije Kranjske pčele, slovenske medne proizvode, borbu protiv korištenja pesticida i koktel kemikalija. Danas je veliki pritisak na oprašivače. Živimo u vrijeme nesnošljivosti i ratova. Pčele donose sa sobom, uz svoju primarnu funkciju u prirodi, univerzalnu poruku koja povezuje ljude. Cilj je svakako podizanje razine svijesti društava u shvaćanju da je pčela važna za sve nas, unatoč ljudskoj raznolikosti i kulturnim razlikama. Državna tajnica Ministarstva za vanjske poslove RS Darja Bavdaž Kuret je dodala kako njihovo ministarstvo podržava prijedlog o svjetskom danu pčele, jer postoji čvrsta poveznica između neovisnosti svih država i proizvodnje hrane. Izdvojila je tri ključna cilja na sveukupno sedamnaest njih koje su se obvezali provoditi do 2030. godine, to je međunarodni rok za smanjivanje utjecaja klimatskih promjena i borba protiv siromaštva u svijetu, a to su prema popisu proizvodnja dovoljne količine hrane, zaštita okoliša i suzbijanje klimatskih promjena. Glavni tajnik međunarodne pčelarske organizacije Apimondia, Riccardo Jannoni Sebastianini je uz svoje izlaganje, izjavio kako pčele dotiču i djecu, i osobe s invaliditetom, i odrasle i starije ljude. One dodiruju sve slojeve društva, svih nacija. Uz to, ne smijemo zanemariti da su pčelinje zajednice male kućne ljekarne iz kojih se može uz svu primarnu proizvodnju i usluge, primijeniti apiterapijsko djelovanje i kako je to jedan bitan vid koji se također ne smije izostaviti, jer time poboljšavaju kakvoću življenja ljudi diljem svijeta. Zato pčele moraju biti zaštićene na međunarodnoj razini.

Dr. Danilo Bevk iz Nacionalnoga instituta za biologiju dopunio je panel razgovor sa znanstvenog stajališta. Postoji oko dvadeset tisuća vrsta oprašivača, to uključuje i leptire. Priroda je sve tako posložila uz sve razne uloge kako bi jamčila uspješno oprašivanje. Zbog antropoloških promjena u Europi, u svijetu i manjka metoda, došlo je do poremećaja okoliša, kao i opasnost od raznih pesticida za oprašivače i njihov opstanak. Oni su ponekad neprimjetni, zato u tišini nestaju, jer su nam daleko od naših pogleda. Zbog njihovog manjka u prirodi, smanjena je količina proizvedene hrane, to vodi do povećanja cijene iste. Zbog visokih cijena i neimaštine u svijetu, uz manju potrošnju voća i povrća, dolazimo do manjka A vitamina i time povećavamo uzrok bolesti. Za bolje praćenje i očuvanje svih oprašivača, potrebna su dodatna znanstvena istraživanja kao i financijska sredstva koja bi to omogućila.

Predstavnica Općine Žirovnica gđa Stanka Zupan, predstavila je rodno mjesto Antona Janše, oca modernog pčelarstva i moguće perspektive apiturizma i gospodarskog razvitka toga kraja vezano u proglašenje svjetskog dana pčele. Predstavnica općine Ljubljane gđa Maruška Markovčič, navela je kako razvijaju projekt o urbanom pčelarstvu i dolazi do pozitivnih promjena mišljenja po pitanju pčela. Podizanje svijesti je važno i zato djecu već u vrtićima zbližavaju i upoznavanju sa pčelinjim svijetom. Također, imaju namjeru poticati građane na sadnju cvijeća i medonosnog bilja po balkonima i terasama. Pčele nisu domaće životinje, one su još divlje i mi se moramo njima prilagoditi. Uz to, razvijaju projekt o Ljubljanskom medu sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Uz zaključak i prigodni pozdrav svima prisutnima, predsjednik ČZS Boštjan Noč je poručio kako im je ovaj prijedlog bio jako važan, jer je Slovenija po tradiciji pčelarska zemlja sa deset tisuća pčelara i da je svakako podrška Ministarstva poljoprivrede Slovenije, a i Vlade bila ključna. Time se sve ubrzalo i dovelo do željene razine i učinkovitosti. Cilj je svakako bio podići razinu svijesti među ljudima. Svjetski dan pčele, povezuje svijet sa Slovenijom, i Sloveniju sa svijetom. Pri završetku, cijenjeni gost i sudionici okruglog stola, uz gradonačelnika Ljubljane g. Zorana Jankovića službeno su uz glazbeno pčelarski program otvorili izložbu « Očuvajmo pčele » u krilu dvorca Ljubljanskog Staroga Grada (dvorana Kazamate), u Ljubljani – proglašenom zelenom prijestolnicom Europe 2016. godine.

Mr.sc. Kristijan Jusić

DA VIDIMO ŠTO IMA NOVOG

SLAVONSKI MED TALIJANI PRODAJU KAO SVOJ EKOLOŠKI

(za „Glas Slavonije“ piše Zdenka Rupčić)

     Pčelarstvo se godinama smatra jednom od relativno uređenih i dohodovnih izvoznih grana hrvatske poljoprivrede, i to unatoč tomu što se domaći med pretežito izvozio u bačvama diljem Europske unije gdje su ga miješali s lošijim te prepakiravali i na tržište plasirali kao svoj.

     „Izvoz meda u bačvama i dalje ide“, kako kaže Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, iako se pčelari godinama bore za to da se naš med brendira, a kao najsvježiji primjer navodi kako kvalitetan slavonski med Talijani, otkupljuju od naših pčelara i prodaju kao svoj ekološki. Stojanović ističe kako je slavonski med najkvalitetniji, a da mu je otkupna cijena najniža u Hrvatskoj. „Kilogram bagremovog meda otkupljuje se po 30-ak kuna kilogram, a u ostalim dijelovima Hrvatske otkupna mu je cijena oko 40 kuna kilogram.“ – kaže Stojanović.

     Kako doznajemo, ove će se godine na prinos meda po košnici znatno odraziti zimski pomor pčela te pojava kasnog mraza od kojeg su stradale neke medonosne vrste. “Uljana repica bila je solidna, iskusniji pčelari dobili su između 10 i 15 kilograma meda po košnici. Bagrem nije kritičan, promrznuo je oko Bilogore. Kod nas u jednom danu sredinom prošlog tjedna pčelari su imali dva kilograma bagremovog meda po košnici, a dan poslije četiri kilograma. Amorfa koje najviše ima oko Okučana potpuno je smrznula:“ – kaže Stojanović.

    Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže kako se ipak očekuje da će i ove godine doći do porasta izvoza.“Primjerice, prošle je godine izvezeno 400 tona u vrijednosti 1.801.479 eura, a godinu prije, 2014., samo 196 tona u vrijednosti 869.614 eura. Ono što je ovdje važno istaknuti jest da je naš med i dalje na visokoj kvaliteti, izvozna mu je cijena u prosjeku oko 4,5 eura po kilogramu, a najjača izvozna tržišta su i dalje Njemačka, Italija, Slovenija i Bosna i Hercegovina.“ – kaže Nad te dodaje kako i uvoz ima trend rasta. U 2014. godini bilo je uvezeno 549 tona meda u vrijednosti 1.264.000 eura, a 2015. godine uvezene su 962 tone u vrijednosti 2.368.713 eura. „Tako je i nadalje negativna devizna platna bilanca, što nije bilo unatrag pet godina. Još postoji latentna opasnost od uvoza meda iz Kine koji u strukturi uvoza sudjeluje s čak 70 posto, a prosječna uvozna cijena meda je 2,46 eura.“ – kaže Nad. Dodaje i kako se ova godina može okarakterizirati kao jedna od težih s dosta uginuća pčela. Međutim, broj pčelara i dalje raste zbog rasta nezaposlenosti jer se mnogi odluče baviti pčelarstvom kako bi si osigurali egzistenciju.

      U prilog tvrdnji porasta broja pčelara govore i podaci kojima raspolaže Milan Kramer, predsjednik suda časti Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS-a).

Naime, Kramer navodi da se u posljednjih 18 godina na području Osječko-baranjske županije broj pčelara povećao za čak pet puta. Te podatke potkrepljuje, kako ističe, podacima iz 1998. godine kada je zbog besplatne podjele lijekova pčelarima (u kojoj je i osobno sudjelovao) bilo evidentirano na području cijele Osječko-baranjske županije samo 148 pčelara, a trenutno ih je u evidenciji 850, s tim da, prema Kramerovim riječima, oko 10 posto onih koji se bave pčelarstvom nije evidentirano. “Kako nam govore iskusni pčelari, rastu broja pčelara vjerojatno je pomogla i recesija, ali i sustav potpora. Od samostalnosti Hrvatske pčelarima je na raspolaganju četvrti oblik potpore, u kojem pčelar aplicirajući u mjerama 1 – 6 Programa ruralnog razvoja može dobiti 50 % povrata uloženih svojih sredstava. Zbog toga je vjerojatno hit biti pčelar.” piše na http://radilica-osijek.hr/radilica Milan Kramer.

     Kako smatra Stojanović, kao jedan od većih problema je to što se broj pčelara počeo smanjivati na “papiru”, tj. u evidenciji Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS).  „Očito kriza čini svoje i mnogima je problem plaćati članarinu. Međutim, pčelar koji nije evidentiran gubi benefite, kao što je primjerice povrat novca za nabavu lijekova koji su dosta skupi. Primjerice, lijek protiv varoe za 100-tinjak košnica košta oko 3000 kuna, a ako je pčelar u evidenciji, dobije 25 posto tog novca natrag.“ – kaže Stojanović i navodi da bi svi pčelari trebali tretirati protiv bolesti pčela, a ako neki tretiraju, a neki ne, nema efekta u borbi protiv širenja bolesti. Prema procjenama pčelara, ove je zime bilo i do 40 posto gubitaka pčelinjih zajednica. Vezano uz pad broja pčela Stojanović navodi kako je tomu pridonijelo tretiranje poljoprivrednih kultura zaštitnim sredstvima od kojih su neka bila pogubna za pčele. „Tražit ćemo da se, po modelu Mađarske, uvede obveza prskanja poljoprivrednih kultura po noći. Na taj bi se način sigurno smanjilo ugibanje pčela.“  

(IZVOR: http://www.glas-slavonije.hr)

okrugli stol Pčele i održivi razvoj u Ljubljani

OKRUGLI STOL „PČELE I ODRŽIVI RAZVITAK“ U LJUBLJANI, 20. SVIBNJA 2016.

Okrugli stol „Pčele i održivi razvitak“ koji će se održati u petak, 20. svibnja 2016, od 11:30 sati, na Ljubljanskom starom gradu (Hribarjeva dvorana), Grajska planota 1 u Ljubljani organizira Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu uz sudjelovanje Čebelarske zveze Slovenije (ČZS) povodom prve posjete generalnoga direktora Organizacije ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), dr. Josea Graziana da Silve, Sloveniji.

Na okruglom stolu će, osim visokoga gosta, generalnoga direktora FAO dr. Josea Graziana da Silve, sudjelovali i ministar za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu mag. Dejan Židan, predsjednik ČZS Boštjan Noč, generalni sekretar međunarodne pčelarske organizacije Apimondia Riccardo Jannoni Sebastianini, državna sekretarica Ministarstva za vanjske poslove RS Darja Bavdaž Kuret, direktorica Nacionalnoga instituta za biologiju dr. Tamara Lah Turnšek te predstavnici Mjesne općine Ljubljana i Općine Žirovnica.

Okrugli stol će biti mjesto razmjene mišljenja i analiza različitih pogleda na trenutno vrlo aktualna pitanja ciljeva održivog razvoja općenito te posebno o ulozi pčele i drugih oprašivača. Ti potonji su posebice važni za uspostavu održivog razvoja poljoprivrede i prehrambene sigurnosti, jer je od oprašivanja ovisna barem trećina proizvedene hrane na svijetu. Preko prepletenosti ekonomske, socijalne i okolišne razvojne dimenzije njihov značaj dosiže daleko šire u opstojnost prirode kakovu poznajemo.

Nakon okruglog stola u Ljubljanskom starom gradu (dvorana Kazamate) bit će svečano otvorenje izložbe »Očuvajmo pčele«, koju je pripremio Ljubljanski grad uz sudjelovanje Muzeja radovljiške općine – Pčelarskim muzejom i ČZS.

UP “Pčelinjak” iz Zagreba će na ovaj skup poslati svoju delegaciju kako bi vlastitim spoznajama doprinijeli radu ovog eminentnog okupljanja pčelara, znanosti i politike.

Svi koji želite sudjelovati na ovom značajnom skupu, radi lakše organizacije svoju prijavu trebate potvrditi na e-mail: cebele.mkgp@gov.si , najkasnije do, 17. svibnja 2016.

čebelari i pčelari više od strukovne povezanosti i kolegijalnosti

ČEBELARI I PČELARI – VIŠE OD STRUKOVNE POVEZANOSTI I KOLEGIJALNOSTI

Druženje između slovenskih i hrvatskih pčelara u Istri ima dugu tradiciju, a počelo je ranih 80.-tih godina. Pčelari iz hrvatskog dijela Istre bi odlazili u Koper na agrosajam »Dnevi kmetijstva« na Međunarodno natjecanje u kvaliteti meda Istarskog primorja, a čebelari iz Slovenskog primorja bi rado navraćali u Pazin na sajam „Dani meda“. Stručni savjetnik za pčelarstvo Klavdijo Babič držao je predavanja u Bujama i Pazinu, a pčelari Bujštine su bili gosti na proslavi 60 godina postojanja OČDK. Zato ne treba čuditi da je koparska pčelarska udruga ove godine odlučila posjetiti istarsk pčelare i razmijeniti iskustva s njima, ali i kroz druženje još jednom dokazati da pčelari, bez obzira na razlike u kulturi i jeziku, prednjače u promicanju vrijednosti međunarodnog dijaloga, jer nam je zajedničko ono najvrednije – ljubav prema pčelama. OČDK – Obalno čebelarsko društvo Koper osnovano je davne 1955. godine, a danas broji 145 članova. Dvadesetak članova društva je u subotu, 23. travnja 2016. posjetilo Petra Banka u Baderni i Svetozara Jankovića u Livadama.

  Petar Banko je cijenjen u pčelarskim krugovima iz više razloga: jedan je od najiskusnijih i najstručnijih u ovoj domeni (znanje je usavršio na njemačkom sveučilištu), jedini je istarski uzgajivač matica, veliki donator i sponzor većine pčelarskih događanja u Istri, mentor i edukator ne samo pčelara, već i potrošača pčelinjih proizvoda, najčešće djece i omladine. I ovaj je put naš Pjero u svom domu u Baderni nesebično ugostio čebelare iz OČDK, ali i kolege pčelare iz drugih dijelova Istre. Gostima je prvo pokazao ogledni pčelinjak i u njemu održao kraće predavanje dok nije počela kiša, kad smo se povukli u laboratorij gdje je Petar prezentirao uzgoj matica. Nakon toga sve prisutne je domaćin počastio ručkom u kojem je dominirala druga specifičnost vezana za obitelj Banko – bakalar. I to nije bilo sve! Kako fešta nije bila fešta bez glazbe uživo i ovaj put nije nedostajalo ni dobre pjesme ni akorda s »planetarno« poznatog Petrovog instrumenta – bidofona. Vrhunac događaja je bilo darivanje OČDK u znak zahvalnosti domaćinu za više nego topli prijem i edukaciju, što su zabilježili i novinari »Glasa Istre« koji su potom intervjuirali i predstavnike koparske udruge. Punog želuca, a još puniji utisaka gosti iz Kopra su se uputili u restoran „Idila“ u mjestu Rakovci kod Baderne, a potom u Livade.

projekt Čuvajmo pčele Udruge pčelara Bujštine

PROJEKT „ČUVAJMO PČELE“ UDRUGE PČELARA BUJŠTINE IDE DALJE

     U travnju 2015. godine Udruga pčelara Bujštine je na svojoj web-stranici otvorila Natječaj za najbolju amatersku fotografiju „Čuvajmo pčele“. Potaknut zabrinjavajućim podacima o ugroženosti pčela uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima, na ovu je ideju došao najenergičniji par aktivista Dragana Pević i Marinko Blažević, a pridružili su im se i ostale članovi Udruge donacijama za nagradni fond. Odaziv foto-amatera iznenadio je organizatore jer je bio znatno iznad svih očekivanja što je bio čvrst dokaz da se radi o temi koja itekako interesira javnost ne samo u Istri, već i mnogo šire. Na Zemlji živi više od milijun vrsta kukaca, no malo ih je korisno poput pčela medarica čija je najveća vrijednost u oprašivanju biljaka. Danas – kada je opstanak pčela ugrožen više no ikada prije, nužno je na sve moguće načine utjecati na javnost da respektira pčele i njihovu ulogu u prirodi. Iako je organizatorima prvenstveni cilj bio uoči nove sezone tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima upozoriti lokalne poljoprivrednike da dobro razmisle što čine ne samo pčelama, već i svim drugim kukcima oprašivačima i da se prehodno obavezno konzultiraju s pčelarima iz okolice ili ih bar na vrijeme obavijeste o svojim namjerama, kako je vrijeme odmicalo, nizali su se popratni događaji, izložbe i rasprave o toj temi na mnogo široj platformi od one koju su organizatori predvidjeli na početku, pa se natječaj nadišao svoje okvire i prerastao u projekt, što je važno naglasiti – financiran samo iz sredstava Udruge i baziran isključivo na volonterskom radu aktivista.

     Glavna tema foto-natječaja je bila „Pčela u svom prirodnom okruženju“, a podteme: „Najbolja priča u slici i riječi“, „Najbolji ulet u kadar”,  „Najoriginalniji naziv slike“ i „Najmlađi sudionik“. Od ukupno 88 fotografija pristiglih iz svih krajeva Hrvatske 27. kolovoza 2015. ocjenjivački je sud odabrao i nagradio najbolje radove, čime je i službeno zatvoren Natječaj i završena prva etapa projekta. Potom je uslijedila tehnička priprema fotografija koju je na sebe opet preuzeo isti par. Pretpremijerna izložba svih pristiglih radova bila je u Zagrebu 15. – 18. listopada 2015. na 1. Međunarodnoj pčelarskoj izložbi „APITera“. Izložene radove je vidio velik broj posjetitelja sajma, a pohvale projektu stigle su i od strane organizatora ove manifestacije. Nakon toga je uslijedila izložba u Novigradu u prostoru Gradske knjižnice 9. – 22. veljače 2016. te u Pazinu tijekom trajanja sajma „Dani meda“ 26. – 27. veljače 2016. Vrhunac akcije je bilo postavljanje jumbo-plakata s porukom javnosti o štetnosti pesticida i apelom poljoprivrednicima da ne prskaju u vrijeme cvatnje na prezentacijskim panoima Grada Umaga 13. travnja 2016. Objava o ovom događaju na Facebook stranici Udruge obišla je u rekordnom roku preko 14.000 prijatelja prirode i pčela u regiji. Čestitke za originalnost ideje, ciljeve projekta i jasnu poruku javnosti počele su stizati sa svih strana i stižu još uvijek, a glavna potpora je došla od strane gradskog poglavarstva Grada Umaga koji će sufinancirati novi ciklus projekta u sezoni 2016./2017. Gotovo sve važnije institucije u Istri se slažu da moramo nastaviti upozoravati javnost na opasnost za opstanak pčelinje vrste, zbog čuvanja prirodnih resursa koji su iz dana u dan sve ugroženiji. Svjesni da se ovaj problem neće riješiti putem fotografija i plakata, već samo ustrajnim zajedničkim naporima svih odgovornih: od poljoprivrednika, proizvođača i trgovaca sredstvima za zaštitu bilja preko savjetodavnih službi i nadležnih institucija do samih pčelara, organizatori projekta “Čuvajmo pčele“ će i ubuduće nastaviti sa sličnim akcijama. Izložba u Multimedijalnom centru Pučkog otvorenog učilišta „Ante Babić“ u Umagu 19. – 23. travnja 2016.  posljednja u prvom ciklusu, ujedno je i najava novog koji započinje 20. travnja 2016. objavom foto-natječaja na web-stranici Udruge. I ovom prigodom pozivamo sve foto-amatere iz Hrvatske i zemalja u okruženju da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih, jer sve su fotografije zračile ljubavlju i brigom za pčele i svi su autori bili puni pozitivne energije, a su podjednako zaslužni za uspjeh natječaja!

TEKST/FOTO: Damir Gregurić, Udruga pčelara Bujštine

istarski pčelarski savez naslovnica

Studija o razvoju pčelarstva Istarske županije

(korekcije prvog prijedloga dokumenta)

U skladu sa smjernicama dogovorenim na sastanku predstavnika istarskih pčelarskih udruga i Županije istarske 12.04.2016. u Pazinu na kojem je pročelnik odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu g. Milan Antolović predstavio prijedlog Studije o razvoju pčelarstva Istarske županije, odnosno njenih strateških dugoročnih ciljeva, danas je stigao na adrese upravnih tijela pčelarskih udruga prijedlog istog dokumenta – dopunjen i ispravljen nakon očitovanja, mišljenja, prijedloga struke i dionika. Predlagatelj moli pčelare da u svrhu konciznog oblikovanja konačnog dokumenta, dostave svoje komentare i prijedloge dostavite pisanim putem na adresu: poljoprivreda@istra-istria.hr, do 25.04.2016. (ponedjeljak), a za dodatna pitanja možete nazvati na telefon: 0521351-642,e-mail: helena.skutin@istra-istria.hr, kontakt osoba: Helena Skutin Matijaš dipl. ing. agr.

 Strateški i razvojni ciljevi:

 Rješavanje zemljišnih pitanja i kreiranja preduvjeta za korištenje površina prvenstveno u svrhu ispaše te time i povećanje pčelinjih zajednica koje čine temelj za razvoj sektora

 Jače povezivanje pčelara, pčelarskih udruga i njihovo aktivno sudjelovanje u kreiranju, osmišljavanju i provođenju svih aktivnosti u cilju unapređenja proizvodnje i uspostavljanju, dostizanju proizvodnog kapaciteta i stabilnih prihoda OPG-a odnosno samodostatnosti

 Uspostaviti sustav poticajnih mjera za sadnju medonosnog bilja, ljekovitog i aromatičnog bilja – uzajamna potpora pčelarstva i ekosustava

 Rješavanje problema bolesti uspostavom modela kontrole i osposobljavanja kadrova

 Definirati ključne vrste medonosnog bilja, uključujući ljekovite i aromatične vrste koje su značajne i za ekološku proizvodnju i poticati njihovu sadnju, te ih ugraditi u operativne razvojne programe JLS-a, strateške dokumente regionalne uprave u cjelini i na nacionalnom nivou poštivajući pravila očuvanja bioraznolikosti i posebnosti pojedinog područja i regije

 Poticati proizvodnju visokokvalitetnih matica i pčelinjih proizvoda

 Povećati kvalitetu i standarde istarskog/ih meda/ova kao temelj brendiranja i zaštite na nacionalnom nivou i razini EU

 Stimulirati ispašu prvenstveno na prirodnim pašnjacima i livadama

 Koordinirano povezivati sektor stočarstva i pčelarstva u odnosu na korištenje ispaše i položaja u cilju pravilnog gospodarenja

 Povećanje konkurentnosti

 Utemeljenje „Centra za proizvodnju visokokvalitetnih matica“

 Utemeljenje „Centra za razvoj pčelarstva Istre“

 Izgradnja infrastrukturnih objekata u funkciji razvoja i unapređenja

 Usklađivanje sa zakonodavnom regulativom, standardima

 Prijedlog aktivnosti:

 Rješavanje pitanja korištenja zemljišta, površina za sektore stočarstva ( pčelarstva), poljoprivredne proizvodnje

   Konstituiranje cjelovitog servisa za pčelare osnivanjem Pčelarskog saveza na razini Istarske županije koji će predstavljati struku, pčelare i proizvođače, sa jasno definiranim ciljevima i konciznim operativnim prijedlozima u rješavanju pitanja sektora s predznakom zastupanja zajedničkih interesa i njihove zaštite, te pripreme i provođenje projekata razvoja i unapređenja sektora

 Konstantna edukacija postojećih i novih pčelara – podupiranje pčelarske proizvodnje kroz stalnu edukaciju, stručne servise, savjetodavnu službu, pomoć u pripremi razvojnih programa

 Izgradnja i stavljanje u funkciju razvoja objekt za otkup meda i preradu u pčelinje proizvode – osiguravanje temeljne prerađivačke infrastrukture za razvoj

 Putem saveza ( udruženog oblika) Intenzivirati suradnju sa znantveno – istraživačkim institucija, JLS, regionalnom upravom, krovnim institucijama i nadležnim ministarstvima

 Uspostava novijih tehnologija

 Oblikom udruženosti pčelara predložiti modele rješavanja otvorenih pitanja i tekuće problematike u segmentu mobilnog, stacionarnog pčelarenja, iznalaženja modela osposobljavanja osoblja za provedbu sustava kontrole u cilju sprječavanja bolesti

 Pomoć u stjecanju oznaka „dodane vrijednosti“ lokalnih proizvoda (istarski med, ekološki istarski med), zaštita, valorizacija meda, pčelinjih proizvoda

 Potaknuti i kreirati sustav tradicijskih obrta sektora pčelarstva ( proizvodnja dijela pčelarske opreme i pomoćne opreme) koji čine sastavni dio ruralnog područja

 Razvoj i standardizacija tradicijskih proizvoda, potpora marketingu i trženju proizvoda

 Zajednički nastup na specijaliziranim sajmovima

 Organizacija direktne prodaje u kušaonicama i prodajnim prostorima na samim gospodarstvima

Potrebno je, stoga, raditi na sljedećim ciljevima:

  • Poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji pčelinjih proizvoda;
  • Poboljšanje genetskog potencijala pčelinjih društava uvođenjem u proizvodnju visokokvalitetnih matica;
  • Očuvanje kvalitete i poboljšanje zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda;
  • Podizanje stručnog znanja i obučenosti pčelara;
  • Podrške mladim pčelarima početnicima;
  • Zaštita izvornosti istarskog meda;
  • Pokretanje vlastitih prerađivačkih kapaciteta za preradu meda i drugih pčelinjih proizvoda;
  • Stavljanje zemljišta i površina u funkciju razvoja sektora;
  • Osnivanje nove pčelarske udruge na području Rovinjštine;
  • Poticanje sadnje medonosnog bilja i stvaranje kvalitetne pčelinje ispaše (sadnja 300 ha maruna, 1.200 ha ljekovitog i aromatičnog bilja, 1.000 ha medonosnog bilja);
  • Uspostavljanje sustava poticaja za sadnju medonosnog bilja;
  • Povezivanje pčelarske proizvodnje s ostalim proizvodnim granama (proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja, podizanje nasada maruna, stočarstvo, turizam i dr.);
  • Potaknuti općine, gradove i lokalne zajednice da ulažu u održavanje cesta koje vode do lokacija na kojima ima medonosnog bilja i time olakšati i pomoći pčelarima odlazak na ispašu;
  • Osnivanje jedinstvenog saveza ili udruženja koje bi povezivalo sve pčelare i pčelarske udruge na području Istarske županije. Takav savez bio bi spona između pčelara, HPS-a, Ministarstva poljoprivrede, ostalih pčelarskih udruga u RH. Ključna uloga saveza bila bi kontrola, savjetovanje, povlačenje sredstava iz fondova EU-a, edukacija i dr.;
  • Poticanje razvojnih programa u oblasti pčelarstva u Istri od strane Istarske županije, čiji nosilac bi trebao biti Savez pčelara ili pčelarskih udruga Istarske županije koristeći sredstva Ministarstva poljoprivrede ili iz fondova EU-a;
  • Poticati suradnju sa sličnim savezima pčelara na slovenskom dijelu Istre i u Primorsko-goranskoj županiji.
  • Osnivanje edukacijskog centra (edukacija građana, obuka pčelara specijalista…)
  • Apiterapijski centar (zdravstveni turizam, primjena apiterapije kod ljudi i životinja…)

obuka na pčelinjaku naslovnica

OBUKA NA PČELINJAKU – KLJUČ ZA KVALITETNU EDUKACIJU

    Tko bar jednom nije zakoračio puteljcima što vode prema vinogradima i maslinicima, šumama i livadama uokolo Brtonigle, malog mjesta nadomak Buja, nije ni mogao upoznati taj samozatajan, a tako čaroban krajobraz u kojem je jedan od svojih pčelinjaka smjestio poznati istarski pčelar Svetozar Janković, domaćin prve praktične obuke za mlade, ali i nešto starije članove Udruge pčelara Bujštine. Pčelarstvo je našem Sveti tako reći u krvi, jer u njegovoj obitelji ima dugododišnju tradiciju, od njega živi i u njemu sudjeluju svi članovi obitelji. Njegovo gospodarstvo „Medea“ među prvima je uvršteno u „Medene točke središnje Istre“ – jedini apituristički lanac u Istri, a kušaonica u Livadama jedna od najljepše uređenih u županiji. U okviru prodajno-izložbenog prostora Svetozar ima i mali muzej košnica, pčelarsskog alata i pribora od kojih su neki eksponati stariji od 250 godina. S vremenom je Svetozar u ovdašnjim pčelarskim krugovima postao svojevrsna legenda, prije svega zbog znanja i iskustva koje je uvijek nesebično prenosio kolegama, posebice mladima, ali i zbog živog temperamenta i obaveznog kaubojskog šešira.

obuka na pčelinjaku 3

  Ovo je prvi put da Udruga pčelara Bujštine organizira edukaciju na pčelinjaku, a poticaj je krenuo od mladih pčelara koji su sed požalili da im je dosta teoretiziranja i da žele više praktične obuke. Zašto je nastava na terenu tako važna? S dužnim poštovanjem prema svim predavačima koje sam imao priliku slušati tijekom posljednjih 10 godina, uvijek sam tvrdio i tvrdit ću da samo 1 gram prakse vrijedi više nego 1 tona teorije! Uzalud im i autoritet i vještina govora i sofisticana prezentacija: pčelari novaci samo na pčelinjaku – uz svog mentora ili iskusnijeg kolegu mogu naučiti prepoznati maticu i kad nije obilježena, uočiti odnose između članova pčelinje zajednice i njihove zadatke prema dobnoj skupini kojoj pripadaju, razlikovati otvoreno od zatvorenog legla, zreli od nezrelog meda, mlado saće od starog, kao i prve simptome bolesti. E, tu je naš Sveto majstor kakvih je malo u Istri. Način na koji Janković pripovjeda o pčelama i pčelarstvu stručan je sveobuhvatan, a opet dovoljno jasan i najvećem laiku. Iz njegove priče mladim, ali i malo starijim pčelarima s Bujštine i Poreštine, već nakon otvaranja prve košnice, vidjelo se koliko on posjeduje znanja u ovoj profesiji i s kojim ga žarom i entuzijazmom prenosi drugima. Možda je manji dio od tridesetak okupljenih pčelara (što je broj iznad očekivanog) samo ponovio „gradivo“, ali je mnogo veći dio onih koje su  interesirali i najsitniji detalji, a svi su redom na svoja pitanja dobili zadovoljajuće odgovore. Najviše je bilo riječi o tehničkim zahvatima u ovom razdoblju i pripremama za glavnu pašu, Venerovoj metodi pčelarenja koju već niz godina prakticira naš domaćin, njegovom načinu borbe protiv varoe i drugig nametnika, kako kod svojih pčela sprječava rojidbeni nagon, kako ih razrojava, prihranjuje i liječi. Ovakva je škola „u živo“ upravo ono što nedostaje večini tečajeva, pa ne čudi oduševljenje mladih pčelara naučenim ovom prigodom. Ukupan dojam malo jhe poremetila neočekivana agresivnost dijela pčela koje su se okomile na one lakovjerne i neoprezne – nezaštićene pčelarskom odjećom, ali nitko se od prisutnih nije bojao ni kad bi im se zalomio koji ubod.

obuka na pčelinjaku 2.

Po završetku radionice, druženje pčelara se nastavilo u Brtonigli kod našeg kolege Albina koji nas je počastio medenicom i vinom iz vlastite proizvodnje. U ležernoj se atmosferi nastavilo pričati o pčelama i pčelarenju, ali je bilo dosta govora i o predstojećim aktivnostima Udruge, kao i o Studiji razvitka pčelarstva u Istri, osnivanju Istarskog pčelarskog saveza i drugim aktualnim temama. Opći je zaključak svih prisutnih bio da bi ovakvih susreta na pčelinjaku i praktične obuke trebalo biti više, pa utoliko ovoj potez Udruge pčelara Bujštine može biti odličan primjer i drugim strukovnim organizacijama u županiji i šire. Stoga još jednom veliko hvala našim domaćinima: Svetozaru na odličnoj edukaciji, a Albinu na izvrsnoj medenici i malvaziji.

TEKST/FOTO: Gregurić Damir, Udruga pčelara Bujštine

godišnja skupština naslovnica

GODIŠNJA  SKUPŠTINA  HPS-a

U subotu 2. travnja 2016. godine u kongresnom centru hotela „Antunović“ u Zagrebu održana godišnja skupština HPS-a za 2015. godinu. Većina izaslanika je došla organizirano, no ipak je zbog malog odaziva i nedostatka kvoruma sjednica malo kasnila. Sjednici je prisustvovalo 247 izaslanika iz 147 hrvatskih pčelarskih udruga. Izvješća o radu HPS-a tijekom 2015. godine podnijeli su Vladimir Bilek, predsjednik saveza, predsjednica NO Ankica Dušević, predsjednica Nadzornog odbora, Saša Petrić, voditelj potpora u pčelarstvu,  Vedran Lesjak, urednik časopisa „Hrvatska pčela“, a financijsko izvješće je podnijela Vesna Flam. Vladimir Bilek se osvrnuo se aktivnosti HPS-a u posljednje 2 godine, pa je između ostalog istaknuo suradnju s HPA (projekt „Med iz lijepe naše“), kao i potporu projektima pojedinih udruga i županijskih saveza („Slavonski med“, “Istarski med“). Savez uskoro kreće u projekt izrade staklene ambalaže za med 4 veličine u tvornici Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli. Predsjednik HS-a se požalio na  slab odaziv na anketu u vezi gubitaka pčelinjih zajednica (od više od 7.000 članova, anketu je popunilo oko 1.000). Znakovit je podatak da 80 % anketiranih pčelara žele da se dozvoli upotreba lijeka protiv varoe na bazi amitraza. Vedran Lesjak je izvijestio izaslanike da je časopisu „Hrvatska pčela“ narasla naklada do 7.300 primjeraka, pritom istaknuvši da se časopis čita i u inozemstvu (Srbija, Crna Gora, Makedonija, Češka, Slovenija i BiH). U 2015. godini časopis je imao više od 40 suradnika. Saša Petrić je podnio izvješće o provedbi pomoći sektoru pčelarstva temeljem NPP (nacionalnog pčelarskog programa) za razdoblje 2014. – 2016. godine. U ovaj je program 2014. godini bilo je uključeno preko 7.000 hrvatskih pčelara, a znakovito je da je u 2015. godini Mjeru 1 koristilo samo 3313 pčelara. Tijekom sjednice bilo je kritika na račun tajništva HPS-a, a pojedinci su na ostavku pozivali i samog predsjednika. Unatoč oštrijim raspravama više izaslanika, kao i pojedinačnim upadicama, sjednica je prošla bez povišenih tonova. Iz opravdanih (zdravstvenih) razloga došlo je do određenih promjena članova UO. Nakon sjednice izaslanici su se još jedno vrijeme zadržali u neformalnim razgovorima, da bi  u kasnim poslijepodnevnim satima krenuli doma. (IZVOR: http://www.radilica-osijek.com)

MEDENI ČETVRTAK U OSIJEKU

MEDENI ČETVRTAK U OSIJEKU

      Na Glavnoj osječkoj tržnici pčelari su 17. ožujka 2016. godine  na tzv. „Zelenom četvrtku“ održali prezentaciju „Medeni četvrtak“. Kako se Grad Osijek kandidira za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, kandidaturu su došli podržati i ovdašnji pčelari, pa su se predstavili svojim pčelinjim proizvodima: PU “Pčela“, OPG Ivić iz Tenja, OPG Gradištanac iz Osijeka, a klaster“Roj“ su predstavljali: OPG Dješka iz Osijeka i OPG Božić iz Donjeg Miholjca. Milan Kramer iz UPSiB „Radilica“ je u odori pčelarskog reda Sv. Ambrozija prisutne podsjetio na najvažnije trenutke iz povijesti pčelarstva u ovoj regiji.

     U gradu na Dravi u ožujku 1879. godine Bogdan Penjić osnovao je prvo hrvatsko strukovno pčelarsko društvo („Slavonsko pčelarsko društvo“) a 1881. godine pokrenuo je sa svojim suradnicima prvi hrvatski i jedan od najstarijih europskih časopisa o pčelarstvu „Slavonska pčela“ koji je u Osijeku izlazio punih 80 godina. Ti događaji označavaju početak razvoja modernog pčelarstva, a osim gospodarskih u ono su vrijeme imali i velik kulturološki značaj (afirmiranje hrvatskog jezika u publikacijama). Tradicija pčelarstva ostala vezana uz Osijek, a osječki i slavonski pčelari mogu se pohvaliti brojnim priznanjima i inovacijama. U Osijeku je osnovana pčelarska zadruga “Slavonska pčela“ i grupacija za pčelarstvo pri HGK-županijska komora Osijek, ovdje  se počelo održavati ocjenjivanje meda na nacionalnoj razini, nadalje u ovom je gradu osnovan prvi županijski pčelarski savez OBŽ, a u cilju zaštite izvornosti slavonskog meda i UP „Slavonski med“. Milan Kramer nije zaboravio spomenuti da je UPSiB “Radilica“ jedina dobila zahvalnicu Pape Ivana Pavla II prigodom njegova dolaska u Osijek, kao da je i prva u Hrvatskoj osnovala interventnu ekipu za hvatanje rojeva pčela na gradskom području.

    Na „Medenom četvrtku“ bili su i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Vrkić i dogradonačelnik Vladimir Ham sa svojim suradnicima, zatim Slavko Stojanović, predsjednik  PU “Pčela“ i Zorislav Ham, predsjednik UPSiB “Radilica“. Dogradonačelnik Ham je istaknuo da se Grad odlučio dodatno posvetiti kandidaturi Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine u čemu jedan dio zauzimaju i pčele, jer bez njih priroda ne bi mogla funkcionirati, a Osijek je okružen prirodom i nalazi se  u poljoprivrednoj regiji. U sklopu ove prezentacije Uprava tržnice je prisutnima dijelila čaj zaslađen sa medom koji su donirali pčelari izlagači na „Medenom četvrtku“. IZVOR: www.radilica-osijek.com

izložba čuvajmo pčele novigrad 2016.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA U SKLOPU PROJEKTA  UDRUGE PČELARA BUJŠTINE „ČUVAJMO PČELE“  – GRADSKA KNJIŽNICA NOVIGRAD, 9. – 24. VELJAČE 2016.

       Potaknuti zabrinjavajućim podacima o ugroženosti pčela uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima, aktivisti Udruge pčelara Bujštine u travnju prošle godine su pokrenuli projekt „Čuvajmo pčele“. Prvi korak u sklopu tog projekta bilo je otvaranje Natječaja za najbolju amatersku fotografiju pod istim nazivom na službenoj Internetskoj stranici Udruge. Na ovu je ideju došla Dragana Pević, predsjednica NO Udruge i glavna urednica portala „Pčelari Bujštine“, a najviše joj je pomogao Marinko Blažević, pčelar iz Barboja i član UO Udruge. Njima su se pridružile i ostale kolege pčelari donacijama meda i medenice u fond za nagrade najuspješnijim fotoamaterima.

      Tema fotografija je bila pčela u svom prirodnom okruženju, a da bi odabir bio što objektivniji u žiriju koji je ocjenjivao prispjele radove bili su i profesionalni fotografi. Uz glavnu temu, fotografije su nagrađivane i u kategorijama: „Najbolja priča u slici i riječi“, „Najbolji ulet u kadar”,  „Najoriginalniji naziv slike“ i „Najmlađi sudionik“. Na natječaj je stiglo ukupno 88 fotografija iz svih krajeva Hrvatske, a većina autora nisu pčelari, ali ih je privukla želja da sudjeluju u projektu s ciljem očuvanja prirode. Natječaj je službeno zatvoren nakon 4 mjeseca, nagrade su osvojili: Dejan Stojaković iz Umaga,  Marina Žagar iz Gerove, Andreja Folnović  iz Repušnice, Mirjana Porupski iz Zagreba, Neven Gerenčir iz Umaga, Luka Boban iz Splita i Karlo Jelić iz Siska. Još jednom puno hvala svim autorima na iznenađujuće velikom odazivu na Natječaj u nadi da ćemo suradnju nastaviti i ove godine.

      Nakon objave rezultata foto-natječaja na portalu „Pčelari Bujštine“ i dodjele nagrada pobjednicima, organizatori su krenuli u drugu fazu projekta i pretpremijerno su s fotografijama izašli u javnost na 1. Međunarodnoj pčelarskoj izložbi „APITera“, u Zagrebu 15. – 18. listopada 2015. Iako je tamo bilo tehničkih smetnji u postavi fotografija, izložene radove je vidio velik broj posjetitelja sajma, a pohvale projektu stigle su i od strane organizatora ove manifestacije. Za prvu od tri planirane izložbe u Istri odabran je Novigrad, a u organizaciji nam je najviše pomoglo osoblje Gradske knjižnice kojima i ovom prilikom želimo zahvaliti na razumijevanju i podršci.  

      Na svečanom otvorenju izložbe 9. veljače 2016. godine pčelarima Bujštine, osim njihovih obitelji i prijatelja, prisutni su bili i drugi ljubitelji pčela i pčelinjih proizvoda, ali i ekološki svjesni građani, a poseban gost je bio predstavnik zagrebačke tvrtke „Floreo“ koji je nedavno u Pazinu otvorila prvu specijaliziranu trgovinu pčelarskom opremom u Istri. Izložbu je otvorila Morena Moferdin, voditeljica Gradske knjižnice u Novigradu. Prisutne je potom pozdravio Arduino Bubola, predsjednik Udruge pčelara Bujštine, koji je rekao i par riječi o dosadašnjim i budućim aktivnostima Udruge, posebno pohvalivši uredništvo Internetskih portala „Pčelari Bujštine“ i „Pčelina školica“. Dobrodošlicu posjetiteljima izložbe uputila je i Dragana Pević koja je gostima govorila o ciljevima projekta i nastavku akcije putem jumbo –plakata s porukom javnosti i apelom „Čuvajmo pčele!“ naglasivši da su pesticidi kojima nesavjesni poljoprivrednici tretiraju svoje voćnjake u vrijeme cvatnje pogubni ne samo za pčele, već i za sve druge kukce oprašivače, pa je šteta učinjena na taj način nemjerljiva jer se direktno odražava na proizvodnju ljudske hrane, ali i na okoliš. Na njene se riječi nadovezao Alojz Sinčić, jedan od najstarijih pčelara na Bujštini koji je prigodu iskoristio i za recitaciju svoje dvije pjesme, što je postala tradicija na ovakvim skupovima. Nakon što je izložba otvorena, gosti su razgledali fotografije uz prigodnu zakusku i neformalno druženje. Izložba je otvorena za građanstvo u radno vrijeme knjižnice: ponedjeljkom i petkom 8 – 14 sati, od utorka do petka 10 – 19 sati. Fotografije možete pogledati i na linku: https://www.facebook.com/PcelariBujstine/posts/1198587030167186

  Čovječanstvo se hrani sa stotinjak različitih vrsti usjeva, a pčele oprašuju više od 70 % njih. Nestanak pčela uzrokovao bi gubitak više od 20.000 biljnih vrsta što bi poremetilo čitav ekosustav na Zemlji. U posljednjih desetak godina pčelari su sve češće prisiljeni upozoravati javnost na alarmantnu situaciju u kojoj se nalazi pčelinja vrsta zbog bolesti i nametnika, klimatskih promjena, elektromagnetskih zračenja i genetski modifiranih usjeva, uvijek ističući da je jedan od najvećih uzroka za gubitke pčelinjih zajednica trovanje pesticidima i drugim štetnim nuzproizvodima industrije, termoelektrana i prometa. Na našoj je planeti tijekom evolucije nestalo više milijuna biljnih i životinjskih vrsta, no u zadnjih 300 godina stopa izumiranja je 1.000 puta veća: danas svakih 15 minuta izumire 1 vrsta, a glavni  krivac tome je – čovjek! Sjetimo se samo masovnih uginuća pčela zbog upotrebe neonikotinoida u ne tako davnoj prošlosti i višegodišnjih apela pčelara širom svijeta u pravcu zabrane takvih sredstava za zaštitu bilja. Stanovništvo Zemlje i dalje raste, a s njim i potreba za većom proizvodnjom hrane i još intenzivnijom poljoprivredom. Agronomi tvrde da danas pola žetve i berbe ide ljudima, a pola štetnicima, te da bi bez upotrebe pesticida posljedice bile katastofalne. Što nam je onda činiti? Kako da pomirimo nužnost intenziviranja poljoprivrede i rizik od zagađivanja okoliša i kako da od izumiranja spasimo pčele bez kojih nema oprašivanja većine poljoprivrednih kultura? Moramo inzistirati da se industrija sredstava za zaštitu bilja ubuduće koncentrira na pesticidima s repelentnim (odbijajućim) učinkom, a da bi osigurali i veću ekološku proizvodnju, moramo educirati poljoprivrednike i potaknuti ih da uvedu nove tehnologije tretiranja usjeva kojima štite okoliš od otpadnih čestica (modifikacija zastarjele poljoprivredne mehanizacije još uvijek je samo preporuka, a ne i zakonska obveza!) Na kraju ono što je i svrha ovog projekta: moramo nastaviti upozoravati javnost na sve ove činjenice, naglašavajući da pčelari to ne čine radi sebe i zaštite svojih izvora prihoda, već zbog čuvanja prirodnih resursa koji su iz dana u dan sve ugroženiji.

     Možda projekt „Čuvajmo pčele“ Udruge pčelara Bujštine nije velik korak u tom pravcu, ali stara pučka izreka kaže da svaki put započinje prvim korakom. Svjesni težine ove misije i turobne činjenice da se u pčelarstvu ništa pozitivno ne dešava preko noći, već samo ustrajnim zajedničkim naporima, organizatori projekta će nastaviti sa sličnim akcijama kako bi javnost  ubuduće više respektirala pčele i njihovu ulogu u prirodi, posebice u proizvodnji hrane.

Tekst i foto: Damir Gregurić, Udruga pčelara Bujštine

blagdan svetog ambrozija pazin 2015.

PROSLAVA BLAGDANA SVETOG AMBROZIJA U PAZINU 2015.

U ponedjeljak, 7. prosinca 2015. istarski pčelari su proslavili Dan Svetog Ambrozija. Ovaj put se na svetkovini okupilo 65 pčelara iz UP „Lipa“ Pazin, UP Buzet, UP „Nektar“ Poreč i UP Bujštine. Svetu misu u crkvi Svetog Jurja u Pazinu održao je velečasni Marijan Kacijanić koji je – baš poput biskupa Ambrozija u svoje vrijeme – istaknuo pčelinju zajednicu kao uzor skladnog društva u kojem vladaju rad i red. Za pčelare je imao samo riječi pohvale zbog bavljenja ovim plemenitim pozivom, pa ih je i ovom prigodom bodrio da ustraju na tom putu.

sveti ambrozije proslava u pazinu 2015

Podsjetimo se da je crkveni naučitelj i biskup milanski Ambrozije bio častan i beskompromisan borac za kršćanske vrijednosti i ljudska prava, pravi moralni stup onog doba, tako hrabar da se nije plašio ni samog cara. U današnje vrijeme kad su mnoge moralne vrijednosti opasno poljuljane, pčelari mogu biti ponosni na svog zaštitnika koji u mnogočemu može biti uzor suvremenim vođama svijeta. Domjenku u pazinskom restoranu “Lovac“ odazvao se do sad najveći broj pčelara i pčelarica iz Istre koji su se družili do kasnih sati. Iako su ovaj su put izostali govori i recitacije, to ne znači  da se na licima svih prisutnih nije mogla očitati radost zbog druženja i zajedništva, jedinom jamstvu za uspjeh u projektima koji nas čekaju u budućnosti. Zato veliko hvala domaćinima koji su za ovu svetkovinu uz dobru hranu i piće osigurali  i glazbu uz odlično raspoloženog Banka Petra i ekipu od čak 8 glazbenika.

sveti ambrozije pazin 2015. domjenak

Da li je ovako ugodnoj atmosferi razlog nadahnutost djelima i životom jednog sveca ili iskreni dijalog između kolega i udruga, procijenite sami, ali čitavo vrijeme osjećale su se pozitivne vibracije, podjednako i među starim pčelarima i među njihovim nasljednicima, novim generacijama koje tek trebaju na sebe preuzeti odgovornost za opstanak pčela u našem kraju.

SVEČANOST PU LABIN

PČELARSKA UDRUGA LABIN PROSLAVILA 35.-TI ROĐENDAN

U subotu, 24. listopada 2015. pčelarska udruga Labin je proslavila svoj 35.-ti rođendan. Tim je povodom kao uvod u obilježavanje obljetnice osnutka udruga održala degustaciju meda na Gradskoj tržnici u Labinu. Prigodna svečanost održala se u u predivno uređenoj dvorani osnovne škole u prisustvu sedamdesetak pčelara iz čitave Istre i posebnih uzvanika među kojima su bili: gradonačelnik Grada Labina Tulio Demetlika, načelnica Općine Raša Gloria Paliska Bolterstein, načelnik Općine Sv. Nedjelja Gianvlado Klarić, zamjenici načelnika Općine Kršan i Općine Pićan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza Vedran Lesjak i Saša Petrić, predsjednik Županijskog Pčelarskog Saveza primorsko-goranske županije Branko Vidmar i dopredsjednik Hrvatskog apiterapijskog društva dr. Dražen Lušić. Nakon prigodnog kulturno-umjetničkog programa, za govornicom su se izmjenjivali gosti koji su čestitali domaćinima jubilej, pohvalili njihov rad i poželjeli još mnogo uspjeha u aktivnostima koje slijede u budućnosti, a nakon toga je uslijedila svečana dodjela priznanja i nagrada osnivačima i bivšim predsjednicima Udruge te zahvalnice svima koji su doprinijeli razvoju pčelarstva na Labinštini. Nakon službenog dijela manifestacije uslijedila je prigodna zakuska i neformalni razgovori u toploj i prijateljskoj atmosferi.

Pčelarstvo na Labinštini ima dugu tradiciju: prema  pisanim povjesnim dokumentima još u XVI stoljeću žitelji ovog područja uz meso i drvo izvozili su i med. Jedno je vrijeme postojao i društveni pčelinjak u sklopu poljoprivredne zadruge Labin. Pčelarsko društvo Labin osnovano je 13. travnja 1980. godine, a jedan od glavnih osnivača i njen prvi predsjednik je bio Napoleon Salvaro koji je bio aktivan i u drugim strukovnim organizacijama: predsjednik Skupštine Pčelarskog saveza (1981.), član Komisije za pčelarstvo pri Republičkom komitetu za poljoprivredu i član predsjedništva Pčelarskog saveza Jugoslavije.Danas Udruga broji preko 70 članova i djeluje na području Grada Labina i svih labinskih općina. Aktivnosti Udruge pčelara Labin prvenstveno su usmjerene na edukaciju svojih članova, a svoj rad redovito prezentiraju na proslavama u organizaciji Grada Labina . Inicijatori su i akcije darivanja meda Crvenom križu Labin za pomoć najugroženijim obiteljima te vrtićima u Vinežu i Potpićnu.

Hrvatsko apiterapijsko društvo izborna skupština

IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKOG APITERAPIJSKOG DRUŠTVA

     Hrvatsko apiterapijsko društvo je slobodna i dobrovoljna strukovna udruga osnovana 3. studenog 2011. godine u Velikoj Gorici s ciljem aktivnog razvitka i promocije apiterapije u Hrvatskoj bazirajući se prvenstveno na znanstveno dokazanim svojstvima pčelinjih proizvoda prema standardima struke. Iste godine društvo je registriralo svoje sjedište na Katedri za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a predsjednik društva je u razdoblju 2011. – 2015. bio dr. sc. Dražen Lušić, dopredsjednik dr.vet.med. Zlatko Tomljanović , tajnica doc.dr.sc. Ivana Tlak Gajger. Članovi društva su vrsni stručnjaci i priznati znanstvenici sa istraživačkih instituta i sveučilišta raznih usmjerenja (medicinski, farmaceutski, prehrambeno-biotehnološki, veterinarski, agronomski, kemijsko-tehnološki) što znači percepciju zdravstvenih učinaka pčelinjih proizvoda i valorizaciju njihove zdravstvene vrijednosti s više aspekata. Poseban značaj se pridaje edukaciji pčelara,  uspostavljanjem smjernica za profesionalno postupanje u apiterapiji, osposobljavanje i certificiranje apiterapeuta. Jedno od temeljnih načela u etičkom kodeksu HAD-a je da član ima dužnost svoje životno usmjerenje i stručnost posvetiti čestitoj uporabi pčelinjih proizvoda jednako svima bez obzira na dob, spol, narodnost, vjeru ili druge razlike, poštujući njihova prava i dostojanstvo, standarde stručnog rada i etičkog ponašanja prema subjektima svoje djelatnosti.

Aktivnosti društva 2011. – 2015.

       Ubrzo nakon osnivanja otvoren je i Internetski portal društva: www.api.hr pa su uslijedile je i promotivne aktivnosti i nastupi u medijima. Društvo se vremenom povezalo s nadležnim državnim tijelima, inozemnim apiterapijskim organizacijama i pčelarskim udrugama širom Hrvatske. Kako je HAD od svog osnivanja podržavao sve kvalitetne oblike unapređenja proizvodnje i promocije pčelinjih proizvoda, 2012. godine daje svoje prvo institucionalno pokroviteljstvo – manifestaciji „Dani meda otoka Hvara“. Iste se godine u Opatiji održala 1. Nacionalna konferencija o sigurnosti pčelinjih proizvoda čiji je glavni organizator bila Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a već od slijedeće godine HAD postaje institucionalni pokrovitelj te manifestacije, izuzetno značajne za karakterizaciju, kakvoću i sigurnosti pčelinjih proizvoda na nacionalnoj razini, ali i mnogo šire. Prvi nastup na međunarodnoj sceni HAD je imao 2012. godine na 2. Simpoziju o pčelinjim proizvodima u gradu Braganca (Portugal), kada su društvo predstavljali doc.dr.sc. Ivana Tlak Gajger i dr. sc. Dražen Lušić. Jedan od značajnih nastupa na svjetskoj razini Hrvatsko apiterapijsko društvo je imalo na 43. Međunarodnom pčelarskom kongresu Apimondija u Kijevu 2013. godine u okviru znanstvene sekcije „Apitherapy“ s stručnim radom „Toward Institutional Approach in Croatian Apitherapy“ čiji su autori: dr.sc.Dražen Lušić,dr.vet.med. Zlatko Tomljanović, doc.dr.sc. Ivana Tlak Gajger, prof. Dario Frangen, doc.dr.sc. Darija Vukić Lušić i prof.dr.sc. Vladimir Mićović. Bilo je to veliko priznanje za rad i zalaganje aktivista društva i odlična prigoda za promociju značaja odabranog pristupa u razvitku apiterapije u Hrvatskoj.

Planovi za budući rad

U petak, 25. rujna 2015. u prostorijama Učilišta Apis u Velikoj Gorici održana je izborna skupština društva na kojoj je izabrano novo upravno tijelo. Nova predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva je mag. ing. Gordana Hegić, dopredsjednik društva je dr. sc. Dražen Lušić, a tajnik prof. Dario Frangen. HAD će i dalje okupljati entuzijaste i altruiste koji će svojim idejama, projektima i stručno-istraživačkim radovima unapređivati aktivnosti društva i pomoći da apiterapija zauzme mjesto koje zaslužuje u hrvatskom zdravstvenom, tehničkom, gospodarskom, zakonodavnom i znanstvenom životu. Zadane ciljeve društvo će ostvarivati kroz mrežu renomiranih stručnjaka po Hrvatskoj, a paralelno i edukacijom ostalih članova kroz predavanja, okrugle stolove i druge znanstveno-stručne skupove i studijska putovanja. Društvu nije cilj centralizacija, već davanje mogućnosti svim članovima da aktivno sudjeluju u radu, stvaraju  i održavaju službene i kolegijalne veze sa sličnim organizacijama u zemlji i inozemstvu, te kroz medijske istupe i tribine za građene kontinuirano rade na promociji pčelarstva, pčelinjih proizvoda  i  apiterapije u Hrvatskoj. Nova predsjednica HAD-a mag.ing. Gordana Hegić je na skupštini iznijela plan budućih aktivnosti društva: institucionalno pokroviteljstvo svih pčelarskih manifestacija koje promoviraju pčelinje proizvode i apiterapiju („Dani kruha i zahvale“ u Prelogu 3. listopada, „APITera“ u Zagrebu 15. – 18. listopada, „Festival meda zagrebačke županije“ u Vrbovcu 24. listopada  i „Medenjak z Opatije“ 7. – 8. studenog 2015.) uz nastavak edukacije pčelara i građanstva kroz apiterapijska savjetovališta i okrugle stolove u sklopu navedenih priredbi i drugim prigodama, a za očekivati je i porast broja članova uključivanjem u društvo pčelara i pčelarskih udruga zainteresiranih za unapređenje svoje proizvodnje i širenja djelatnosti, organiziranje internih stručno-znanstvenih sekcija koji bi svoje radove prezentirali na godišnjem skupu, izdavačka djelatnost i brojne druge aktivnosti s jednim zajedničkim ciljem: unaprjeđenjem apiterapije u Hrvatskoj. Predsjednica društva je na skupštini izjavila: „Mnogo je posla, planova i želja, iskreno želim raditi na dobrobit i pčelara i potrošača, jer ljudi skupljaju informacije o učinku pčelinjih proizvoda na zdravlje putem Interneta i raznih foruma, što ih često dovodi u zabludu, pa na kraju nitko od toga nema koristi, već samo štete – i struka, i proizvođači, i konzumenti…“ Punu podršku radu HAD-a i novoj predsjednici na skupštini su dali svi prisutni, a neki su već pozvali na suradnju u određenim projektima. I druge pčelarske udruge u Hrvatskoj za dosadašnji rad HAD-a su imale samo riječi pohvale, posebice za osobni doprinos dr. sc. Dražena Lušića koji je sve vrijeme bio „alfa i omega“ društva. Svi smo uvjereni da će Hrvatsko apiterapijsko društvo s novom predsjednicom na čelu u budućnosti još više prosperirati i ostvariti sve zadane ciljeve, jer kad se na jednom mjestu skupe plemeniti i nesebični ljudi puni znanja, ideja i volje za njihovu realizaciju, uspjeh jednostavno ne može izostati. Na tom su putu više nego dobrodošli savjeti i sugestije primarnih proizvođača pčelinjih proizvoda, jer bez njihova truda i zalaganja ne bi bilo ni apiterapije, pa je ovo naš poziv kolegama pčelarima da se aktivno uključe u rad društva (kontakt:  http://api.hr/kontakt )

FEŠTA 1.

NEMA FEŠTE DO PČELARSKE FEŠTE

Prošlo je tri godine otkako je Arduino Bubola, predsjednik Udruge pčelara Bujštine dao inicijativu za druženje članova i prijatelja iz drugih pčelarskih društava, posve neformalnog karaktera,  negdje na otvorenom, u prirodi koja je neizostavan dio pčelarske duše. Ideja je naišla na odličan prijem kod pčelara Bujštine, ali i kod kolega iz drugih krajeva hrvatskog i slovenskog dijela Istre, prije svega zbog zajedničke ljubavi prema pčelama za čiji su opstanak svi – bez obzira na jezične, kulturne ili političke razlike – jednako zabrinuti.  Udruzi su i ove godine  prostor za održavanje domjenka bez naknade ustupile Hrvatske šume, pa im se i ovim putem želimo zahvaliti na divnoj gesti.

Okupljanje u lugarnici šumarije Buje u Kornariji kod Marušića je počelo u ranim poslijepodnevnim satima u subotu, 26. rujna. Gulaš u kotliću pripremili su Slavko Biuk uz malu pomoć Đorđa Radovanovića, palentu Marinko Blažević, čevapćiće Franko Matijašić i Vlado Jažić. Sve su to gosti, njih četrdesetak,  zalili odličnim vinom Jakac Korada i zasladili kolačima koje su posebno za ovu prigodu izradile pčelarice i supruge pčelara iz Udruge.  Prisutne je pozdravio Arduino Bubola, radostan što na jednom mjestu vidi pčelare, čebelare i apicoltore, vedre i nasmiješene, otvorene za razmjenu iskustava iz netom prošle sezone, ali orne i za drugačije diskusije. Formalni ili ne, svi su susreti pčelara uvijek puni emocija, jer su to većinom dugogodišnji prijatelji, a ne tek kolege iz udruge koji se vide samo prilikom plaćanja članarine. Tako sam od Ivana Kovača, tajnika UP „Nektar“ Poreč čuo novosti sa skupštine Hrvatskog apiterapijskog društva koja se održala jučer u Velikoj Gorici (o čemu ćemo uskoro više pisati), a od Gvida Gržetića i njegovog sina Gorana naučio nešto novo u tehnologiji pčelarenja. Rujanski susreti su uvijek bili prigoda za nova poznanstva s ljudima koji se bave pčelarstvom ili bliskom djelatnošću, a dolaze iz drugog kraja ili države. Ovaj put je to bila Andrea Smrdelj, tajnica OČD Koper i certificirana apiterapeutkinja od koje sam saznao koji su put prošli slovenski apiterapeuti dok nisu napokon ove godine uspjeli legalizirati svoju djelatnost.  Toplu atmosferu su dodatno zagrijali pjesnici-pčelari Alojz Sinčić i Božidar R. Rančić svojim recitacijama, a naš prijatelj iz Slovenije Radoslav Konstantin Košte nas je svojim šalama i anegdotama iz života nasmijao do suza. Fešta ne bi bila fešta bez glazbe za što su se pobrinuli Banko Petar, predsjednik UP „Nektar“ iz Poreč s prijateljima.  I tako uz pjesmu i ples ovo je veselo društvo dočekalo i večer, unaprijed se radujući novoj prigodi za druženje – posjeti Prvoj međunarodnoj pčelarskoj izložbi „APItera“ u Zagrebu 17. listopada na kojoj će Udruga imati izložbu fotografija s netom završenog natječaja „Čuvajmo pčele“, kao i na predavanju Dine Cerića, apiterapeuta iz Zenice koje će se održati 20. studenog u Umagu.

fešta 2 

Osnovna zamisao inicijatora ovog (sad već možemo reći – tradicionalnog) okupljanja pčelara je bilo druženje bez obveza, opušteno i zabavno – poput vatrometa na kraju uspješne turističke sezone. Razlika je „samo“ u činjenici da pčelari, obzirom na vlastite prihode i stanje za žiro-računu udruge  i nemaju drugog izbora nego ostati skromni, pa im je za dobar štimung dovoljno malo medenice, domaćeg vina i harmonika.  Pošto su svi pčelari srodne duše s mnogo zajedničkih tema od kojih je najvažnija kako pomoći pčelama da prežive u sve težim okolnostima, pitanja iz struke na ovakvim neformalnim sastancima nikad ne nedostaje, pa je možda na domjenak trebalo pozvati i predstavnike lokalne veterinarske službe, jer ne smijemo zaboraviti da su liječenje pčela i distribucija lijekova za varoozu od iduće godine isključivo u njihovoj nadležnosti. Volimo govoriti da na mladima svijet ostaje, pa mislim da bi u cilju kontinuiranog razvitka udruge i ukupnog pčelarstva na Bujštini ubuduće ovu manifestaciju trebalo dopuniti predstavljanjem novih ideja mladih pčelara koji se tek trebaju uključiti u promociju plemenitosti ovog poziva i vrijednosti proizvoda iz košnica. I na kraju, prigodu kad smo svi na okupu trebalo bi iskoristiti i za pohvale i priznanja najaktivnijim članovima, pa bi druženje dobilo  još svečanije ruho.

Bilo kako bilo, iza nas je još jedna uspjela fešta, a ispred nas još mnogo njih na kojima možemo nadoknaditi propušteno što važi samo u organizacijskom smislu, a ne u ljudskom, jer svojim kolegama i prijateljima mogu reći samo jedno: „Hvala na godinama druženja, hvala na ljubavi prema pčelama koju ste usadili duboko u mene i znanju koje ste mi nesebično prenijeli i hvala što ste stvorili jednu veliku obitelj – Udrugu pčelara Bujštine.“

miro bulić pcelar pula

NAJBOLJI BAGREM, LIPA IZOSTALA

Nakon prošlogodišnje katastrofalne godine u pčelarstvu, ova je sezona bila dobra iako na početku nije obećavala, jer su se pčele lani istrošile pa su u novu sezonu ušle oslabljene. Trebalo je uložiti puno truda da se pčele održe u kondiciji. Doznajemo to od Mira Bulića, jednog od nekoliko većih pčelara iz južne Istre. Posjetili smo ga na pčelinjaku u Štinjanu gdje svakog dana provodi sve svoje slobodno vrijeme.

Vrcanje kadulje u svibnju

– Svibanj i lipanj išli su nam na ruku jer nije bilo previše kiše, a niti jake bure. Prosječno vrcanje kadulje po košnici krajem petog mjeseca bilo je od 15 do 20 kilograma. Med od bagrema bio je odličan pa se po košnici moglo vrcati od 20 do 25 kilograma, a također je uspješan bio i medljikovac s 15 kilograma po košnici. Međutim, značajno je podbacio kesten i lipa koja nije dala ništa, a izostao je i livadni med zbog velikih vrućina, ocjenjuje proteklu sezonu Bulić.

U srpnju i kolovozu pčele seli u Gorski kotar koji ovog puta nije bio bogat pašom kako se očekivalo, ali su pčele barem napravile zalihu za zimu. Ukoliko košnice ljeti ostanu u južnoj Istri, pčele trebaju puno prihrane, a nema unosa nektara niti cvjetnog praha. Sada, na koncu sezone, pčelari očekuju bršnjan koji doduše nije medio zadnje dvije godine zaredom.

Ove je sezone Bulić krenuo u pašu s 90 od ukupno 120 košnica. Svakoj košnici pusti 15 kilograma meda radi zdravlja i brojčanosti pčela. Za sada su pčele u dobrom zdravstvenom stanju, brojčano su jake, samo treba dalje pratiti situaciju s varoom, preporuča on. Za čišćenje košnica od varoe koristi thymovar, a ako se pokaže potrebnim, i oksalnu kiselinu u prosincu, što je ekološki postupak. Savjetuje pčelarima da obrate pažnju i na vapnenasta legla kojih je bilo lani, kao i na američku gnjiloću legla. Ako se ona pojavi, košnicu treba spaliti.

Udruga pčelara Pula broji oko 60 pčelara od ukupno prijavljenih 70-tak. Premda južna Istra nije naročito pogodno mjesto za pčelare zbog ljetnih žega i suše, u zadnje je vrijeme sve više ljudi zainteresirano za ovu djelatnost.

– Neki kreću s 20 košnica i više što nije dobro ako nemaš iskustva. Trebalo bi prvu godinu započeti s maksimalno pet košnica. Valja pritom znati da u ovoj djelatnosti nema brze zarade, a puno se truda ulaže. Zadnje su godine posebno loši rezultati.

Kvalitetan med od 60 do 90 kuna

No kvalitetan se med uspješno prodaje, jer je potražnja veća od ponude. Bulić sav svoj med prodaje na kućnom pragu. Nije svejedno koji se med kupuje, preporuča on. Za kupce je važno da imaju povjerenja u proizvođača meda. Pčelar će ga uputiti koji med da koristi za koje potrebe. Na pulskoj tržnici, veli Bulić, nema istarskog meda osim vikendom kada Mladen Štoković iz pulske udruge prodaje svoj med. Na naše pitanje kako izabrati kvalitetan med i koliko ga platiti, doznajemo da se kvalitetan med od bagrema ili cvjetni prodaje po cijeni od oko 60 kuna, dok je pravi med od kadulje oko 90 kuna po kilogramu. Najbolje ga je kupiti direktno od medara u kojeg imate povjerenja, preporuča Bulić.

Subvencije za pčelare

Pčelari mogu dobiti subvencije od 50 posto za novu opremu počevši od košnice do pčelarske prikolice i vrcaljke. Isto tako registriranim se pčelarima odobrava jedan lijek besplatno po košnici. Za mlade pčelare u Pazinu se održava pčelarska škola čija školarina iznosi 3.800 kuna od čega tisuću kuna sufinancira županija. Svaki pčelar ima svoju poziciju, ako imate više od 30 košnica ne može doći nitko do vas na odaljenosti manjoj od 300 metara.(Jasna ORLIĆ za “Glas Istre” od 23. rujna 2015.)

rezultati ocjenjivanja meda osijek 2015 naslovnica

Rezultati VII međunarodnog i IX regionalnog ocjenjivanja meda „OSIJEK 2015.“

Na VII međunarodno i IX regionalno ocjenjivanje meda „Osijek 2015.“ koje je organizirala Udruga pčelara Slavonije i Baranje „Radilica“ iz Osijeka pristigli su uzorci meda iz 8 država: San Marino (1), Italija (3), Nizozemska (1), Srbija (5), Mađarska (15), BiH (5). Iz Hrvatske je stiglo 118 uzoraka meda od 78 pčelara iz 54 mjesta, 19 županija i Grada Zagreba. 6 – 7. kolovoza 2015. žiri ocijenio je sve pristigle uzorke i izabrao najkvalitetnije, a organizator objavio 1. rujna 2015. Najviše je došlo uzoraka meda od bagrema (49), cvjetni (24), livadski (14), lipa (9), kadulja (13), kesten (8), suncokret (6), medljika (7), šumski (5) i ostale vrste meda od 1 do 3 uzorka. Svečana dodjela diploma, medalja i pehara pobjednicima održati će se u subotu, 5. rujna 2015. u 10 sati u Rezidenciji Družbe Isusove u Osijeku.

Pehar za najbolje ocijenjeni med iz Hrvatske osvojio je Drago Rončević, pčelar iz Svetog Juraja za svoj med od smilja koji je i šampion grupe za cvjetni med. Isti je pčelar dobio i sedmookvirni LR-nukleus (nagrada sponzora stolarije „Tolić“ iz Slavonskog Broda).

Pehar za najbolje ocijenjeni med u kategoriji pčelarki dobila je Mirjana Brkić iz Ivankova za svoj med od kestena, koja je ujedno i šampionka grupe za isti med. Za svoj med ista je pčelarka dobila i petookvirni LR-nukleus (nagrada sponzora stolarije „Tolić“ iz Slavonskog Broda).

Pehar za najbolje ocijenjeni med iz inozemstva nositi će u Mađarsku May Gabor iz Szentlorinca za svoj med od bagrema (ujedno je i šampion grupe). Isti je pčelar osvojio i antivaroznu podnicu sa sakupljačem peludi (nagrada sponzora stolarije „Tolić“ iz Slavonskog Broda).

Ostali šampioni po grupama su: Zoltan Tojzan iz Pecsvarda u Mađarskoj (lipov med), Nedjeljko Mrakovčić, Punat – otok Krk (kaduljin med), Krešimir Matušin iz Velike Gorice (livadni med), Milan Maligec iz Jesenja (šumski med), Tihomir Molnar iz Bogojeva u Srbiji (suncokretov med) i Ivan Kolić iz Ogulina (medljikovac). Svi šampioni grupa meda dobili su i posebnu nagradu sponzora Nozevit + 200 ml, proizvod tvrtke „Apivita“ iz Varaždina. Najmlađa sudionica ovog ocjenjivanja (rođena 2000.godine) Matilda Sorić dobila je i dimilicu – posebnu nagradu sponzora tvrtke „Eurofinans“ iz Osijeka. Sav prikupljeni med organizatori daruju u humanitarne svrhe udruzi „Rijeka ljubavi“.

A kako su prošle kolege iz naše udruge i drugi istarski pčelari?

Za svoj med od bagrema sa osvojenih 24 boda zlatnu medalju je dobio Massimo Zugan iz Brtonigle, kao i za livadni s osvojenih 23,5 bodova. Predsjednik Udruge pčelara Bujštine Arduino Bubola ovaj je put za bagremov med i osvojenih 22 boda dobio srebrnu medalju.

Igor Levak iz Motovuna osvojio je 2 medalje: zlatnu za bagremov med i srebrnu za medljikovac. Danijel Peteani iz Plomina osvojio je zlatnu medalju za cvjetni, a Čedo Červar iz Pazina zlatnu medalju za bagremov med. Klaudio Peteani iz Plomina dobio je srebrnu medalju za kaduljin med. Armando Peteani osvojio je za kaduljin med srebrnu medalju, a kao najstariji sudionik ovog natječaja  (ima 82 godine) i posebnu nagradu sponzora „Eurofinans“ iz Osijeka: inox cjedilo za med. Čestitamo dobitnicima, a svima drugima želimo više uspjeha slijedeće godine!

ISTRA BREZ MEJA

POZIV NA MEĐUNARODNO NATJECANJE U KVALITETI MEDA U KOPRU 12. RUJNA 2015.

Lijep pozdrav prijateljima preko granice!

Ove se godine naše društvo prvi put u ČZS prijavilo smo za organizaciju međunarodnog ocjenjivanja meda, koje će se održati 12. rujna. Da bi natječaj bio pravovaljan, moramo prikupiti najmanje 10% uzoraka mada iz inozemstva. Zato Vas ovim putem pozivamo da se pridružite ovoj manifestaciji. Sve upute za sudjelovanje na natječaju su u privitku prijave. Obavijestite članove Vaših udruga, prikupite uzorke i dostavite ih na adresu navedenu u dopisu.Lijepo molimo, da svaki pčelar navede sljedeće: ime i prezime, točnu adresu, grad i poštanski broj, broj telefona, sortu meda. Teglice meda trebaju biti označene u skladu sa slovenskim standardima.        

Pravila su na: http://www.czs.si/Files/promocija30.pdf

Nemojte zaboraviti LOT i naljepnicu. Za sve dodatne informacije, obratite se g. Juradu Marinota (njegov kontakt nalaze se u prilogu). Rezultati natjecanja i popis nagrađenih biti će objavljen na Dnevima kmetijstva Slovenske Istre u Kopru, 3. listopada 2015. Kako ove godine slavimo 60. godišnjicu OČD Koper, našim prijateljima pčelarima preko granice osigurali smo 2 prodajna štanda: jedan za Hrvatsku, jedan za Italiju: jedan pčelar u subotu, drugi u nedjelju. Bilo bi lijepo da se predstavi i udruga, nekim prospektom ili slično. Ako imate banner, to bi također bilo lijepo da ga dovede na sajmu. Molimo brz odgovor i kontakt telefone Vaših predstavnika.

Pozdrav pčelarima preko granice, OČD Koper

VIJESTI IZ UDRUGA

MEDVJED NA OTOKU KRKU KRENUO U POHOD NA PČELINJAKE

U ponedjeljak, 03. 08. 2015. godine oko 08,40 sati prilikom obilaska pčelinjaka između zračne luke i Voza nedaleko Omišlja, pčelar Mirko Almaši iz Omišlja imao je što i vidjeti. Njegov pčelinjak pohodio je medvjed prilikom čega je nastradalo 10 košnica. Način na koji su košnice razbacane, tragovi šape na saćama i ogrebotine na košnicama ukazuje da je to djelo počinio nedvojbeno „medvjed“. Isto tako medvjed je najvjerojatnije prekinut u „gozbi“ zvuk dolazećeg auta, s obzirom da je samo dva okvira kušao. Na košnicama oštećeni su krovovi i drugi dijelovi, dok za stanje pčelinjih zajednica se ne zna, dok su pčele bile toliko nemirne da ni zaštitna oprema nije štitila od uboda prilikom saniranja štete, tako da će se točna šteta znati naknadno. O svemu je izvješten lovnik LJ. Šljuka iz Omišlja, Bruno Požega koji je u vrlo kratkom vremenu izašao na mjesto događaja kao i lovočuvar Anton Žic te su poduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Ovo je vjerojatno prvi slučaj da je „medvjed“ na otoku Krku napravio štetu na nekom pčelinjaku, što i stri pčelari ne pamte. Inače na otoku Krku djeluje Udruga Pčelara „Kadulja“ koja broji oko 100 članova od kojih pojedini imaju 1 do 2 registrirana pčelinjaka. Stoga je ova pojava zabrinula pčelare koji su do nedavno bezbrižno pčelarili na otoku Krku. Isto takav problem muči pastire – ovčare, koji godinama isto trpe štetu od medvjeda. Otok Krk je isto tako jedna od najvećih turističkih destinacija na Jadranu, pa nije ni malo bezazlena stvar da nedaleko naselja, kampova, i predjela gdje turisti provode vrijeme, kao sada na plaži Voz – Piškera (gdje spavaju u vrećama na plaži) slobodno šeta medvjed. Znamo da medvjedu nije mjesto niti prirodno obitavalište na otoku Krku, s toga pčelari UP Kadulja očekuju da nadležna lovačka društva poduzmu sve za njegovo uklanjanje sa područja otoka Krka.

UDRUGA PČELARA „KADULJA“

dino ceric u umagu naslovnica

POZNATI APITERAPEUT DINO CERIĆ IZ BIH U POSJETI PČELARIMA BUJŠTINE

    U nedjelju, 9. kolovoza 2015. Udruga pčelara Bujštine dobila je neočekivanu prigodu osobno upoznati gospodina Dinu Cerića, cijenjenog pčelara, apiterapeuta i predavača iz Zenice. Zahvaljujući ljubaznim domaćinima – obitelji Radovanović u čijem se domu u Sarbarici kod Umaga održao ovaj neformalan skup, pčelari iz Umaga i okolice  proveli su više nego zanimljivu večer u razgovoru s pravim stručnjakom kad je u pitanju liječenje pomoću pčelinjih proizvoda. U ugodnoj i prijateljskoj atmosferi razgovaralo se o praktičnim tehnološkim riješenjima u određenim situacijama na pčelinjaku, učincima meda, propolisa, cvjetnog praha i matične mliječi na ljudski organizam, ali i o aktualnostima u pčelarstvu i apiterapiji u Bosni i Hercegovini. Pitanja je bilo puno, pa se sastanak produžio do kasnih večernjih sati. Naš sugovornik je na sva pitanja odgovarao bez treme i previše stručnih termina, tako da je svima bilo jasno kako se radi o izuzetnom stručnjaku upućenom u mnoge tajne pčelarskog zanata i apiterapije, ali i o velikom entuzijasti i promicatelju zdravlja iz košnica, podjednako u medicinskom i farmaceutskom okruženju i u građanstvu – sadašnjim i budućim potrošačima pčelinjih proizvoda.

    Dino Cerić se pčelarstvom počeo baviti na nagovor svog susjeda Mekanić Emira isprva kao dopunskom djelatnošću, no već godinu dana kasnije materijalne interese mijenja znanstveno-istraživačkim radom. Radeći na raznim bolničkim odjelima kao viši medicinski tehničar, Dino je stekao puno iskustva i znanja koje je upotpunjavao ljubavlju prema pčelama i prirodi. Za to razdoblje svog života Dino kaže: “Nevjerovatna otkrića na poljima medicine i pčelarstva stopila su se u jedno. Pčelarsko iskustvo, iako malo, pokazalo se kao veoma korisno kod neuroloških i drugih oboljenja. Sa druge strane principi medicine su se pokazali kao veoma korisni u pčelarstvu, pogotovo u mikrobiološkom smislu.“ Gospodin Cerić danas pčelari na stacionarnom ekološkom pčelinjaku sa 30-ak LR košnica i 10-ak RV košnica. Aktivan je član Udruženja pčelara Zenice „Apize“ (jedno je vrijeme vršio i funkciju predsjednika društva), drži stručna predavanja širom regije i piše za više specijaliziranih časopisa.

    Gospodina Cerića prvi put smo slušali na predavanju na XI međunarodnom pčelarskom sajmu u Gudovcu 8. veljače ove godine i već tada je bilo očigledno da se radi o vrhunskom poznavatelju ove domene, posebice uporabe peludi u apiterapiji. Tom je prigodom gospodin Cerić govorio o ispravnoj pripremi i skladištenja peludi, te načinu konzumiranja i učincima peludi na ljudski organizam, podijelivši s prisutnima svoja iskustva i par originalnih recepata u kojima se kao baza koriste pčelinji proizvodi. Kako postoje određene razlike (i u kemijskom sastavu i u biološkom djelovanju, načinu primjene i doziranju) između perge i peluda skupljenog skupljačima, kao i razlike između sirove (svježe) i sušene peludi, veći dio nas je želio saznati nešto više o toj temi iz prve ruke, od pravog profesionalca u ovom segmentu apiterapije. Naš je sugovornik upozorio da kod ovih razlika nije toliko bitna razlika u biokemijskom sastavu, koliko u djelovanju na organizam i biološkoj aktivnosti. Pelud se mora  čuvati od svjetlosti i sunca jer pri većoj izloženosti gubi hranjive vrijednosti. Svježi pelud je najbolje čuvati u zamrzivaču na što nižoj temperaturi. Pravilno  uskladišten može zadržati svoju kvalitetu do 2 godine, dok sušeni pelud gubi svoju hranjivu i biološku vrijednost već nakon godine dana. Već zbog načina obrade, sušeni pelud gubi 20 % svoje hranjivosti. U nemogućnosti čuvanja u zamrzivaču pomiješati sa medom u omjeru 1: 1. Sušenu pelud također je preporučljivo čuvati u zamrzivaču ili pomiješati s medom. Gospodin Cerić nas je upozorio da izbjegavamo pelud jedne boje, sezonsku, staru i iz stranih izvora. Najbolji pelud je od lokalnog pčelara koji zna da kvaliteta ovisi od raznolikosti bilja na paši, skuplja i čuva pelud poštivajući pravila dobre pčelarske prakse i poznavajući iz vlastitog iskustva njegov učinak na ljudsko zdravlje. Pelud se uzima na više načina, a jedan od najboljih načina uzimanja je rastopljen u tekućini. Zbog svoje prirodne opne (tako je jaka da je ni želučana kiselina ne može rastopiti u roku od 6 sati!), pelud treba staviti u malu količinu vode, mlijeka ili jogurta. Tako rastopljenu sviježu pelud treba ostaviti da stoji 6-8 sati na sobnoj temperaturi ili u hladnjaku. Nakon toga spremna je za upotrebu. Maksimalno preporučeno stajanje peludi je 16 sati, nakon čega počinje fermentacija i nije više za konzumaciju. Gospođi Pević je odgovorio na pitanje o alergiji na pelud, odnosno o predoziranju cvjetnim prahom, ali i ostalim pčelinjim proizvodima, a gospodinu Jažiću o načinu korištenja meda kod oboljelih od šećerne bolesti. U nastavku je dotakao temu učinkovitosti propolisa na dekubitus (rane od dugotrajnog ležanja) kojoj u posljednje vrijeme posvećuje veliku pažnju. Sve svoje stavove gospodin Cerić bi potkrijepio primjerima iz svoje prakse, naglasivši da je prve pozitivne rezultate uočio kod svoje majke. Radno mjesto na odjelu intezivne njege u neurološkom odjelu bolnice u Zenici omogućuje mu svakodnevne kontakte s pacijentima koji su u potrazi za lijekom i terapijom koja bi im pomogla u izliječenju od raznih bolesti imali i sreću u nesreći što su sreli baš njega, najkompetentnijeg da im objasni sve prednosti prirodnog liječenja uz pomoć pčelinjih proizvoda, ali da im uz informaciju i savjet s apiterapeutskog stanovišta ponudi kontretan preparat i tretman. Tako je i ovom prigodom podijelio svoje proizvode okupljenim pčelarima Bujštine, čemu se najviše obradovao 12-godišnji Nicholas Radovanović koji je uz djeda Đorđa i baku Ivanku zavolio pčele, a uskoro će postati i redovan član naše udruge.

       Iako je naše druženje trajalo svega par sati, iz svake riječi i geste našeg sugovornika mogao se iščitati ogroman entuzijazam, dobronamjernost i nesebičnost, ali i neisrpna energija kojom zrači pri izlaganju svojih ideja, stavova, iskustava… U pčelarstvu, baš kao i u drugim područjima ljudi se dijele na one koji očekuju, traže i crpe nešto iz djelatnosti kojom se bave, ali i oni koji daju čitavog sebe za stvar u koju vjeruju svim srcem i dušom. Jedan od tih „dobrih duhova pčelarstva“ je i gospodin Dino Cerić, pa me veoma raduje njegov pristanak da opet navrati u Istru, kada bi organizirali stručno predavanje većeg obima. Hvala Dini na ugodnom druženju i savjetima, a hvala i domaćinima na toplom gostoprimstvu.

pčelari i čebelari

PČELARI I ČEBELARI STARI SU DRUGARI – priča o druženju dvije udruge

     U Istri koja se oduvijek ponosila suživotom i tolerancijom, pčelari su – bez obzira na jezične i političke barijere – bili i ostali zlatan primjer društvenosti i suradnje, jer ih je zbližavala zajednička ljubav prema pčelama, skrb za njih i bojazan za njihov opstanak. U vrijeme bivše države slovenski bi pčelari u Istru dolazili kamionima punim pčela u rano proljeće, a vraćali bi se nakon glavne paše ili u jesen. Tada u Istri nije bilo puno pčelara, medonosnog bilja na pretek, bagrem je dobro medio, a pčelinjih bolesti gotovo da i nije bilo. Med se nije prodavao na kućnom pragu kao danas, već ga je otkupljivala u to vrijeme najpoznatija slovenska pčelarska tvrtka za preradu pčelinjih proizvoda „Medex“ iz Ljubljane. I nitko nikome nije bio zavidan, niti je itko ikome ostao dužan ili mu želio naškoditi na bilo koji način. 

     A onda su stigle granice, rampe i štošta s njima, pa smo se jedno vrijeme i jedni i drugi okrenuli sebi i svojim problemima. No, ne za dugo: slovenski bi pčelari ljeti došli na more, pa bi odlutali na čašicu razgovora kod svojih hrvatskih kolega (radije nego da se sunčaju i kupaju čitav dan!), suosjećali zbog novih problema s varoom, kupovali pčelarske potrepštine u Buzetu i navraćali u Pazin na sajam „Dani meda“. Druga je poveznica Međunarodno natjecanje u kvaliteti meda Istraskog primorja koje se već 11 godina održava u sklopu agrosajma „Dnevi kmetijstva“. Natjecanje od samog početka organizira Obalno čebelarsko društvo koje čine pčelari Kopra, Izole i Pirana , a u njemu svake godine sudjeluju i pčelari iz hrvatskog dijela Istre, pa nije rijetkost da za svoj med budu nagrađeni  najvišim priznanjima, čak i proglašeni šampionima kvalitete. S druge strane slovenski su pčelari uvijek bilo rado viđeni gosti na feštama pčelara Bujštine, a sretali bi se često i van protokola, uvijek kao najbolji prijatelji. Da bi suradnja bila podignuta na višu razinu, Pučko otvoreno učilište Buje je ugostilo njihovog savjetnika za pčelarstvo gospodina Klavdija Babiča koji je održao veoma zanimljivo predavanje. Kako OČDK ove godine obilježava 60. obljetnicu svog djelovanja, bilo je za očekivati da će na proslavu tog važnog događaja pozvati i svoje hrvatske kolege.

     Obalno čebelarsko društvo Koper je mnogo starije od Udruge pčela Bujštine: osnovano je davne 1955. godine, dok su pčelari sjeverozapadne Istre svoju udrugu osnovali tek 2012. No ne smijemo zaboraviti činjenicu da je UPB nastala na temeljima PD „Bagrem“ koje je djelovalo od 1978. – 1995. godine  kad je nastupila stanka od čak 17 godina, a dio članova prešao u UP „Lipa“ iz Pazina. Danas Udruga pčelara Bujštine broji 65 članova s područja gradova Buje, Novigrad i Umag, te općina Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj. Za razliku od njih, OČDK broji  110 članova, što je i razumljivo obzirom na dugu tradiciju pčelarstva u Sloveniji. Druženje između slovenskih i hrvatskih pčelara u ovom dijelu Istre počelo je ranih 80.-tih godina, a u promicanju vrijednosti međunarodnog dijaloga, razmjeni znanja i iskustava od početka su prednjačili gospodin Darko Kozlovič, dugogodišnji predsjednik OČDK i gospodin Arduino Bubola, predsjednik UPB.

        Svečanost obilježavanja 60.-tog rođendana društva se održala 20. lipnja u predivnom ambijentu Lovačke kuće LD u Gračišču kod Trebešah. Proslava je počela izvanrednom Skupštinom  na kojoj je prihvaćen nov Pravilnik društva. Izabran je i delegat u UO ČZS na 4-godišnji mandat. Predstavljeni su novi članovi udruge kojima su dodijeljeni mentori iz redova starijih i iskusnijih pčelara u udruzi. Bilo je dosta riječi i oko proglašavanja 20. svibnja – rođendana oca slovenskog pčelarstva međunarodnim Danom pčela. Nakon Skupštine Pčelarski savjetnik za ovo područje gospodin Klavdijo Babič održao je predavanje o analitici i označavanju meda. Proslavi su prisustvovali i predstavnici ČZS, kao i drugih pčelarskih organizacija iz Slovenije i inozemstva, te gosti iz lokalne uprave i samouprave. U ime Udruge pčelara Bujštine svečanosti je prisustvovala Ivanka i Đorđe Radovanić iz Srbarice kod Umaga i njihov 12-godišnjeg unuk koji je uz djeda i baku zavolio pčele i uskoro će postati i redovan član udruge.  Na kraju protokolarnog dijela priredbe i svečane predaje plakete za  razvitak društva i unapređivanje pčelarstva u ovom dijelu Slovenije u razdoblju od osnivanja do danas predsjedniku OČDK gospodinu Milanu Brčinu, čebelari, pčelari i njihovi prijatelji nastavili su se družiti uz glazbu uživo i prigodan ručak. Prilikom opraštanja naše kolege su u ime Udruge pozvale predstavnike OČDK na našu feštu koja se tradicionalno održava početkom rujna što su naše slovenske kolege rado prihvatili.

UPB u gostima kod OCDK

ZAKLJUČAK: Bez obzira iz kojeg kraja svijeta dolazili, gotovo je sigurno da se pčelari – po prirodi skromni i samozatajni ljudi baveći se ovim plemenitim pozivom nikada neće obogatiti, no zahvaljujući bogatstvo svoje pčelarske duše mogu samo prednjačiti u promicanju međunarodnog dijaloga. Zato još jednom čestitamo slovenskim kolegama na njihovoj obljetnici u nadi da će ovakvih susreta biti još mnogo na obostrano zadovoljstvo i blagodati razmjene iskustva i znanja.

apipharma na kongresu

 

PČELE – SPECIJALNI GOSTI NA PETOM KONGRESU FARMACIJE U ROVINJU

U organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i pod visokim državnim pokroviteljstvom 21. – 24. svibnja 2015. u Rovinju se održao 5. Hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem. Kao i na prijašnjim skupovima bila je to prilika da prisustvujemo zanimljivim znanstvenim i stručnim predavanjima i prezentacijama domaćih i stranih izlagača i upoznamo se s rezultatima najnovijih istraživanja u području farmakologije i farmaceutske prakse. Među sudionicima Kongresa bili su poznati i priznati znanstvenici i stručnjaci koji se bave istraživanjem, razvojem i učinkovitošću lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani, te zaštitom njihove kakvoće, a svoje mjesto su našli i svi oni koji se bave komplementarnim djelatnostima: regulatornim praćenjem, farmakoekonomikom, razvojem kliničke farmacije i farmaceutske skrbi u okviru javnog i bolničkog ljekarništva. Kongresu svake godine prisustvuje sve više farmaceuta i stručnjaka iz srodnih područja što je dokaz opravdanosti održavanja ovog skupa i rastu njegova ugleda u Europi.

     No, po čemu se peto izdanje ovog kongresa ipak razlikuje od svih dosadašnjih? Prvi put otkako se održava, ovom uvaženom skupu punom doktora nauka, profesora, liječnika i farmaceuta u predivnom ambijentu jednog od najljepših hotela na Jadranu prisustvovale su i – pčele! Naime, tisuću pčela iz košnice s pčelinjaka Arduina Bubole, predsjednika Udruge pčelara Bujštine, iz Novigrada su se na kratko preselile na štand tvrtke „Apipharma“ u hotelu „Lone“ u Rovinju, preciznije u apisarij gospodina Tomislava Lalića, predsjednika Uprave. Ovakav se iskorak u prezentaciji pokazao izuzetno atraktivnim i za sudionike i za posjetitelje izložbe: stotine radoznalih očiju se zaustavilo na tren uz apisarij i prosto gutalo sve što se u njemu događalo, bilježilo kamerama i foto-aparatima za uspomenu, uživalo u priči koju su im pričali naše kolege Arduino i Slavko. I baš svi su htjeli vidjeti maticu i pratiti bar na tren njeno kraljevsko kretanje i ponašanje prema ostalim članovima zajednice. Oduševljenju domaćina, izlagača i znatiželjne publike gotovo da nije bilo kraja, što je samo još jedan dokaz kako je staklena košnica s pčelama i „live show“ najkraći put do spoznaje o nužnosti povratka prirodi i prirodnim lijekovima. I dok sam promatrao bujice ljudi koji se guraju ispred apisarija, samo po sebi mi se nametnulo pitanje da li je ovaj prezentacijski iskorak ujedno i pokazatelj neke nostalgije za starim, manje stresnim vremenima kad je obitelj Lalić krenula u poduzetničke vode ili je ta poveznica s korijenima u pčelarstvu s vremenom izblijedila što je neminovan danak prerastanju iz malog obrta u pravu industriju? Na to i druga pitanja odgovarali su mi Tomislav Lalić i njegov sin Martin Lalić u kratkom predahu između predavanja, izlaganja na štandu i kontakata s zainteresiranim gostima na Kongresu.

       „Apipharma“ se četiri decenije bavi proizvodnjom farmaceutskih, prehrambeno-dijetetskih i kozmetičkih pripravaka na bazi ljekovitog bilja, pčelinjih prozvoda, prvenstveno propolisa i meda, te ljekovitog bilja i drugih prirodnih sirovina. Zapošljava 40 radnika od kojih je dvadesetak vrsnih farmaceuta, liječnika, tehnologa, veterinara i kemičara koji s preko 30 registriranih proizvoda ostvaruju godišnji promet od 3,5 milijuna eura. Tvrtka je nastala na temeljima tradicionalnog obiteljskog pčelarsko-medičarskog obrta i ideji povezivanja prirode i farmaceutskog znanja, uz kontinuirano ulaganje u razvoj, posebice glede stručnosti zaposlenika. Zbog povećanja kapaciteta i izvoznih poslova „Apipharma“ 2012. godine ulaže 3,5 milijuna eura u novi pogon u Našicama i tako prerasta u pravu industriju prema svim zahtjevima dobre proizvođačke i laboratorijske prakse. Tim stručnjaka iz „Apipharme“ je među prvima u svijetu napravio kemijske analize propolisa i postavio standarde za njegovu primjenu u farmaceutici, što nije bio lak zadatak obzirom na monopoliziranje sitetičkih lijekova i na lokalnom i na globalnom tržištu. Tako je s vremenom „Apipharma“ postala najveći hrvatski izvoznik medicinskih proizvoda na bazi meda i propolisa (u čak 24 države), no ujedno je i jedan od najvećih uvoznika propolisa u EU.

      Činjenicu da je zbog specifične situacije na hrvatskom tržištu, tvrtka prisiljena uvoziti med (90 %) i propolis (čak 99 %) potreba za preradu, gospodin Tomislav Lalić ovako komentira: „Za razliku od drugih otkupljivača u Hrvatskoj, mi stvaramo dodanu vrijednost pčelinjim proizvodima. Kao ozbiljan proizvođač „Apipharma“  može podići hrvatsko pčelarstvo, jer otkupljen med, propolis, matičnu mliječ prerađujemo i stvaramo nov proizvod s povećanom vrijednošću na zadovoljstvo svih u lancu od proizvodnje do potrošača, što je za razvitak pčelarstva od i te kakve važnosti!“

         Na pitanje koje su najvažnije poveznice između pčelarstva i farmaceutske industrije, gospodin Lalić odgovara: „Ne smije se poistovjetiti proizvodnja prirodnih lijekova i tradicionalnih biljnih lijekova sa pčelarstvom. Mi se više ne bavimo pčelarstvom, već samo koristimo med i propolis kao sirovinu. „Apipharma“ je proizvodnja sa svojim zakonitostima i ograničenjima, drugačijeg tipa, primjene i namjene.“ Tomislav Lalić je član Udruge pčelara „Pčelinjak“ iz Zagreba koju pomaže kad god to zatreba, bilo u pokroviteljskom ili organizacijskom smislu i priznaje kako mu je žao što nema više vremena za kontakte s pčelarima, osim onih formalnih kroz otkup i kooperativne odnose, pa zato još jednom zahvaljuje aktivistima Udruge pčelara Bujštine na odazivu i suradnji, te obećava kako će im se odužiti održavanjem stručnog predavanja na jesen u Bujama. Ovako zbližavanje pčelara i farmacije je neminovno za unaprjeđenje obje djelatnosti, jer samo sinergijom prirode i znanosti možemo u budućnosti ostvariti brža, kvalitetnija i trajnija riješenja za zdravstvene smetnje i bolesti.

       Da bi stručne radove farmaceuta vezane za pčelinje proizvode i njihovu učinkovitost na ljudsko zdravlje trebali više pratiti, što bi pčelarstvo približilo farmaciji bio je jedan od zaključaka prošlog Kongresa, pa me zanimalo što slijedi iza skupova u Ženevi, Sarajevu i Rovinju i kako još „Apipharma“ može pomoći hrvatskom pčelarstvu? Jedan od načina je praćenje svjetskih trendova u obje grane, kotinuirano učenje i usvajanje novih spoznaja i tehnoloških riješenja uz neizbježnu razmjenu iskustava i suradnju s kolegama iz čitavog svijeta. U laboratoriju „Apipharme“ postavljena je i validirana HPLC metoda za određivanje 10-HDA u matičnoj mliječi, a na farmaceutskim kongresima koji su uslijedili u zemlji  inozemstvu njeni su stručnjaci prikazali i druge metode za određivanje kvalitete pčelinjih proizvoda, te objavili rezultate kliničkih ispitivanja. Nova tvornica je jedan od najmodernijih pogona za preradu pčelinjih proizvoda u EU, sagrađena u skladu sa važećim svjetskim standardima GMP (engl. Good Manufacturing Practice – Dobra proizvođačka praksa) i GLP (engl. Good Laboratory Practice – Dobra laboratorijska praksa) što pacijentima osigurava najvišu kvalitetu i učinkovitost lijekova. Med se prije prerade  podvrgava četverostrukoj analizi kvalitete, jedinstvena vakuum tehnologija osigurava termičku obradu i homogenizaciju pri temperaturama nižim od 40*C  da se ne bi uništile ljekovite sastavnice u sirovini, a cijeli se proizvodni proces odvija u čistim sobama opločenim s antibakterijskim panelima kako bi se spriječila i najmanja mogućnost razvoja mikroorganizama i osigurala maksimalna kvaliteta proizvoda. Svoj doprinos u stručnom smislu dao je i mr.pharm. Martin Lalić koji se u „Apipharmi“ razvojem novih proizvoda, a na ovom Kongresu drži predavanje pod naslovom „Određivanje 10-HDA u proizvodima s matičnom mliječi“. Većina nas zna da se radi o glavnoj nezasićenoj masnoj kiselini, specifičnoj za matičnu mliječ, jer je nema nigdje drugdje u prirodi i nemoguće je proizvesti sintetičkim putema, a pripisuju joj se vanredni farmakološki učinci, antitumorska i antibiotska aktivnost. Ovo se istraživanje temelji na studentskom radu u suradnji s prof. Biljanom Nigović za koji je (tada apsolvent Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu) mladi Lalić dobio najprestižniju studentsku nagradu za znanstvena istraživanja – Rektorovu nagradu za Akademsku 2012.-2013. godinu. Da matična mliječ ima antibakterijski učinak objavili su još 1939. godine znanstvenici McCleskey i MeLampy pretpostavljajući da se radi o nekom derivatu 10-hidroksidecenske kiseline, no tada analitička sredstva još nisu bila tako razvijena da bi se tvari izolirale i potvrdile njihovu teoriju. Velike istraživačke pomake u istoj domeni napravljeni su u Kini osamdesetih godina prošlog stoljeća, a svoj doprinos dali su znanstvenici Bloodwort 1995. i Blan 1987. Što ga je potaklo na ovo istraživanje i koje su njegove spoznaje, odnosno kako se one odražavaju u proizvodnji lijekova, drugim riječima koja je krajnja dobrobit za pacijenta što je i zajednički cilj svim farmakološkim istraživanjima bila su pitanja koje sam uputio mr.pharm. Martin Lalić, a on mi je u kraćem razgovoru uoči predavanja objasnio: „Glavni cilj naše tvrtke je dostupnost matične mliječi besprijekorne kvalitete svakom kupcu, pa smo zato proizveli posebnu liniju Vitarojal matične mliječi u ampulama, sirupu, perlama i pastilama. Zbog činjenice da su se na našem tržištu pojavili proizvodi s matičnom mliječi upitne kvalitete, pokrenuli smo projekt : „Razvoj i validacija matode za dokazivanje 10-HDA kiseline u matičnoj mliječi i u proizvodima s matičnom mliječi“. Razvojem te metode otkrivena je velika prevara potrošača:  većina „proizvoda s matičnom mliječi“ uopće ne sadrže matičnu mliječ!“

ZAKLJUČAK: Kad sam započeo pisati ovaj članak, imao sam namjeru istaknuti važnost povezivanja nauke i prakse, odnosno farmaceuta i pčelara jer ćemo samo sinergijom prirode i znanosti naučiti kako liječiti pacijenta na najbolji mogući način, bez štetnih nuzpojava. No iz razgovora s mr.pharm. Martinom Lalićem, zaprepašten poraznim činjenicama što se sve nudi na našem tržištu, sjetio sam se i zaključaka konferencije u Opatiji, na kojoj je istaknuta nužnost uključenja svih relevantnih čimbenika (od neposrednih primarnih proizvođača i njihovih organizacija preko laboratorija i znanstvenih institucija do resornih ministarstava) u osiguranju kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda, odnosno u suzbijanju njihova patvorenja i prodaje na tržištu Republike Hrvatske. Nadam se da će ovakvih projekata usmjerenih na poboljšanje analitičkog praćenja kakvoće pčelinjih proizvoda biti još, te da neće sve ostati na obećanjima, već da će se suradnja i zajednički rad na ovakvim projektima i ostvariti u što skorije vrijeme, čime ćemo unaprijediti i podići ugled i pčelarskoj struci i farmaceutici i medicini u Lijepoj našoj.

umag floria

UMAŠKI SAJAM CVIJEĆA PRVI PUT POSJETIO JEDAN PROIZVOĐAČ OPREME ZA PČELARSTVO!

UMAG FLORIA je sajam cvijeća koji se održava na umaškoj rivi već 18.-tu godinu za redom. Svega par koraka od mora uz blagi povjetarac daju ovoj manifestaciji posebnu draž, pa kad se pomiješaju opojni mirisi cvijeća, njihovo šarenilo s modrinom mora i neba, svaki će posjetitelj uz piantinu đerana ili begonija doma ponijeti i puno lijepih uspomena. Za dobre vibracije ovaj put je zaslužan i (nažalost nenajavljen) dolazak mađarske tvrtke Konegin s asortimanom za pčelare. Glas da je Umag počastio posjetom jedan inozemni g proizvođača inox opreme za pčelarstvo brzo se pronio Bujštinom i u subotu prije podne se na njihovom štandu okupilo tuce pčelara iz Novigrada, Umaga i Buja. Razgledali su izložene vrcaljke, topionike voska, korita za otklapanje saća, posude za med, raspitivali se za tehničke detalje, cijene i uvijete plaćanja. Na sva je njihova pitanja stručno i staloženo odgovarao njihov predstavnik za Hrvatsku i Sloveniju g. Robert Fodor, podijelio kataloge i cijenike, razmijenio iskustva s članovima Udruge pčelara Bujštine. Moto ove tvrtke koja je ove godine već izlagala na pčelarskim sajmovima u Gudovcu i Celju je: „Proizvesti neuništive uređaje za jednostavnu uporabu!“ i sudeći po onome što smo imali prilike vidjeti na dobrom su putu da osvoje hrvatsko tržište. Najveći dio opreme proizvodi se u centralnoj tvornici u Oroshazu, a robu isporučuju po čitavoj Europi, Sjevernoj Americi i Bliskom istoku. Svi su uređaji izrađeni od nerđajućeg materijala otpornog na kiselinu i pogodnog za prehrambenu industriju (tip: KO33 – WNR 1.4301). Jamstvo je 2 godine (na elektro-regulatore: 4 godine). Gospodin Fodor dodaje da tvrtka i nakon isteka jamstvenog roka vrši popravke po povoljnim cijenama. Za detaljnije informacije možete kontaktirati njihovog predstavnika na e-mail: fodor@konigin-trade.com

umag floria 3

Podsjetimo se: prijašnjih godina u okviru sajma agroproizvoda Umag Land koji se održavao istovremeno sa sajmom cvijeća, ali u zatvorenom prostoru, na štandu Udruge pčelara Bujštine izlagala je tvrtka „Agroval“ d.o.o. iz Buzeta svoj asortiman za pčelarstvo u sklopu kojeg su bile zastupljene talijanske tvrtke – proizvođači opreme za pčelartvo „Giordan“ i „Saf Natura“ i u nešto manjoj mjeri slovenske tvrde „Logar Trade“. Konigin je prvi inozemni proizvođač inox opreme za pčelarstvo koji je posjetio Umag, ali se nadamo da nije i zadnji, jer to znači da se za pčelare Bujštine čuje i van granica naše županije što može biti samo pohvalno i inspirirajuće za druge tvrtke, proizvođače i izlagače na specijaliziranim sajmovima i sličnim manifestacijama u Umagu.

JUST SAY BEES

FOTO NATJEČAJ: “ČUVAJMO PČELE!”

Da li ste svjestni da bez pčela nema života na zemlji? Znate li da za svaki treći zalogaj možemo zahvaliti pčelama? Ističući povezanost čovjeka i najmarljivijih letača na svijetu, Albert Einstein rekao je da ljudska vrsta ne bi preživjela duže od četiri godine kada bi nestalo pčela. Pčele oprašuju više od stotinu biljnih vrsta i bez njih bi mnoštvo tih vrsta nestalo. Samim time, nestalo bi i namirnica neophodnih za ljudsku i životinjsku prehranu, što bi bila nenadoknadiva katastrofa. Pesticidi, bolesti, globalno zatopljenje i intezivan poljoprivredni uzgoj dovele su do drastičnog pada pčelinjih zajednica, pa ih je tako sada manje za gotovo 30%. Ovaj je broj postao značajan svjetski problem. (Biovrt – u skladu s prirodom)

LJUBI PČELE

Kako bismo pokušali potaknuti svijest građana o važnosti pčela – pokrećemo foto natječaj “Čuvajmo pčele!”

Ima puno ljubitelja prirode i fotografije, međutim da li se ikad zapitate da li bi priroda bila tako lijepa da nema pčela?

Stoga Vas molimo da se okrenete oko sebe, pogledate na mirisno cvijeće i primijetite ta mala, divna, vrijedna stvorenja zahvaljujući kojima još uvijek opstajemo na ovoj zemaljskoj kugli.

Foto natječaj “Čuvajmo pčele!” je otvoren od 20.04.2015. do 30.07.2015. kad ćemo pregledati sve fotografije, zajedno sa profesionalnim fotografima, te objaviti pobjednike na našim stranicama najkasnije do 01.09.2015.

Glavna nagrada? Slatki paket mednih proizvoda: “Od meda do medice”

Fotografije u visokoj rezoluciji poslati na našu mail adresu: pcelari-bujstine@gmail.com , a svaka će fotografija biti objavljena i na našoj Facebook stranici: Pcelari-bujstine (navesti: Ime, prezime, adresu i broj telefona)

godišnja skupština

GODIŠNJA SKUPŠTINA HPS-a

U Zagrebu je 11. travnja 2015. godine u hotelu „Antunović“ održana redovna godišnja skupština Hrvatskog pčelarskog saveza za 2014. godinu. Započela je s radom sat kasnije od predviđenog termina zbog nedostatka kvoruma. Skupštini je prisustvovalo 233 pčelara izaslanika iz 147 pčelarskih udruga. Istarsku županiju predstavljalo je 6 delegata: Miro Bulić (UP Pula), Boris Hrvatin (UP „Lipa“ Pazin), Klaudio Korva i Cvetko Gortan (UP Labin) i Slavko Biuk (Udruga pčelara Bujštine). Na Skupštini je bio nazočan i Darko Martinović, član UO HPS-a za Istarsku županiju. Na sjednici je bilo riječi o evidenciji pčelinjaka i pčelinjih zajednica: podaci prikupljeni do 30. rujna bit će relevantni za potpore 2017. – 2019.  U programu potpora se predviđaju i neke novosti: županijski pčelarski savjetnici, Eko renta za pčelarska vozila. Pohvaljeni su projekti „Med iz lijepe naše“ i  „Slavonski med“. Nikola Agelić, predsjednik PU “Cvelferija“ iz Vrbanje se nagrade od 20.000 kn odrekao u korist stradalih pčelara. Vedran Lesjak je iznio podatke da se časopisu „Hrvatska pčela“ naklada popela na 7.300 primjeraka i da se tekstovi preko 40 suradnika čitaju u Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Češkoj. Saša Petrić,voditelj programa potpora, podnio je izvješće o provedbi pomoći sektoru pčelarstva u 2014. Godini temeljem nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje 2104-2016.godine. Hrvatski su pčelari mogli aplicirati na šest mjera. Najviše  – 7411 pčelara je apliciralo na Mjeru 1: zdravstvenu zaštitu pčela kojom je obuhvaćeno ukupno 432713 pčelinjih zajednica. U Mjeri tehnička pomoć prijavljeno je bilo 1294 pčelara od čega je 106 zahtjeva odbijeno, u mjeri racionalizacije troškova selećeg pčelarstva sudjelovalo je 108 pčelara a odbijeno je 5 zahtjeva za isplatu, u mjeri obnavljanja pčelinjeg fonda sudjelovao je 31 uzgajivač matica, odbijen je 1 zahtjev za isplatu. U mjeri kontrole kvalitete meda prijavljena su bila samo 4 pčelara dok su 2 zahtjeva odbijena. U mjeri primijenjena istraživanja za održavanje testnih pčelinjaka i provedbu samih istraživanja u 2014. godini. Skupština je prihvatila sva izvješća. Donešena je odluka o izmjenama i dopunama Statuta HPS-a zbog usklađivanja Statuta s novim Zakonom o udrugama. Za likvidatora HPS-a prihvaćena je predsjednica Nadzornog odbora HPS-a Ankica Dušević.

posjet naslovnica

POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

Bjelovarsko-bilogorska županija se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, broji oko 150 tisuća stanovnika koji žive u 5 gradova i 18 općina, a politički, kulturni i gospodarski centar je Bjelovar. Ova je županija najjače poljoprivredno područje naše zemlje, s naglaskom na proizvodnju hrane i stočarstvo. Zahvaljujući prirodnim resursima među kojima bogat i raznovrstan šumski fond zauzima posebno mjesto, u ovoj županiji se razvilo i pčelarstvo, pa prvo pčelarsko udruženje datira čak iz 1890. godine. Iz te duge i bogate tradicije nikla je i Pčelarska udruga „Bilogora“  koja s 130 članova i gotovo 9.000 košnica pokriva područje Grada Bjelovara i općine: Kapela, Rovišće, Zrinski Topolovac, Veliko Trojstvo, Šandrovac, Nova Rača, Severin. U suradnji s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Gradom Bjelovarom i upravom Bjelovarskog sajma, ova je udruga inicijator i suorganizator Međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, koji je prošle godine slavio svoju 10.-tu obljetnicu na ponos ne samo članova ove Udruge, već svih pčelara u Lijepoj našoj. Od 2013. godine na čelu Udruge su Milan Jantolek, Goran Pranjić, Krunoslav Nemet i Dražen Kovač. Entuzijazam i volonterizam za ovu ekipu nisu tek isprazne priče, pa iza Udruge stoje i brojne aktivnosti. Za dolazak u Istru Udruga se odlučila iz 2 razloga: nabava sadnica selekcioniranog kestena i posjet kolegama pčelarima iz Poreča. Kako je ponovno dizanje kestenovih šuma na Bilogori od velikog interesa svih tamošnjih stanovnika zbog uspostavljanja biološke ravnoteže dogovoren je posjet rasadniku „Skink“ 11. travnja 2015. u Rovinju gdje su nakon stručne prezentacije pčelari preuzeli svoje sadnice i krenuli prema Baderni. Prvenstveni cilj posjete porečkoj pčelarskoj udruzi „Nektar“ je bila razmjena iskustava s naglaskom na moguće modele očuvanja krajolika.

posjet 4

Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija, broji oko 200 tisuća stanovnika koji žive u 10 gradova i 31 općini. Najveći grad je Pula, a upravno središte županije je Pazin. I dok se stanovništvo središnje Istre još uvijek retežito bavi poljoprivredom, u priobalju je glavna gospodarska grana turizam. Poreština spada u najznačajnije turističke destinacije na Jadranu, a rijetko tko zna da je Poreč svojevremeno bio glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Za vrijeme njegove vladavine ovaj su grad posjetili po prvi put i članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji. Istrani nemaju tako dugu tradiciju pčelarenja kao njihove kolege iz Bjelovarsko-bilogorske županije, što ne znači da je med iz njihovih košnica manje kvalitetan. Naša se županija ne može pohvaliti obiljem pčelinjih paša, ali bioraznolikost pejzaža od Savudrije do Kamenjaka nudi lepezu medonosnog bilja koji istarskom medu daje poseban okus i aromu. U Istri djeluje 6 pčelarskih udruga, a područje Poreštine već 30 godina pokriva UP „Nektar“ s preko 70 članova i preko 2 tisuće košnica.

posjet 1

Predsjednik Udruge je Petar Banko iz Baderne, uspješan poduzetnik (uvoznik i prerađivač bakalara), cijenjen u pčelarskim krugovima ne samo zbog činjenice da je jedini istarski uzgajivač matica, već zbog angažmana na edukaciji novih generacija pčelara, te samih potrošača pčelinjih proizvoda, najčešće djece i omladine, kao i sponzoriranja lokalnih manifestacija i drugih aktivnosti. Piero (kako ga odmila zovu prijatelji) se bavi pčelarstvom cijeli svoj život. Njegova se obitelj time bavila još prije 150 godina, a on je svoje znanje i iskustvo usavršio na njemačkom sveučilištu. Na svom pčelinjaku u Baderni često organizira susrete s djecom iz okolnih škola i vrtića i nesebično im dijeli svoje znanje o pčelama, njihovim proizvodima i pčelarstvu.

posjet 2

U subotu 11. travnja 2015. u svom je domu ugostio kolege iz UP „Bilogora“, počastio ih ručkom, razveselio glazbom u živo i pokazao ogledni pčelinjak i mali laboratorij u kojem je okupljenima prezentirao uzgoj matica. Događaj su svojom prisutnošću uveličali gradonačelnik Grada Poreča Edi Štifanić i predstavnici drugih pčelarskih udruga iz Istre, a perom i kamerom zabilježili novinari „Glasa Istre“ i  TV-Istre. Izmijenjivale su se zdravice i pokloni, a pčelare je pozdravio i porečki gradonačelnik zahvalan što proizvode odličan med kao zdravu hranu, ali i što svojim aktivnostima doprinose zaštiti okoliša. Na srdačnom prijemu domaćinima se zahvalio Milan Jantolek, predsjednik UP „Bilogora“ ocijenivši ovaj susret korisnim za obje strane zbog razmjene znanja i iskustava, ali i zbog neformalnog druženja u više nego prijateljskoj atmosferi.

posjet 3

Uistinu je sve (a ne samo bidofon – čudnovati instrument na kojem je vješto svirao Piero)  odzvanjalo pozitivnim vibracijama: nije nedostajalo ni šale ni pjesme ni plesa, a sve skupa je bilo začinjeno izuzetno dobrim gulašem od veprovine i brodetom od bakalara, odličnim domaćim vinom i istarskim slatkim specijalitetima: kruštulama i fritulama. Punog želuca, a još puniji utisaka gosti iz Bjelovara su se potom uputili u Radoše na OPG obitelji Kovač. Ovdje su ih nakon razgledanja pčelinjaka i vrta punog samoniklog i kultiviranog medonosnog  bilja iznenadili Branka i Ivan (eko-pčelar i tajnik UP „Nektar“) svojim pripravcima za poboljšanje zdravlja i jačanje imuniteta na bazi pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja, da bi im uspomenu na Istru dodatno zasladili posebnom delicijom: pralinama na bazi tamne čokolade, bagremovog meda, crnih tartufa i orasa. Ivan je kolegama iz Bjelovara otkrio kako oplemeniti svoj bazni proizvod (ekološki med) dodatkom komplementarnih namirnica visoke nutricionističke i zdravstvene kvalitete u pomno odabranom, ali ukusnom i praktičnom pakiranju i uz podjednako dobro osmišljen marketing ponuditi potrošaču proizvod s višestrukom vrijednošću. U svojoj poslovnoj strategiji obitelj Kovač ništa ne prepušta slučaju, već se svi maksimalno trude i paze i na najmanji detalj: od recepture za proizvode s dodanom vrijednosti preko izbora etikete do izlaska na tržište koje je iz dana u dan sve zahtjevnije. Ivan je u razgovoru s kolegama iznio još puno ideja za unaprjeđivanje pčelinjih proizvoda, kao i svoju viziju pčelarskog turizma na imanju u Radošima.

posjet 6

O kakvom se turističkom potencijalu radi, govorio je i gospodin Štifanić u Baderni, uvjeren da med i drugi pčelinji proizvodi zaslužuju svoje mjesto u turizmu, jer „turizam i zdrava hrana idu ruku pod ruku“. Vrijeme kad se odmor percipiciralo kao pasivno ležanje na plaži odavno je iza nas, sve je više gostiju koji žele tzv. aktivan odmor. Da bi taj „novi“ turist osjetio destinaciju punim plučima, neophodna mu je neka vrsta pustolovine, malo adrenalina, nešto što će zapamtiti za čitav život. Zašto im se taj doživljaj ne bi priuštio odlaskom na pčelinjak gdje bi uz „orkestar“ pčela u letu mogao uživati u mirisu tisuće vrsti livadnog cvijeća, konzumaciji meda i drugih pčelinjih proizvoda ili terapiji inhalacijom u apikomori? O toj temi je više pričao slijedeći domaćin, Dragan Brenko iz Poreča koji nas je ugostio na svom pčelinjaku svega par kilometara od nadaleko poznate Zelene lagune, turističko-hotelijerske zone visoke kategorije kojom u sezoni prođu deseci tisuća turista iz čitavog svijeta. Naš kolega je bio predsjednik UP „Nektar“ u 2 navrata: 1988. – 1992. i 1996. – 2002. godine, no i danas je aktivan u radu Udruge i promicanju pčelarskog poziva, posebice među turistima koji rado obilaze njegov pčelinjak. Tu ih on dočekuje uvijek vedar i raspoložen za priču o svojim mezimicama koje mu čitav život  pomogale da se odmori od svakodnevnog stresa na poslu i priuštile mnogo radosti i veselja ne samo zbog vrcanja i zarade na prodanom medu, već ponajviše kao faktor smirenja nakon napornog dana. Nakon prigodnih riječi domaćin je goste počastio likerom od višnje i orahovcem u svojoj sjenici, a potom su se svi zajedno uputili u restoran – agrodomaćinstvo  „Idila“ u mjestu Rakovci kod Baderne, gdje su se uz večeru nastavili družiti i veseliti.

posjet 5

ZAKLJUČAK: Bila mi je izuzetna čast biti sudionikom ovog susreta i želim još jednom zahvaliti udruzi „Nektar“ na pozivu na druženje u Baderni, Radošima i Poreču. Upoznao sam se i razgovarao s kolegama iz udruge „Bilogora“ o mnogo tema i iskazao iskrenu želju da se naše druženje ne završi na jednom susretu, već da se pretvori u dugotrajno prijateljstvo i suradnju po svim pitanjima, a posebno u vezi pčelarskog turizma koji je kod naših susjeda u Sloveniji odavno zaživio, a kod nas još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu. Po priči naših kolega iz Bjelovara pitomi krajevi Bilogore predstavljaju veliki potencijal za zdravstveno-rekreativni, lovni i ribolovni turizam, pa zašto onda u sklopu ruralnog turizma ne razvijati i pčelarski turizam? U tom smislu pčelari iz Istre poput Banka, Kovača i Brenka mogu kolegama s kontinentalnog dijela Hrvatske itekako pomoći svojim savjetima i sugestijama. Najiskrenije se nadam da će se ova priča koju smo započeli u Baderni nastaviti uzvratnim posjetom Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, jer sam uvjeren da i oni nama imaju što pokazati i naučiti nas i u stručnom smislu i općenito. A do tada, medno, kolege pčelari!

sveti ambrozije pazin 2015.

PROSLAVA BLAGDANA SVETOG AMBROZIJA U ISTRI

      U petak, 5. prosinca 2014. pedesetak pčelara iz županije Istarske tradicionalno su se sastali da obilježe blagdan svog zaštitnika Svetog Ambrozija. I ove se godine sveta misa održala u crkvi Svetog Jurja u Starom Pazinu. Velečasni Marijan Kancijanić  pozdravio je pčelare iz Pule, Buja, Umaga, Novigrada, Poreča, Labina, Buzeta i Pazina kao čuvare prirode sve ugroženije u zadnje vrijeme, skromne i radišne ljude koji se skrbe za zdravlje i opstanak jedne od najkorisnijih životinjskih vrsta i pobornike zdravlja koje se krije u pčelinjim proizvodima. Zbog ovih je vrlina i biskup Ambrozije u svoje vrijeme uzdizao pčele na pijedestal uzvišenih bića, a pčelinju zajednicu isticao u svojim govorima kao uzor skladnog društva u kojem vlada red i rad. Nadahnut legendom koja govori o čudesnom izliječenju Ambrozija u najranijem djetinjstvu i uvjeren da pčelare na njihovom putu prati svjetlo kojim ih je obasjao njihov svetac zaštitnik, pozvao je pčelare Istre da se i dalje bave ovim plemenitim pozivom i svoja znanja, iskustva i ljubav prema pčelama nastave prenositi na mlade.

sveti ambrozije razglednica iz istre

Nakon završetka svete mise pčelari su se okupili ispred crkve radi zajedničke fotografije, a potom uputili u restoran „Jelenić“ nedaleko Pazina gdje su nastavili proslavu uz dobro jelo i vino, zvuk harmonike i pjesmu. U opuštenoj i prijateljskoj atmosferi pčelari su još jednom dokazali da su poput jedne obitelji povezani zajedničkim ciljem: unaprjeđivanjem pčelarstva u svojoj Županiji. Da su ta bliskost i zajedništvo jamstvo za egzistenciju i napredak društva i struke ponovio je u svom obraćanju prisutnima i Alojz Sinčić iz Udruge pčelara Bujštine, iskoristivši prigodu i za recitiranje stihova iz svoje zbirke „Stari hrast“. Dobri duh svetog Ambrozija i pozitivne pčelarske vibracije osjetili su se čitavo vrijeme druženja koje je potrajalo satima i potvrdili da su zajedništvo i moralno-etičke vrijednosti snaga koju moramo njegovati i usaditi u nove generacije.

up nektar 30 godina

SRETAN ROĐENDAN, PČELARI POREŠTINE!

U subotu, 15. studenog 2014. godine PU „Nektar“ iz Poreča zajedno s kolegama iz drugih pčelarskih udruga i gostima proslavili su 30.-tu obljetnicu osnivanja svog društva. Podsjetimo se: 13. svibnja 1984. godine osniva se Društvena organizacija pčelara Poreč sa sjedištem u Ulici 29. novembra 19 u Poreču. Osnivači su bili: Martić Đuro (predsjednik), Jurcan Milan (podpresjednik), Orlić Anton (tajnik) i Legović Albino koji su udružili pčelare s područja Poreča, Višnjana, Vižinade, Tara, Vabrige, Kaštelira, Funtane, Sv. Lovreča, Baderne i Vrsara s ciljem unaprjeđivanja ove gospodarske grane kroz edukaciju i rast broja članova i pčelinjih zajednica. 1998. godine društvo mijenja naziv u Udruga pčelara „Nektar“, ima sjedište u Poreču, Karla Huguesa 1 a i danas broji 68 članova koji pčelare na 70-tak lokacija s preko 2.000 pčelinjih zajednica.

gosti na proslavi up nektar

Jubilarnoj proslavi u Rušnjaku nazočilo je 50-tak pčelara porečke udruge, kolega iz drugih istarskih gradova, gradonačelnik Grada Poreča, te posebni uzvanici iz Rijeke i Opatije. Pozdravne riječi svim prisutnima uputio je predsjednik Udruge „Nektar“ gospodin Banko Petar, a kratak osvrt na povijest pčelarstva na Poreštini i značaj Udruge u promicanju ovog plemenitog poziva dao je tajnik Udruge gospodin Ivan Kovač. Zahvalio se svim članovima na kontinuiranom radu, prije svih osnivačima Udruge, a zatim i drugim zaslužnim pojedincima i institucijama kojima su ovom prigodom dodijeljene i posebne plakete. Svečanost je svojom prisutnošću uveličao gradonačelnik Grada Poreča Edi Štifanić koji se zahvalio pčelarima kao čuvarima prirode i poželio im puno uspjeha u budućem radu u nadi da slijedeća pčelarska sezona neće biti loša poput ove, obećavši da će Grad Poreč nastaviti sa sufinanciranjem njihovih aktivnosti. Priznanja su primili i gospodin Brenko Dragan, predsjednik Udruge 1988. – 1992. i 1996. – 2002. godine, gospodin Darko Martinović, član UO HPS-a za područje županije Istarske, gospodin Đuka Petrić, predsjednik PU „Učka“ iz Opatije, dr.sc. Dražen Lušić, predsjednik Hrvatskog apiterapijskog društva i gospodin Branko Vidmar, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije. Domaćini su se uz prigodan poklon zahvalili na suradnji predstavnicima UP „Lipa“ iz Pazina, UP Labin i UP Bujštine koji su uzvratili s par prigodnih riječi i vjerom u nastavak prijateljskih odnosa između pčelarskih udruga u Istri. Za doprinos u medijskom promicanju istarskog pčelarstva pohvaljeni su i medijski pratitelji događaja Radio-Istra i Damir Gregurić, dopisnik „Hrvatske pčele“.

rođendan up nektar

Nakon službenog dijela programa uslijedila je večera uz glazbu koju je začinio predsjednik Udruge, popularniji po nadimku Piere zasviravši na bidofonu, malo drugačijem instrumentu od klasičnih („bidon“ na istarskom dijalektu znači: kanta). Druženje u više nego ugodnoj atmosferi potrajalo je još dugo, da bi nas pred sam kraj fešte pjesmom uz gitaru iznenadio kolega iz UP Bujštine Slavko Biuk i tako otkrio još jedan svoj talent. Domaćinima zahvaljujemo na toplom prijemu i izvrsnoj organizaciji svečanosti, jer su i na ovaj način dokazali da kad treba pčelari zapnu i rade marljivo poput svojih mezimica, ali kad je dobra prigoda znaju se i zabaviti, zapjevati i zaplesati!

kuća meda 1.

TRAGOM JEDNOG SNA: KUĆA MEDA U DUBROVAČKOM PRIMORJU

Uz cestu Slano – Trsteno (na trasi stare Napoleonove ceste) u općini Dubrovačko primorje,  30-tak km sjeverozapadno od Dubrovnika nalazi se naselje Majkovi. 14. ožujka 1971. godine na inicijativu Antuna Lopine osniva se Pčelarsko društvo Dubrovačko primorje Majkovi. Područje djelovanja Udruge: Dubrovačko primorje i Grada Dubrovnika. Broj članova Udruge: preko 100. Misija Udruge: promicanje pčelarstva među građanima s naglaskom na djecu i mladež kroz edukativne programe o pčelama i pčelinjim proizvodima. Vrhunac njihovog truda i rada na unaprjeđivanju pčelarstva je KUĆA MEDA I TRADICIJSKIH PROIZVODA u Majkovima – Centar za promociju, degustaciju meda i ostalih tradicionalnih proizvoda regije – Edukativni centar za med. Realizaciju ovog projekta pomogli su Dubrovačko-neretvanska županija, Regionalna razvojna agencija DUNEA uz sufinanciranje programa See Net Cooperazione Italiana allo Sviluppo-Ministero Affari Esteri. Za sada jedino mjesto u Dubrovačkom primorju gdje turisti mogu vidjeti, čuti i nešto naučiti o medu i ostalim tradicijskim proizvodima s radom je počela u ljeto 2013. godine, a već ove sezone je uvrštava u turističku ponudu.

APISARIJ U KUĆI MEDA

Voditeljica centra je gospođa Ružica Tepšić koja će svakom posjetitelju podrobno objasniti čemu što služi u nastanku meda. Predsjednik Udruge Ivo Lopina pobrinuo se da u Kući meda budu izložene tradicionalne košnice, ručno obrađen i oslikan stol za otklapanje meda i drugi alat kojim su se služili pčelari ovog kraja prije 50 i više godina, ali i pčelinji proizvodi ovdašnjih pčelara i pčelarica. Pčelar Pero Dobroslavić donirao je svoju umjetnički dizajniranu staklenu košnicu sa živim pčelama koje vještom instalacijom u prostoru slobodno izlaze i ulaze iz košnice. Zidovi muzeja meda ukrašeni su vrhunskim fotografijama među kojima se ističe kalendar cvatnje mednog bilja s latinskim i kolokvijalnim nazivima – Pčelinji rajski vrt. Nude se i originalni suveniri, likeri, sokovi, marmelade, umjetnički oslikani kamen, stari crijep i ukrasni jastučići s primorskim motivima (rukotvorine OPG Tepšić).

dobro došli u kuću meda

Kuća meda Majkovi je otvorena je svakim danom (osim nedjelje) dvokratno: 9 – 11 i 18 – 20 sati. Ako vas put nanese u pravcu Dubrovnika, nemojte propustiti posjetiti ovaj atraktivan muzej/kušaonicu/suvenirnicu i degustirati med s paša ovog dijela Dalmacije, nešto naučiti o pčelama i njihovim proizvodima, ali o ovom kraju i njegovim vrijednim i radinim ljudima.

svečana promocija

SVEČANA PROMOCIJA 6. GENERACIJE PAZINSKE PČELARSKE ŠKOLE

U četvrtak 16. listopada 2014. u novouređenoj dvorani „Istra“ pazinskog Spomen doma 40 polaznika 6. generacije pčelarske škole prof. Nikole Kezića dobilo je potvrdu o završenom stručnom obrazovanju i promovirano u KV-pčelare. Posebnost ove generacije je broj polaznika ljepšeg spola: čak 11 djevojaka i žena iz Istre se mogu pohvaliti da su postale kvalificirane pčelarke (iako se jedan dio njih ovim poslom bavio i znatno prije)!

Podsjetimo se: pčelarsku školu u Pazinu pokrenula je Udruga pčelara „Lipa“ iz Pazina s profesorom Kezićem i suradnicima 1. ožujka 2008. godine.  Škola se provodi po istovjetnom studentskom programu stručnog kolegija pčelarstva Zavoda za pčelarstvo pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu: predavanja, vježbe i praktična nastava traje 120 sati – od ožujka do svibnja već šestu godinu za redom i (iako je interes znatno veći), zbog što kvalitetnijeg obrazovanja u razredu je uvijek oko četrdeset polaznika. Ova škola ima status za prekvalifikaciju: upisati se mogu samo oni s završenom (bilo kojom) srednjoškolskom svjedodžbom, a ne zaboravimo da je kvalifikacija uvjet za bavljenje ovim zanimanjem u EU.

Prigodan govor novim pčelarima održao je Ranko Anđelini, predsjednik UP „Lipa“ i profesor Kezić. Nakon svečane promocije svi polaznici, organizatori škole i suradnici okupili su se za zajedničku fotografiju koja će mnogima biti draga uspomena na najvažniji događaj u životu. Čestitamo svima i želimo im puno uspjeha u pčelarenju, pogotovo onim najmlađim!

Nakon svečane promocije novim i starim pčelarima stručno predavanje pod nazivom “Moj način proizvodnje matica” održao je pčelar praktičar i uzgajivač pčelinjih matica Ivan Pavlović iz Siska. Poseban osvrt na ovu temu dao je i prof. Kezić koji je prisutnima ponovio dvije činjenice: istovjetno ili blisko zemljopisno podrijetlo matica je veoma važno i za snagu zajednice i za samu kvalitetu meda, te da Istra i dalje nema certificiranog proizvođača matica, pa se nada da će se netko iz najnovije generacije upustiti u taj zahtjevan, ali i profitabilan posao (predavač godišnje proizvede 2.500 i više matica, bez problema ih proda, čak i na inozemno tržište po najmanje 60,00 kn!)

Projekt - naslovnica

PROJEKT «PČELARSKA KUĆA»: na web-stranici www.pcelinjak.hr sredinom prošlog mjeseca objavljen je članak o zajedničkoj inicijativi više udruga i institucija na oživljavanju zapuštenog objekta u državnom vlasništvu. Naš kolega Damir Rogulja piše o tome: «U suradnji Udruge za kreativni razvoj i socijalni rad, Pčelarskog društva Bistra i UP „Pčelinjak” oformljen je terapeutski pčelinjak na prostoru bivše vojarne u Novakima (Novačak).Udruga za kreativni razvoj i socijalni rad nabavila je košnice i aktivisti ove udruge su užičili i uvoštili okvire. Članovi UP „Pčelinjak” su dali razvijene pčelinje zajednice na okvirima, a Pčelarsko društvo Bistra smjestilo je pčelinjak na prostoru „Pčelarske kuće” – projekta u nastajanju.Uz stručnu pomoć članova pčelarskih udruga na ovom pčelinjaku će raditi ljudi u programu odvikavanja od raznih oblika ovisnosti.Voditelji projekta su Danijela Đurak, Kristijan Fabina i Dražen Jerman, a za suradnju smo otvoreni i prema drugim pojedincima i udrugama bilo kroz stručnu pomoć bilo putem donacija pčelarske opreme i pčela.»

Kako se radi o projektu koji po svojim potencijalima nadmašuje i europske prosjeke prenosimo ga u cijelosti:

Projekt “Pčelarske kuća” zajednička je inicijativa udruga PD Bistra i UP Pčelinjak iz Zagreba, a po realizaciji projekta obuhvaćati će pčelarsku poučnu stazu sa informativnim pločama, prodajni info centar, dvorane za predavanje, botanički vrt s medonosnim biljem, pokazne društvene pčelinjake sa različitim tipovima košnica, te odmorište. Lokacija na kojoj je planirana realizacija projekta smještena je u Parku prirode Medvednica, stara vojna baza bivše JNA u naselju Novaki sa postojećim objektima koji su u lošem stanju, ali predviđeni za sanaciju ekološkim graditeljstvom od prirodnih materijala čime bismo osim biologije, pčela i pčelinjih proizvoda prezentirali i eko gradnju. Misija projekta je omogućiti posjetiteljima i mladim pčelarima stjecanje znanja i vještina iz pčelarstva kroz obrazovanje, praktično iskustvo rada na pčelinjacima, dijeljenje znanja i rad u timu što će im pružiti bolje šanse za osobni razvoj i održavanje vlastitih pčelinjih zajednica.

Staza doživljaja: poučna pčelarska staza zamišljena je kao poučna, ekološka i turističko-rekreativna u sklopu koje je planirano redovito godišnje organiziranje predavanja za posjetitelje te nastave u prirodi gdje će primjerice osnovnoškolska djeca moći prošetati stazom te steći znanja o pčelama, pčelinjim proizvodima i pčelinjem utjecaju na bioraznolikost. Poučna staza između prve i zadnje stanice imat će elemente bioraznolikosti i permakulturnog razvoja pa će uz stručnog voditelja biti moguće čitanje krajolika, mikroklime, biljne zajednice, vidjeti primjere eko graditeljstva i permakulturnog dizajniranja. Poučna staza bit će uređena i obilježena u PP Medvednica, ravnog toka dužine do 300 metara na kojoj će putem poučnih ploča biti predstavljeni sadržaji karakteristični za pčelarstvo.Posebnost ove poučne staze je u tome što se nalazi nadomak grada Zagreba, a unutar Općine Bistra te, ali zbog osobitog prirodnog položaja lokacije ipak je dovoljno izdvojeno od naselja i urbane sredine te čini zaokruženu prirodnu cjelinu čije su veliko bogatstvo sadržaji PP Medvednica. Putem informativno-prodajnog štanda vršiti će se plasman proizvoda i uključivanje u turističku ponudu Općine Bistra, Grada Zagreba i PP Medvednica. Pčelarska kuća svojim će aktivnostima provoditi plemenitu i društveno korisnu misiju promovirajući ekologiju, pčelarstvo, te značaj pčela u prirodi i suživotu sa ljudima, a osiguravati će i obrazovanje o značaju prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Zašto pčele? Pčele su važan pokazatelj onečišćenja okoliša jer njihov nestanak ukazuje na nestajanje kvalitetnije hrane ili na prisutnost većih količina otrovnih produkata. U sprječavanju takvog narušavanja okoliša sudjeluju svi njegovi stanovnici. Kada govorimo o prirodi, pčela je onaj fluid koji biljci daje vitalnost, potentnost, otpornost na bolesti i nametnike. Pčela biljku oprašuje, otklanja nektar i biljni sok te biljne izlučevine raznih biljnih ušiju. Drugim riječima umiva biljku. Tamo gdje ima pčela ima i mnogo manje raznih biljnih bolesti koje se razvijaju upravo na „materijalu” kojeg vrijedna pčela pokupi. Pčela osim što je najefikasniji oprašivač ona je i sakupljačica svih biljnih izlučevina bilo da ih biljka ispušta sama (nektar i gutacijska tekućina) ili su to izlučevine raznih ušiju i drugih nametnika (medna rosa) koji sišu biljkama sok. Ovo potonje je i od posebnog značaja za grad i njegovo zelenilo jer pčela skupljajući biljne izlučevine uklanja izvrsnu podlogu za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji uništavaju zelenilo. Problem koji pokušavamo riješiti: nepostojanje adekvatnog pčelarsko informativnog sadržaja u parkovima prirode i urbanim sredinama, rastući zaostatak u kvaliteti obrazovanja o pčelama, pčelinjim proizvodima, te upotrebnoj vrijednosti pčelinjih proizvoda- neadekvatan tretman sposobnih i motiviranih pojedinaca unutar pojedinih pčelarskih krugova, manjak kvalitetnih i zdravih sadržaja koji bi odgovarali zahtijevima i potrebama mlade osobe sa interesima za pčelarstvo i ekologiju Očekivani rezultati: veći broj pčelara proizvođača, veća proizvodnja i prodaja meda te mednih proizvoda na kućnom pragu, promocija zdravog načina života, gospodarski razvoj u pravcu pokretanja kontinentalnog turizma, održivi razvoj, uspješna provedba projekata studenata u sklopu Pčelarske kuće uz uključivanje novih članova, teprezentacija uspješnih projekata pristupnicima, primjena znanja, stjecanje iskustva i vještina u timskom radu, komunikaciji, pregovaranju, vođenju, prezentiranju, kreiranju inovacija, te rad na projektima, stvaranje mreže znanja i iskustva uz pomoć stručne podrške iskusnih pčelara i znanstvenika iz krugova pčelarskih udruga i partnerskih institucija. Kompetitivne prednosti projekta: unikatnost ideje  (u Hrvatskoj trenutno ne postoji tako konkretna inicijativa: tek jedna poučna pčelarska staza u Općini Ribnik bez puno popratnog sadržaja i pokazni pčelinjak u H. Kostajnici), pružanje kros-kulturološkog iskustva kroz suradnju s članovima pčelarskih udruga iz drugih država i kultura (od mikrokultura do drugih nacija), stvaranje mreže izvrsnosti pčelara, otvorenost za mlade ljude, studente, i sve ostale koji žele dodatno obrazovanje i iskustvo, priprema mladih pčelara za radno okruženje u svojim pčelinjacima, pružanje strateških vještina koje nedostaju početnicima. Podršku projektu “Pčelarska kuća” daju: Ministarstvo obrane RH, Hrvatske šume, općina Bistra, Zagrebačka županija, Park prirode Medvednica, udruga ZMAG, Forum mladih SDP Bistra. (Tekst: Kristijan Fabina)

NOVI PROJEKT HPA I HPS  

NOVI PROJEKT HPA I HPS: MED IZ LIJEPE NAŠE Iz Hrvatske poljoprivredne agencije navode kako novim markentiškim projektom pod nazivom DOBROVOLJNO OZNAČAVANJE MEDA ZNAKOM: MED IZ LIJEPE NAŠE žele potrošačima dati informaciju o podrijetlu kao i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima. U ovom projektu mogu sudjelovati svi pčelari koji su upisani u Evidenciju pčelara u Republici Hrvatskoj te koji med prodaju na jedan od načina izravne prodaje (na gospodarstvu, tržnice, sajmovi i drugi vidovi izravne prodaje). U Hrvatskoj se većina meda ipak prodaje izravnom prodajom ”na kućnom pragu”. Svaki zainteresirani pčelar koji želi na pakiranjima meda koristiti znak Med iz Lijepe naše, podnosi Zahtjev za uzorkovanjem i analizom kvalitete uzoraka meda. Nakon provedene analize, ukoliko analiza zadovoljava svim propisanim parametrima, pčelaru se izdaje Certifikat kvalitete meda te se potpisuje Ugovor o korištenju znaka Med iz Lijepe naše. Naljepnice za ambalažu meda izdaju se u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji pčelarima koji su ostvarili pravo na raspolaganje Certifikatom kvalitete. Naljepnica se označava neponovljivim serijskim brojem pomoću kojeg je moguće putem internetske aplikacije dostupne na www.hpa.hr provjeriti podatke o podrijetlu i vrsti meda. Provedbu i kontrolu projekta provode Hrvatska poljoprivredna agencija i HPS. OZNAKE

Pčelarstvo je u Republici Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana koja ima veliki gospodarski značaj. Pčelinji proizvodi – med, pelud, vosak, propolis, matična mliječ te pčelinji otrov upotrebljavaju se kao hrana i dodatak prehrani zbog svojih funkcionalnih svojstava pri otklanjanju zdravstvenih problema.Upravo zato su pčelinji proizvodi važni za proizvodnju, kako prehrambenih, tako i drugih proizvoda. Republika Hrvatska zbog različitih klimatskih zona (mediteranska, kontinentalna, gorska) ima i različite uvjete za razvoj pčelarstva što omogućuje proizvodnju mnogih vrsta meda. Prema podacima iz Hrvatskog pčelarskog saveza u Republici Hrvatskoj ima oko 650.000 košnica putem kojih se godišnje proizvede 7.000 – 8.000 tona meda. (izvor: www.jatrgovac.hr)

izložba 2

UVOD: Na našim prostorima apikultura se kreće puževim koracima, ali ipak ide naprijed. Sam termin ima svoje izvorište u talijanskom jeziku (apicoltura = pčelarstvo), ali u kontekstu većine mojih projekata označava sintezu suvremenog pčelarstva i kompaktibilnih oblasti ljudske spoznaje: medicine, farmakologije, gastronomije, turizma i naravno, ne manje važnom, ali najzapostavljenijem sektoru kulture i umjetnosti. A upravo ta poveznica je karika koja je nedostajala  Pazinu, centru svih važnijih pčelarskih zbivanja u Istri da bi ponijeli laskavu titulu Grada meda. Podsjetimo se, u njemu je osnovano prvo Istarsko pčelarsko društvo na čijim je temeljima nastala i jedna od najaktivnijih udruga pčelara «Lipa». Manifestacija «Dani meda» na kojoj pčelari Istre prezentiraju svoje proizvode, a priredbu posjete tisuće medoljubaca iz čitave Europe, iduće će godine proslaviti jubilarnu 10.-tu obljetnicu. Ne zaboravimo da se u ovom gradu svakog proljeća održava  Pčelarska škola u kojoj je uz stare iskusne majstore zanata zvanje kvalificiranog pčelara steklo i mnogo mladih pčelara na kojima leži budućnost ove grane. Zato se u potpunosti slažem s ekipom iz pčelarske udruge «Lipa» i reporterom «Glasa Istre» Mirjanom Rimanićem, velikim zagovornikom ove ideje i njihovim nastojanjima da Pazin konačno dobije odavno zaslužen status Grada meda. No, kako to obično biva na našim prostorima, administrativne prepreke i drugačija premišljanja razvojne strategije su bile nepremostiva kočnica dugi niz godina i nije se nazirao kraj tom grubom previdu. Ideja o osnivanju Pčelarskog muzeja Istre rodila se u glavama nekih entuzijasta još davno, ali do realizacije nikad nije došlo, jer su po tom pitanju odgovorni iz nadležnih institucija uvijek nalazili dobro opravdanje u činjenici da nema novca ni za važnije stvari, a kamoli za tamo neku apikulturu. Posve drugačiji slučaj se desio u Umagu, kad je pokrenut projekt «Apiarium – centar za promicanje pčelarstva» koji je trebao biti realiziran u prostoru obližnje kule iz XIX. stoljeća i na čijoj se posljednjoj etaži trebao organizirati Mali pčelarski muzej. Ovdje potpora od strane gradskih vlasti nije izostala, ali je projekt pao zbog nezainteresiranosti i pasivnosti najprozvanijih da volonterskim radom potpomognu projekt od šireg društvenog značaja. Na svu sreću, zahvaljujući ogromnom entuzijazmu aktivista UP «Lipa» i njihovih istomišljenika ovaj se scenarij nije ponovio u Pazinu. autorice

O IZLOŽBI: Premda slabo posjećena (30-tak uzvanika na otvorenju 8. travnja 2014.) i skromna po broju izložaka (svega 10-tak) muzejska izložba «Pčelarstvo – tihi zanat» održana u prostorima Etnografskog muzeja Istre u Pazinu veliki je iskorak iz dugogodišnjeg tapkanja na mjestu kad su u pitanju manifestacije kojima nije cilj popularizacija pčelinjih proizvoda, već same struke. EMI – Etnografski muzej Istre više od 50 godina sustavno skuplja, čuva, obrađuje i prezentira građu vezanu uz život Istrana. Područje istraživanja su gospodarstvo, folklor, vjerovanja i drugi suvremeni fenomeni (glazba, dječje igre, stanovanje, prehrana, odijevanje). Autorice izložbe, kulturne antropologinje Duga Mavrinac i Ivona Orlić svoja su istraživanja započela nešto drugačijom obradom već postojeće muzejske građe – zbirke predmeta iz domene gospodarstva. Pronašavši zanimljive eksponate  počele su razmišljati o pčelarstvu ne samo kao gospodarskoj djelatnosti, već u kontekstu nematerijalne baštine, zaključivši kako je to «spoj tradicije koja se prenosi generacijama unutar obitelji i najsuvremenijih saznanja i tehnika s ciljem zaštite i opstanka pčela.

 film pčelarski dnevnik 1

Izložba i prigodan dokumentarni film «Pčelarski dnevnik» u centar pozornosti stavlja pčelare, istinske entuzijaste i zaljubljenike u pčele i prirodu, ponosne na svoj poziv usprkos podcijenjenosti ove gospodarske grane kojoj se još uvijek ne vidi kraj. Pčelarski svijet Istre nije velik: po autoricama županija broji svega 400 aktivnih majstora ovog «tihog» zanata s oko 13.500 pčelinjih zajednica, no bez obzira na ove skromne brojke svima – i profesionalcima i hobistima, zajednička je neizmjerna ljubav prema tom tako malom, a tako korisnom biću («najplemenitijoj divljači» kako pčele u filmu naziva naš kolega Gvido Gržetić, dugogodišnji pčelar iz Zarečja). Odakle autorima već u naslovu pridjev «tihi»? Iz mnogo razloga: jer pčele trebaju mir i tišinu, a pčelari ih ne diraju i ne ubijaju, već se o njima brinu i pomažu im da opstanu u sve težim uvjetima za život, a zauzvrat im pčele daruju višak meda. A da se u Istri još nitko nije odrekao ljubavi prema pčelama u ime profita koji donosi proizvodnja meda, odnosno da se ni jedan istarski pčelar nije pretvorio u industrijalca ili beskrupuloznog trgovca medom svjedoče i autori i akteri u filmu: pčelari iz Zarečja, Novigrada, Ladrovića, Pićna, Katuna Trviškog. Bogatstvo pčelara se krije u nečem sasvim drugom što ne razumije svatko, a autorice su tek dotakle taj čaroban svijet i otkrile samo djelić tajne veze između ljudi, prirode i pčela, pa i po vlastitom priznanju o ovom plemenitom pozivu moraju još mnogo učiti. Na otvorenju izložbe Lidija Nikočević, ravnateljica muzeja i Ranko Anđelini, predsjednik UP «Lipa» pohvalili su ogroman entuzijazam i pozitivnu energiju autorica i svih volontera, donatora i pokrovitelja koji su pomogli u realizaciji ovog hvalevrjednog projekta. Poveznica izložbe s Udrugom pčelara Bujštine ima više: jedan od glavnih «glumaca» u filmu je naš kolega Boško Mileusnić iz Novigrada, u prigodnom katalogu citira se Dario Vežnaver iz Škofi («Pčelar mora biti ljubitelj prirode, jer ako nije to – onda neće biti ni ljubitelj pčela!»), u popisu literature korištene za potrebe projekta je i stručni rad «Mala pčelarska škola – ključ za održivi razvitak struke i nov ruralno turistički proizvod» Damira Gregurića, a izložene su i fotografije našeg pčelara, stolara i pjesnika Alojza Sinčića iz Novigrada. izložba 3

ZAKLJUČAK: Po mišljenju mnogih na području Istre ima dosta predmeta (pčelarskog alata i pribora, te dokumentarne građe iz 100-godišnje tradicije pčelarenja u ovim krajevima) koji bi mogli i trebali postati dio stalnog postava u Etnografskom muzeju Istre. Dobrog poznavatelja pčelarskih aktivnosti u Istri neće začuditi što je ideja o izložbi krenula iz pazinskog, a ne muzeja u nekom drugom gradu u županiji, pa inicijativu o Pčelarskom muzeju ili bar zbirci eksponata na tu temu ne samo da podržavamo, već priželjkujemo da EMI postane i središte svih događanja vezanih za apikulturu (razne radionice, foto-galerije, izložbe likovnih radova i večeri poezije posvećene pčelama i pčelarima). Cilj ne smije biti samo skinuti prašinu sa zahrđalih vrcaljki i dimilica, starih knjige o pčelarstvu ili fotografija iz davno minulih vremena i skloniti ih na sigurno mjesto, već iskustvo i trud istarskih pčelara prenijeti novim generacijama koji tek uče o važnosti opstanka pčela za nas i našu planetu, kao i svima drugima: mladima (djeci, mladeži i studentima), pčelarima-namjernicima i turistima-znatiželjnicima koji žele nešto čuti i vidjeti o pčelama i pčelarima, medu i drugim pčelinjim proizvodima, o povijesti tog «tihog» zanata i ovog kraja. VRTIĆ 1

PREDAVANJE O PČELAMA I PČELARSTVU ZA DJECU VRTIĆA «PČELICA» I «JABUKA» U OSIJEKU Pčelari UP “Radilica“iz Osijeka, Andrija Grbeša i Milan Kramer održali su 3. i 4. travnja predavanje u dječjim vrtićima «Pčelica» i «Jabuka». Uz djecu su bile i njihove odgajateljice, jer je tema (pčele, pčelari, pčelarstvo, med) zanimljiva za svaku dob. Kao primjerni mentori kolege Andrija i Milan su na «nastavu» donijeli i svoja pomagala: apisarij, pletaru, LR-košnicu (prazan okvir, okvir sa satnom osnovom, okvir s izgrađenim saćem, okvir pun meda), pčelarski alat i zaštitnu opremu, a kao najslađi prilog edukaciji: med za degustaciju! Pojednostavljenim rječnikom, shvatljivom djeci te dobi stari su pčelari objasnili gdje pčele žive, uspoređivali dijelove košnice s prostorijama u njihovim domovima, demonstrirali rad dimilice, pokazali i pčele «u živo» u apisariju koji je uvijek u centru pažnje. Mnogima je to bio prvi susret s pčelama, i djeca i «tete» bili su oduševljeni i pčelama i medom i sapunom od meda, kao i prigodnim poklonom: satnim osnovama od kojih će djeca izrađivati svijeće. U znak zahvalnosti pčelarima koji su ih naučili koristima od pčela i pčelarstva, te pogostili slatkim medom djeca su otpjevala prigodnu pjesmicu i uzvratili podjednako lijepim darom: mapom s dječjim crtežima pčela na cvijeću i oko košnice. VRTIĆ 2

Ovakvih predavanja za djecu predškolske i školske dobi u posljednje je vrijeme sve više iako se tome ne predaje medijska pažnja koliko taj čin zaslužuje. Zato «Pčelina školica» koristi priliku i ovim putem pohvaljuje UP «Radilicu» i njihove najaktivnije članove Andriju i Milana, te im želi još mnogo predavanja ove vrste, jer ovakvi su susreti nezaboravni i za djecu i za pčelare: prvima otkriva jedan posve novi svijet, a drugima daje nadu da će ih netko od njih sutra naslijediti, te da skrb o pčelama nikad neće prestati! U svakom slučaju na ovakvim eventima pozitivnih vibracija ne nedostaje i svi se doma vraćaju prepuni dobrih utisaka! Još jednom veliko hvala svim onim pčelarima koji se trude prenijeti svoje znanje, vještine i iskustvo novim generacijama! banstolka

UDRUŽENJE ŽENA «BANSTOLKA»

Da bi pojmili smisao i izvor snage ove udruge, moramo se vratiti na sam početak priče: obitelj Hemun se iz Inđije doselila u Banstol kako bi se Mirjanin suprug oporavio od moždanog udara. No sudbina nije bila sklona njihovoj sreći i ona nažalost vrlo brzo ostaje bez muža. Životna je tragedija ipak nije odvela u depresiju, već  se ova žena snažna duha i neumorne volje odlučila krenuti u poduzetništvo. Od tada zajedno sa sinom Nikolom, snahom Snežanom i petoro unučadi, proizvodi pića, džemove, marmelade i sokove iz svog voćnjaka površine 1,5 ha, a svoje proizvode prodaje po sajmovima i turističkim manifestacijama. Osim toga uz pomoć općine Inđija, AP Vojvodine i Uprave za ravnopravnost spolova, krenula je i agroturizam. Njen je salaš ukusno uređen turistički objekt s 3 apartmana i restoranom za 40 gostiju. Osim što mogu uživati u prijatnom fruškogorskom ambijentu, gosti će kušati specijalitete tradicionalne srijemske kuhinje, a mogu kupiti i autentične suvenire. Ova ponosna žena, danas baka devetoro unučadi, porijeklom Čehinja, ni tu nije stala, već je u želji da pomogne i drugim ženama iz Srijema sa sličnom sudbinom 2009. godine osnovala udruženje «BANSTOLKA», koje danas broji dvadesetak članica (od njih su čak 15 udovice!) i koje nisu dozvolile da njihova gospodarstva propadnu, već su se udružile da bi promovirale domaću kuhinju i prirodne ljepote svog kraja. Ove žene ne bježe ni od jednog „muškog“ posla, pa tako same kose travu, režu i kultiviraju sadnice, obrezuju lozu, peku rakiju, prave različite proizvode od voća, a svoje su kuće pretvorile su u turističke objekte najviše kategorije. Kako bi potakli poduzetničku aktivnost ove udruge i ojačali ekonomsku samostalnost žena na selu, te unaprijedili njihova znanja i vještine u virtualnom svijetu, Uprava za ravnopravnost spolova Ministarstva rada i socijalne politike i nestranačko i nevladino udruženje „Jednake mogućnosti“ uz pomoć Ambasade Kraljevine Švedske u Beogradu nedavno im je darivala svu potrebnu tehniku za web-prezentacije i prodaju proizvoda putem Interneta. Inače je ovaj dio portala posvećen školskim pčelarskim sekcijama (učeničkim zadrugama) i pčelarskim udrugama koje potpomažu njihov rad ili se pak ističu po nekoj drugoj aktivnosti usmjerenoj unaprjeđivanju struke, odnosno popularizaciji pčelinjih proizvoda, ali upoznavši gospođu Mirjanu i rad njenog udruženja, morao sam napraviti iznimku, jer njihov entuzijazam, upornost i volja zaslužuju i puno više nego što je malo medijske eksponiranosti. Zato je prošle godine gospođa Mirjana za poseban doprinos u zapošljavanju seoskih žena osvojila specijalno priznanje Udruženja poslovnih žena Srbije «Cvet uspeha za ženu zmaja». Gospođi Mirjani, inače veoma ugodnoj sugovornici koja je pravi primjer snažne, samostalne i poduzetne žene želimo puno zdravlja, sreće i poslovnog uspjeha, a udruženju «Banstolka» još jednom čestitamo na originalnoj inicijativi koja je postala neoboriv dokaz kako zdrav pojedinac može utjecati na jačanje kolektivnog duha i formiranje zdrave zajednice.

Postani zaštitnik pčela

Akcijom «POSADI CVIJET ZA PČELINJI SVIJET» priznata splitska tvrtka Hedera i izuzetno aktivna udruga Biovrt iz Čakovca žele da građanstvo napokon postane svjesno problema nestajanja pčela i aktivno se uključe u njegovo rješavanje. Hedera će svim zainteresiranim za ovu akciju potpuno besplatno poslati sjeme iz Biovrta s uputama o sjetvi, jer svatko od nas može pomoći u očuvanju pčelinjih zajednica, i to tako da izgradi jedan mali dio pčelinjeg svijeta – sadeći raznoliko bilje i cvijeće na livadama, u parkovima, uz cestu, u šumama, na poljima, u svojim vrtovima. Na taj ćemo način pčelama osigurati više hrane i sigurniji opstanak, a skrbeći se za pčele, ulažemo i u svoju budućnost! I još nešto, ne manje važno: kada vaše sjeme nikne i biljke procvjetaju, svoje fotografije šaljite na email: posadicvijet@hedera.hr. Vaš dio pčelinjeg svijeta Hedera i Biovrt objavit će na Facebook profilu, a najsretnijeg zaštitnika pčela i nagraditi.

tko je hedera

TKO JE HEDERA? Hedera d.o.o. iz Splita je tvrtka čija je osnovna djelatnost proizvodnja preparata iz prirodnih izvora biljnog i pčelinjeg porijekla bez kemijske obrade osnovnih sirovina. Pčelinji produkti (propolis, matična mliječ, pčelinja pelud) pripremljeni su u svom prirodnom obliku. Oslanjajući se prvenstveno na ogroman domaći potencijal, Hedera surađuje s 300-tinjak hrvatskih pčelara. Osnova strateškog razvoja tvrtke je projekt APICEUTICI koji se temelji na tehnološkom razvoju i proizvodnji pčelinjih preparata sa znanstveno dokazanim ljekovitim djelovanjem, bez kemijske obrade. Projekt je produkt programa Ministarstva znanosti i znanosti za tvrtke utemeljene na znanju. Više o njima na: http://www.hedera.hr

tko je biovrt

TKO JE BIOVRT? «Biovrt – u skladu s prirodom» iz Novog Sela Rok kraj Čakovca je nevladina i neprofitna udruga koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito. Predsjednica Udruge je gospođa Silvija Kolar – Fodor. Na površini od 10.000 m2 udruga bez oranja i prekopavanja uzgaja u simbiozi voće, povrće i cvijeće. Na više različitih manjih parcela isprobavaju se različite ideje i tehnike biološkog uzgoja u skladu s prirodom. Sve parcele su istodobno i ogledni vrtovi i mjesta za učenje. Više o njima na: www.biovrt.com  

dragi pčelari

Internetska stranica Udruge pčelara Bujštine «Pčelari Bujštine» je namijenjena prvenstveno kolegama iz drugih pčelarskih udruga, zadruga i saveza, ali i širem građanstvu s afinitetom prema ovom plemenitom pozivu, odnosno svima onima koji žele nešto više saznati o životu i radu tih malih itekako korisnih bića. Zamišljena kao svojevrsni edukativno-informativni dnevnik aktivnosti udruge, podijeljen je u više poglavlja, a uz dio posvećen pčelinjim proizvodima, zastupljeni su i svi drugi aspekti i sadržaji bliski pčelarstvu: zakonska regulativa, apiterapija, apikozmetika, gastro-kutak…Namjera urednice Dragane Pević je da portal postane putokaz mladima zašto, kada i kako postati pčelar(ka), a starima podsjetnik da trebaju biti ponosni što su skrbeći za pčele ujedno i najveći čuvari prirode. Želja pokretača ove stranice je da probudi uspavane, a kreativne članove – bez obzira na dob, te da se uskoro i oni pridruže kao suradnici svojim radovima o sebi i svojoj obitelji koja im pomaže oko pčela, receptima za kolač ili jelo na bazi meda, pripravak od kojeg drugog pčelinjeg proizvoda koji će pomoći u borbi protiv zdravstvenih tegoba i na taj način poboljšati kvalitetu života. Od dobivanja domene za stranicu do prvih priloga i fotografija za album Udruge prošlo je gotovo godinu dana, opravdano ili ne, nije više važno – jedino što želimo je da se ovaj početni entuzijazam ne ugasi brzo poput zvijezde padalice. Zato, puno sreće urednici i njenim suradnicima želi stariji brat, portal «Pčelina školica»! Mjesec meda Dolce vita

MJESEC MEDA “DOLCE VITA” – ZAJEDNIČKI PROJEKT UDRUGE PČELARA PAZIN I RESTORANA “RIBARSKA KOLIBA” PULA Udruga pčelara «Lipa» iz Pazina u listopadu je ostvarila hvalevrijedan gastronomski projekt pod nazivom MJESEC MEDA s ciljem promocije pčelinjih proizvoda kao namirnica univerzalne primjenjivosti u kulinarstvu. Med je u svjetskoj gastronomiji poznat još od antičkih vremena, no kod nas je još uvijek podcijenjen.  Restoran «Ribarska koliba» u Puli čiji su vlasnici obitelji Viktorov i Lukić dokazani pobornici novih trendova u kulinarstvu pokazao se kao pun pogodak.  mjesec meda pula ribarska koliba

Nastao na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na samoj obali mora u prekrasnoj uvali Verudela, u to je vrijeme ovaj restoran bio mondeno odredište austrijskih časnika i stanovnika okolnih elitnih četvrti, a danas – obnovljen «od glave do pete» više nego ikad privlači modernim izgledom i bogatom gastronomskom ponudom. No, ono što ga izdvaja u moru sličnih zdanja na našoj obali je iskrena želja vlasnika i osoblja da sve ove delicije pristupačnim cijenama učine prihvatljivima širem krugu građana, a da pri tom jela ne gube na svojoj svježini, kvaliteti i maštovitosti. Ponuda se bazira na ribi i plodovima mora koji se svakodnevno nabavljaju od lokalnih ribara, a recepti po kojima se pripremaju jela čuvaju se u strogoj tajnosti. Majstori kuhinje ovog restorana Igor Marušić, Nedo Šahbaz i Dejan Premužić s radošću su prihvatili ovaj izazov i gostima pripremili posebno osmišljene jelovnike, sastavljene od slijeda 3 jela, a kompletnom su meniju dali simpatičan naziv «DOLCE VITA» (tal. sladak život) i ponovno opravdali svoj renome. Da bi ambijent u restoranu bio bar približan prirodnom, pobrinuli su se pčelari iz Pazina i Pule prezentacijom svojih proizvoda u centralnom dijelu restorana.  dolce vita jela s medom

Zato, ako ste u blizini Pule, nemojte mimoići «Ribarsku kolibu», posebice što je ovaj posljednji vikend u listopadu u ponudi «slatki život», izaberite nešto od specijaliteta kuće i nazdravite kuharima i organizatorima ovog projekta čašom vrhunskog istarskog vina. 

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s